Vijesti: Istraživanje Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH iz decembra prošle godine pod nazivom „BiH ili ne BiH – izvještaj o povratku mlade dijaspore na tržište rada u BiH“ obuhvatilo je mlade iz bh. dijaspore, a i mlade povratnike. Na uzorku od 874 ispitanika, došlo se do interesantnih podataka o tome kako razmišljaju mladi dijasporci.

Samo 13 posto ispitanika se vratilo u BiH, njih 18 posto planira ili je zainteresovano za privremeni povratak, 33 posto želi da se vrati jednom i zauvijek. Njih 5 posto se vratilo, ali ponovo otišlo iz Bosne i Hercegovine, 26 posto ispitanika ne želi da se vrati, ali im ta mogućnost nije za apsolutno odbacivanje, a njih pet posto striktno naglašava da se nikada neće vratiti u Domovinu.Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, u svijetu živi između 1.300.000 i 1.350.000 građana naše države. Ovdje moramo uzeti u obzir oko 60.000 bivših državljana BiH koji su to prestali biti prihvativši državljanstva Njemačke ili Austrije. Građani su se odrekli državljanstva u tim zemljama, jer su na to bili prisiljeni zakonima država u kojima sada žive, zbog rješavanja egzistencijalnih prilika i zbog neriješenog Zakona o državljanstvu BiH, s posebnim osvrtom na dvojno državljanstvo.

Prema podacima iz Centralne banke BiH, tih 1,3 miliona građana godišnje donesu preko 3,5 milijardi maraka! Ovo je jedna od najznačajnijih finansijskih injekcija za našu zemlju. Ipak, usljed teške ekonomske krize koja je zahvatila svijet iz godine u godinu se iznos pristiglog novca u Bosnu i Hercegovinu smanjuje.

A kako se dijasporci snalaze vani, u svojim sredinama i koliko ima Bosanaca koji mogu biti ponos države, naravno ukoliko svoje znanje i uspijeh na bilo koji način prelijevaju i u Domovinu?

A kako to naši ljudi pomašu BiH? Navodimo primjer saradnje koju je inicirao dr. Senail Sivro, danas priznati hirurg traumatolog u Holandiji, sa kolegama iz Holandije i Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, zatim saradnju između Centra za srce u Berlinu i KCUS koju su inicirali prof. dr. Miralem Pašić, kardiohirurg, zamjenik šefa Centra za srce u Berlinu i profesor hirurgije na Medicinskom fakultetu Humbolt Univerziteta u Berlinu, dr. Mirsad Kacila i prof. dr Sead Mulahasanović, obojica kardiohirurzi u Centru za srce Berlin. Zahvaljujući ovoj saradnji u KCUS je otvoren Centar za srce. Ovakvi i slični projekti su od velikog značaja za BiH.

Koliko je obrazovana bh. dijaspora najbolje pokazuju rezultati popisa stanovništva u SAD iz 2000. godine. Prema podacima Ministarstva, od ukupnog broja bh. emigranata u ovoj zemlji, njih 13,7% ima univerzitetsko ili postdiplomsko obrazovanje, a među mlađom populacijom koja pohađa školu 22,7% uključeno je na koledže i fakultete. Mladi i istraživački kadar bh. dijaspore može biti velika pokretačka snaga razvoju BiH.

Svjetska banka procjenjuje da postotak emigracije visokoobrazovanih iz BiH iznosi
28,6%. Ne postoje precizni podaci o odlivu pameti iz zemlje, ali kao ilustracija o kolikom obimu je riječ može poslužiti podatak iz istraživanja koje je provedeno za UNESCO 2005. godine u kome stoji da je BiH napustilo 79% inženjera istraživača iz oblasti tehničkih nauka, 81% magistara i 75% doktora nauka.

Danas na evropskim i američkim univerzitetima i vodećim svjetskim kompanijama rade stotine profesora, istraživača i stručnjaka bh. porijekla koji su spremni pomoći razvoju BiH makar kroz neki oblik privremenog angažmana.

Prema podacima UNHCR-a, tokom rata zemlju napustilo 260.000 djece osnovnog i srednjoškolskog uzrasta. Mnogi od njih, kao i nove generacije, u međuvremenu su stekli univerzitetsko, ali i postdiplomsko obrazovanje.

Među poznatijim imenima su i sljedeći nositelji bh. zastave u nauci, obrazovanju, ekonomiji i društvu…

Amina Agović, Sarajka, na Univerzitetu New South Wales, Sydney, 2003. godine je diplomirala pravo. 2004. godine položila je pravosudni ispit na Univerzitetu Tehnologije, Sydney, a 2005. godine stekla naučni stepen magistra prava iz oblasti Evropskog intelektualnog vlasništva na Stockholm Univerzitetu u Stockholmu. Od 2007. godine, doktorant je prava na Helsinki Univerzitetu. 2008. i 2009. godine gostujući je naučnik na projektu ESTOOLS Evropske komisije na Medicinskom fakultetu Univerziteta Lund.

