HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 28 ožu 2024, 17:59.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 9 post(ov)a ] 
Autor/ica Poruka
 Naslov: Ilija Jakovljević - hercegovački Goethe
PostPostano: 10 lis 2013, 09:46 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 08:25
Postovi: 43997
Lokacija: Folklorni Jugoslaven, praktični Hrvat
Citat:
GLASOVITI ILIJA : SAMOIZBOR SLOBODE I NEPOTKUPLJIVOSTI

HERCEGOVAČKI GOETHE

Prije šezdeset i pet godina ubijen je ILIJA JAKOVLJEVIĆ, rođeni Mostarac, ugledni zagrebački advokat, pjesnik, pisac i novinar; nije se priklonio Pavelićevoj NDH, pa je završio u logoru, da bi tri godine nakon završetka II svjetskog rata skončao život po «partizanskom nalogu»

slika

Parafrazirajući Đorđa Balaševića i započinjem ovaj tekst. Znate l' priču o Iliji Jakovljeviću/I ja sam je tek onomad čuo...» I ko zna do kada još ne bih ništa znao o tom čovjeku, uglednom advokatu i izvrsnom piscu, rođenom u Mostaru, koji se dijelom školovao u Sarajevu, a živio i radio, kad nije bio u Pavelićevom ili Titovom logoru, kazamatu li samici, u Zagrebu, da ga nije spomenuo takođe advokat i takođe Mostarac Josip Muselimović, prilikom nedavnog gostovanja u emisiji Reflex, koju na TV OBN uređuje i vodi glavni i odgovorni urednik ovih novina. Pa je logično bilo da Muselimovića posjetimo i s njim razgovaramo u njegovom uredu u Mostaru, da bi nas potom on uputio na prof. dr. Šimuna Musu, koji je prije dvadeset godina doktorirao nakon što je istražio djelo Ilije Jakovljevića. No, prvo će Muselimović.

DOSLJEDAN HUMANIZMU

«U listopadu 1906. dr. Rade Smoljan, dr. Bariša Smoljan, dr. Jakov Milković i dr. Franjo Jakopić upisali su Juridički fakultet Kraljevskog sveučilišta Franjo Josip I u Zagrebu. Iste akademske godine pridružio im se sarajevski gimnazijalac dr. Juraj Šutej. Svi su u redovitom vremenu diplomirali, položili odvjetnički ispit, doktorirali i bavili se odvjetničkim poslovima. Dr. Rade, dr. Bariša i dr. Franjo u Mostaru, dr. Jakov jedno vrijeme u Stocu, pa u Mostaru, a dr. Juraj u Sarajevu. Do kraja života ostali su u najboljim prijateljskim odnosima. Uz ove ljude vežu se počeci organiziranog odvjetništva u našoj zemlji. Nekoliko godina kasnije, ovom odvjetničkom peterolistu pridružio se dr. Ilija Jakovljević, glasoviti odvjetnik, književnik, pjesnik, publicist, kulturni i politički djelatnik humanističkih opredjeljenja», govori nam Josip Muselimović.

U socijalističkoj Jugoslaviji nije se baš često, pogotovo u javnosti, spominjalo ime Ilije Jakovljevića. Zato je tu profesor na sveučilištima u Mostaru i u Zadru Šimun Musa da nas prosvijetli i ukaže nam na ono što smo, ne svojom voljom, propustili: «Ilija Jakovljević, književni kritičar, publicist, pripovjedač, romanopisac i pjesnik, a po užoj struci pravnik, cijelog svog života ostao je etički uzvišen i nepokolebljiv u humanističkoj nakani - i u najtežim trenutcima. Rođen je 22. listopada 1898. u Mostaru u obrtničkoj obitelji, osnovnu školu pohađa u rodnom gradu (1905.- 1909.), gimnaziju u Sarajevu (1909.- 1917.), a pravni fakultet u Zagrebu (1917.- 1921.). Ubrzo nakon toga položio je odvjetnički ispit, a zatim i doktorirao na istom fakultetu te se bavio odvjetničkim poslovima. Politički je pripadao Hrvatskoj pučkoj stranci, odnosno Hrvatskoj seljačkoj stranci u kasnijem razdoblju, i uglavnom ostao dosljedan svojim ideološko-političkim načelima i nazorima liberalnog građanskog intelektualca. Za njegova života objavljene su mu dvije zbirke pripovijedaka (Zavičaj, 1922., Hercegovke, 1927.), dva romana (Na raskrsnici,1925., U mraku, 1945.) i dvije zbirke lirike (Otrov uspomena, 1940., Lirika nevremena, 1945.), a 1999. objavljena je i knjiga Konclogor na Savi. Tek osamdesetih godina 20. stoljeća nakon duga zaobilaženja, počelo se pisati o ovom književniku. Više je tu zaslužnih imena kao što su Slobodan Blagojević, Ivan Lovrenović, Željko Ivanković, B. Stojanović, S. Tutnjević, a osobito Ljubica Tomić-Kovač sa svojom studijom te još nekoliko autora.»