Neven Anđelić doktor je međunarodnih odnosa, a živi i radi u Velikoj Britaniji . U Sarajevu je diplomirao na Pravnom fakultetu, a tokom predratnog života bio je novinar i urednik u vodećim bosanskohercegovačkim medijima. Sarajevo je napustio 1993. godine došavši u London da bi godinu dana kasnije upisao postdiplomske studije iz oblasti savremenih evropskih studija na Univerzitetu Sussex. Tu je magistrirao te potom i doktorirao. Rezultat višegodišnjeg istraživanja je knjiga Bosnia & Herzegovina: The End of a Legacy.

Jasmina Beširević-Regan je doktorsku disertaciju odbranila je 2004. godine iz oblasti sociologije na Yale Univerzitetu (Yale University), SAD. Na istom Univerzitetu je 2000. godine stekla naučni stepen magistra nauka iz oblasti filozofije, a 1999. godine i magistra sociologije. Od 2004. godine dr. Beširević-Regan je dekanesa na Trumbull College, Yale Univerzitetu i direktorica dodiplomskih studija – Undergraduate Studies for Special Divisional Major, Yale College. Istovremeno je urednica naučnog  časopisa East European Politics and Societies.

Sanja Bulut je doktor nauka iz oblasti hemije. Doktorsku disertaciju je uradila na Odjeljenju fi zikalne hemije na Univerzitetu u Lundu, Švedska u grupi prof. Ulfa Olssona i prof. Håkana Wennerströma 2008. godine. Živi i radi u Lundu, Švedska.

Azra Dedić je studij molekularne biologije završila je 2001. godine na Univerzitetu u Salzburg, Austrija. Na istom Univerzitetu je 2004. godine odbranila i doktorsku disertaciju u oblasti alergologije. Od 2005. godine zaposlena je u  fi rmi Biomedica Medizinprodukte GmbH, Beč, Austrija u početku kao produkt menadžer za Life Sceince produkte/aplikacija RT-PCR, a od 2008. godine kao Area Manager za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Albaniju i Kosovo.

Ovo je samo mali dio spiska uspješnih bosanskih ljudi u svijetu. Potpuni spisak kojeg je napravilo Ministarstvo, u kojem se nalazi preko stotinu najpametnijih i najobrazovanijih bh. dijasporaca i u kojem se nalaze njihove kratke bio grafije možete pronaći na sajtu http://www.mhrr.gov.ba.

Mada su daleko, svoje „virtuelno prisustvo“ u BiH dijaspora će najvjerovatnije ovdjekovječiti na popisu stanovništva koje će se desiti na proljeće. Naime, popisivat će se i osobe koje žive u inozemstvu, a državljani su BiH. Infrastruktura i logistika popisa stanovništva koristit će se i za popis osoba državljana BiH koje žive u inozemstvu, a imaju prebivalište u BiH i odsutni su duže od 12 mjeseci. Iz tog razloga Savez svjetske dijspore savjetuje i poziva sve građane BiH van granica da se za vrijeme popisa pojave u svojim stanovima i kućama u Domovini.

Ova zemlja spada među države sa najbrojnijim iseljeništvom u svijetu u odnosu na ukupan broj stanovnika! 1.3 miliona Bosanaca van BiH će, nadajmo se, postati spona sa svijetom i druga strana poluge napretka države, čak i ako ih se vratilo svega 13 posto.

A razlozi “nepovratka” su tema za jedan drugi osvrt.

(Source.ba)

Istraživanje pokazuje da dvije trećine (5/17) Bošnjaka......

Iz tog razloga Savez svjetske dijspore savjetuje i poziva sve građane BiH van granica da se za vrijeme popisa pojave u svojim stanovima i kućama u Domovini.

Kada bi se samo bogati sloj te dijaspore vratio sa svojim kapitalom, svima bi ovdje u tom slucaju sunce svanulo, ali posto vecina dijasporaca ili ne zeli da se vrati ili zeli, ali samo figurativno govoreci, onda bilo kakva prica o dijaspori koja ce pomoci (ekonomski) ili na bilo koji drugi nacin je suvisna, mada dijspora vec pomaze matici, ali samo kroz Western Union transfer novca.

JOŠ JEDAN USPJEH BH.GRAĐANA U EU: SEAD AHMETOVIĆ OTVORIO IT KOMPANIJU U BEČU
Petak, 30 August 2013 12:03 veličina slova Printaj E-pošta
Da su Bosanci i Hercegovci veoma uspješni u zemljama EU gdje su otišli početkom agresije na BiH, dokazuje i primjer Seada Ahmetovića iz Odžaka koji je prije nekoliko dana u Beču, u Austriji zajedno sa Benjaminom Ruschinom otvorio informaciono-tehnološku kompaniju Vienna Digital.



VIENNA DIGITAL je kompanija koja se u sektoru digitalnih servisa pozicionira kao najjači i najkvalitetniji izvođač inovativnih projekata u Austriji, pa i šire. Međutim, digitalni projekti su samo jedna oblast koju će kompanija pokriti, jer u logotipu se nalaze četiri tačke, od kojih jedna predstavlja digitalne servise. Ostale tri oblasti još uvijek ostaju „tajanstvene“ i njihova prezentacija trebala bi se održati narednih mjeseci.
Iako ima samo 25 godina Ahmetović je veoma priznat i uspješan u svijetu informacione tehnologije čemu je prethodilo visoko obrazovanje u ovoj oblasti. Nakon završetka Više tehničke škole, Ahmetović odlazi u Beč na fakultet informatike, te zapošljava se kao developer za mobilne tehnologije u austrijskoj IT kompaniji Yasssu. Ubrzo nakon toga postaje asistent direktora za tehnička pitanja i projekt manager u sektoru za poslove sa klijentima.
Uz punu podršku menadžmenta kompanije, vodi projekte za renomirane nacionalne i internacionalne kompanije poput Die Zeit, Nokia, Microsoft, Deutsche Welle, Hubert Burda Media, izdavačke kuće News, CARE, XING i mnoge druge. Također koncipira i izvodi projekt IT istraživanja u vrijednosti preko milion eura za Austrijski Istraživački Institut gdje preuzima odgovornost za 20 radnika.
Tokom 2011. i 2012. godine radio je kao projekt manager za Real Life Connect, preuzevši odgovornost za IT projekte sa renomiranim marketinškim agencijama na svim kontinentima.
Poslovni uspjeh tokom 2011. godine se nastavio kada je postao board member u Tech Natives najvećoj austrijskoj zajednici za digitalno-interesirane mlade osobe u Austriji. Međutim, svoje stečeno znanje ipak je poželio iskušati tako što je 2012. godine odlučio otvorio prvu samostalnu kompaniju pod nazivom INNOTASTIC Digital Solutions sa kojom izvodi projekte za agenture i klijente iz poslovnog sektora.
Želja da svoje znanje pretoči u još jednom ozbiljnom projektu , ostvarila se avgustu 2013. godine kada je odlučio da zajedno sa poslovnim partnerom i uspješnim poduzetnikom Benjaminom Ruschinom otvari IT kompaniju VIENNA DIGITAL koja se koncentriše na tržišta u centralnoj i jugoistočnoj Evropi.
- Od oficijelnog početka rada Vienna Digital-a 26. avgusta svakodnevno imamo upite za intervjue i naravno, što je za nas mnogo bitnije, upite potencijalnih klijenata. Posebno mi je drago istaknuti da je prvi radnik nove kompanije jedan mladi i talentovani Sarajlija, rođen u Odžaku, Admir Branković, koji će na taj način finansirati svoj studij u Beču, - ističe Ahmetović.
Ahmetović, kao i svaki građanin EU, a rođeni Bosanac i Hercegovac kojem je srce ostalo u domovini, usko je povezan sa matičnom zemljom kako iz privatnih tako i poslovnih razloga.
Samo za Bhmagazin otkrio je mali uvid u dva od tri područja sa kojima će se baviti Vienna Digital, s obzirom da su veoma fokusirana i na Bosnu i Hercegovinu.
- Kroz jednu oblast ćemo provoditi IT konferencije u vidu akademije i treninga, gdje će se jedan dio aktivnosti održavati i u BiH. U sklopu tih konferencija za mlade osobe i studente koji su zainteresirani za IT tehnologije i koji žele započeti karijeru u tom sektoru, postojat će niz mogućnosti za njihov razvoj i za povezivanje sa IT kompanijama i potencijalnim poslodavcima. U planu je također da se kroz razna natjecanja u pojedinim regijima nađu najtalentovaniji mladi profesionalci kojima će se otvoriti mogućnost saradnje sa renomiranim evropskim kompanijama i grupacijama. Što se tiče te oblasti, pripreme su u toku i oficijelno ćemo krenuti do kraja godine, - pojasnio je Ahmetović.
Ahmetović zajedno sa svojim poslovnim partnerom želi pružiti mogućnost zapošljavanja mladim i talentiranim ljudima, pa se se druga nova oblast baviti isključivo pronalaženjem mladih IT profesionalaca u centralnoj i jugoistočnoj Evropi.
-Naš cilj je da se mladim osobama pruži šansa i perspektiva za uspješnu karijeru u IT sektoru. Naši klijenti su uvijek u potrazi za mladim IT profesionalcima i mi želimo stvoriti tu konekciju. Oni najbolji imat će priliku da surađuju u digitalnim projektima sa VIENNA DIGITAL, ali i sa drugim kompanijama iz naše mreže. Krajnji cilj je da BiH postane jaka i prepoznatljiva lokacija u Evropi po pitanju digitalnih inovacija i izvođenja inovativnih projekata. Moram napomenuti da nam nije u cilju da se intelektualni potencijal mladih odvodi iz BiH, nego da kroz projektni rad, mlade osobe u svojoj državi stvore identitet i karijeru. Obradovat ću mnoge i kazati da ukoliko neko želi i ukoliko se dokaže, postoji i mogućnost zapošljavanja u drugim državama Evrope, - kazao je na kraju razgovora za Bhmagazin, Sead Ahmetović.
Ukoliko se uspješni bh. informatičari, IT studenti žele priključiti uspješnom timu Vienna Digital, ili su zainteresirani da sudjeluju u jednoj od navedenih oblastii, mogu se javiti na e-mail adresu [email protected].
Dodatne informacije i rad Vienna Digital mogu se pronaći i na portalu www.viennadigital.com.