Do kraja je ostao dosljedan humanizmu i svojim demokratskim načelima, a iz njegovog opusa, s obzirom na literarnu vrijednost, nekadašnji doministar obrazovanja, kulture, nauke i sporta u Vladi FBiH Šimun Musa izdvaja zbirke pjesama Lirika nevremena i Otrov uspomena i roman U mraku. «Tome se može pridodati i svojevrstan dnevnik Konclogor na Savi, što mu je pogovor napisao Ivan Lovrenović».

TRAGIČNE OKOLNOSTI

Upoznavši se s nekim djelima Ilije Jakovljevića, kao i s radovima spomenutih autora osamdesetih godina Šimun Musa je i sam bio potaknut na daljnje čitanje, istraživanje i valoriziranje njegova rada. «Dugo i sustavno sam radio istražujući sva područja njegova stvaralaštva, napisavši tako i svoju disertaciju. Objavio sam više radova devedesetih godina o ovome piscu, kao i studiju Život i književno djelo Ilije Jakovljevića, a isto tako sam priredio knjigu Ilija Jakovljević - proza i poezija (izbor) u sklopu Edicije 100 djela hrvatske književnosti BiH (MH, Sarajevo, 2011.). Trebalo bi nastaviti istraživanja njegova književnog, ali i publicističkog rada. Posebno bi bilo potrebno predstavljanje Jakovljevićeve publicističke i književnokritičke djelatnosti. Valjalo bi ga uvrstiti i u nastavne programe», kategoričan je naš sagovornik, koji nije napravio prvi, ali zato jeste velik korak u rehabilitaciji Ilije Jakovljevića. No, treba još puno toga uraditi kako bi on bio predstavljen na način kakav zaslužuje.

Ilija Jakovljević bio je i vrstan novinar... «I najviše vremena je podario publicističkom radu, intenzivno surađuje u mnogim listovima i časopisima, a nekima je bio i urednikom kao što su Hrvatski dnevnik, glavno glaslo HSS-a i Savremenik, glavno glasilo DHK-a. Tu se vidi njegov spretan, polemičan duh, kritička osjetljivost, široka informiranost, živ i snažan interes za kulturna, politička ii uopće društvena zbivanja koja on prati pronicljivo i razborito, a što izražava biranom rječju, ostvarujući uzoran stil književnika publicista vrlo zapažena između dva svjetska rata», objašnjava Šimun Musa: «Sva njegova prozna djela, a posebno roman U mraku, tako su strukturirana da su prikladna za scensku izvedbu. A objavljivanje njegovih sabranih djela zapravo bi bilo i najvažnije ostvarenje za uspješno, potpuno i adekvatno bavljenje njegovim radom, kao i njegovo zasnovanije vrednovanje i kontekstualiziranje u književnoj znanosti i kulturi uopće.»

A, zašto se toliko godina, zapravo nekoliko decenija, o Iliji Jakovljeviću šutjelo? «Upravo zbog njegova vlastita samoizbora slobode i nepotkupljivosti. Njegovo stvaralaštvo i ukupan mu angažman, zbog nemara vodećih književno-kritičkih krugova, a i stoga što on kao osoba nije imponirao političko-kulturnim moćnicima, bilo je prekriveno šutnjom gotovo četrdeset godina», odgovara na naše pitanje Šimun Musa: «Kao građanski intelektualac, demokratskih nazora i liberalna stajališta, nije prihvaćao totalitarizam, niti se kao pripadnik Hrvatske seljačke stranke, zasnovane na građanskoj slobodi, mirotvorstvu i toleranciji, mirio s nasilničkim metodama i militantnom politikom: biva prognan u vrijeme Šestojanuarske diktature, također i u vrijeme NDH, kad je proboravio četiristo dana u logoru, a i nakon rata, ostajući vjeran svojim demokratskim načelima, postaje žrtva bezočne boljševičke prakse - usmrćen je 1948. godine.»

A Josip Muselimović veli: «O njegovoj smrti u logoru nema policijskih ni sudskih zapisnika. Uništeni su! To, nedvojbeno, upućuje na zaključak da je ubijen. Povjesničar Zvonimir Kulundžić o tome je pisao, a Danko, sin dr. Ilije Jakovljevića, priča da su mu jednog listopadskog dana 1948. došli neki ljudi i kao mladića ga natjerali da potpiše zapisnik u kojemu je pisalo da je njegov otac izvršio samoubistvo. Ovako ili onako, svejedno je. Umoren je glasoviti odvjetnik, publicist i književnik. Kada se bolje upoznate s njegovom poezijom sabranom u zbirci pjesama Lirika nevremena i Otrov uspomena, vidjet ćete da je pod tragičnim okolnostima, u vrijeme bezvlašća i beznađa, život skončao bosanskohercegovački Goethe.» Čitajte u okviru i uživajte...