Odlično.Zainteresivan je i za pomoć informatičarima iz domovine.Za svaku pohvalu.

Ganjaš li ti to?

Bosanka uhićena zbog pokušaja iznude 250.000 dolara od bogatog biznismena

Griješiš ako misliš da me možeš ušutkati s 1.400 dolara. Sve što trebaš je platiti i nitko neće saznati. Nikad - pisalo je u jednoj od poruka pronađenih na telefonu 61-godišnjaka.



Mirela Saric-Dzioba, Bosanka s adresom u Michiganu, uhićena je pod optužnicom da je pokušala iznuditi 250.000 dolara od tamošnjeg bogatog biznismena, pišu američki mediji.

Mirela, 33-godišnji bivši model koja radi kao agentica za nekretnine, slala je neimenovanom 61-godišnjem muškarcu poruke i fotografije eksplicitnog sadržaja te nakon toga ga ucjenjivala, piše The Smoking Gun.

Ona se u ponedjeljak pojavila na sudu u Detroitu, ali je puštena uz jamčevinu od 10.000 dolara. Prema tvrdnjama agenta FBI-ja Marca Silskija, žrtvu je upoznala krajem srpnja, prenosi Klix.ba.

- Dzioba ga je stalno pitala može li je otpratiti na piće što se i dogodilo. Na prvom sastanku mu je govorila da uživa u njegovom društvu - kazao je Silski između ostalog.

Na drugom sastanku, naveo je agent, Dzioba se interesirala o bogatstvu koje biznismen posjeduje te mu slala golišave fotografije preko mobitela.

Muškarac je također istražiteljima rekao da je Dzioba od njega prvo tražila 1.400 dolara kako bi platila kompjuter i satove o nekretninama.

- Zaboravi. Završili smo. Možda da je nazovem - glasila je poruka nakon što biznismen nije odgovorio na njene zahtjeve.

Bogataš je ovu poruku shvatio kao prijetnju da će sve reći njegovoj ženi. Ipak, odlučio je dati Dziobi 1.400 dolara koje joj je odnio u njezin ured. Kad je dobila novac, navodno je zatražila još 250.000 dolara kako ne bi progovorila o njihovim sastancima.

- Griješiš ako misliš da me možeš ušutkati s 1.400 dolara. Sve što trebaš je platiti i nitko neće saznati. Nikad - pisalo je u jednoj od poruka pronađenih na telefonu 61-godišnjaka.

Prijetila je i da će kontaktirati medije te im dati glasovne poruke koju su razmjenjivali. Međutim, muškarac je odlučio sve ispričati FBI-u nakon čega su napravili sačekušu na parkingu ispred Mirelinog ureda. Muškarac je ponio određen dio novca u kuverti što je Dzioba uzela i rekla mu da do kraja tjedna mora isplatiti i ostatak. Nakon toga je uslijedilo uhićenje te joj prijeti kazna zatvora u trajanju do pet godina.

Prema njenoj biografiji postavljenoj na stranici firme u kojoj radi, Dzioba je majka troje djece koja voli volontirati i pomagati drugima. Modelingom se bavila u prošlosti a vikendima radi i kao voditeljica vijesti na radiju.

Pametna djevojka, ne komentariše po Klitorixu ili HB nego zarađuje koristeći svoje adute