POETSKI REDOVI

Navuci šešir na čelo

Navuci šešir na čelo
i sakrij žalosne oči,
u mraku crnom i hladnom
ko sjena ukleta kroči:

Bježi od svijeta, bježi od ljudi,
prozeblom cestom samotan bludi!

Zatvori srce i usne,
vilice stegni i šuti,
i nemoj nikoga pitat,
zašto su smrznuti puti

i zašto čovjek čovjeka kolje
i zašto nikad neće bit bolje.

I ti ćeš saznati jednom,
što mnogi saznao nije,
kako je hajkati teško
i biti uspravne šije:

Lovina uvijek pripada lovce
na sreću, pamet, ukaz i novce.

Ako ti pristupi netko
komadić nudeći neba
raspravu brzo zaključi,
pitaj ga koliko treba.

Ne mari nitko za tuđe jade.
Programi lažu kao fasade.

I zato šešir navuci
i srce svladaj i stisni
i samo u prokislu mraku
otvori usta i vrisni:

Divlje zatuli, gdje prestaju puti
i gdje te nitko ne može čuti.

_________________
sklon'se bona Zineta sa penđera, vidiš da te vlasi oćima kurišu
slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ilija Jakovljević - hercegovački Goethe
PostPostano: 10 lis 2013, 17:01 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 srp 2010, 12:57
Postovi: 2360
Koja koincidencija.

Prije 2 tjedna čitao sam knjigu o Andriji Hebrangu i naletio sam na Jakopljevića i još nekoliko koji su bili elminirani jer su razmišljali drugačije od KP. Čovjek je pripadao istinskoj stranci HSS.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ilija Jakovljević - hercegovački Goethe
PostPostano: 31 sij 2014, 14:27 
Offline

Pridružen/a: 31 sij 2014, 13:30
Postovi: 1
Htio bi ispraviti neke greške u članku i izvršiti neke nadopune.Prvo sin Ilije ne zove se Danko nego DINKO.U članku se navodi da su me posjetili neki ljudi i kazali da mi je otac izvršio samoubojstvo.Istina je ova:dobio sam telefonski poziv iz UDB-e u Savskoj cesti, kazali su da mi je otac izvršio samoubojstvo i da dođem potpisati zapisnik i da podignem njegove stvari.Pročitao sam zapisnik u kojem je navedeno da je prije nekoliko dana pokušao prerezati žile,a tog dana se objesio na "učkur"od piđame.Dan je opis kako je nađen sa nalazom i obdukcijom Dr.Juzbašića sa sudske medicine.Kada sam upitao zašto je bio uhapšen,kazano mi je da se u dogledno vrijeme priprema veliki sudski proces.Kada je uhapšen nalazio se u sudskom zatvoru u Petrinjskoj ulici kamo sam mu nosio hranu,cigarete i knjige.Nakon nekog vremena kada sam došao u zatvor kazali su mi da je otpremljen u Beograd.Nakon izvjesnog vremena dobili smo obavijest da se vratio iz Beograda i da se nalazi u zatvoru u Savskoj cesti(srušen i sada se tamo nalaze trgovine).Upravitelj zatvora bio je neki Đerđa.Preko jednog mog dobrog prijatelja koji je poznavao kćerke Đerđine,saznao je da je jedne večeri Đerđa došao kući neraspoložen i bez nekog većeg razloga odalamio šamar jednoj od kćeri jer je saznao da potajno puši,te kazao da mu se u zatvoru nešto gadno dogodilo,a to je bilo baš kada je otac navodno izvršio samoubojstvo.Ja vjerujem da je to učinio.Vjerovatno kada je bio u Beogradu u Glavnjači bio je maltretiran i "priznao"svjedočiti (vjerovatno protiv Hebranga)a kada je došao u Zagreb odlučio je da lažno ne svjedoči i izvršio samoubojstvo.Pogreb je bio normalan(na pogrebu je bio i ban Šubašić).Kasnije,jednom prilikom pozvan sam na UDB-u kako bi svjedočio protiv mog najboljeg prijatelja jer je pričao političke viceve,te me je istražitelj pitao zašto se družim sa takvim osobama a potječem iz napredne obitelji te je spomenuo da je smrt mog oca"nesretan slučaj".Jasno ja nisam svjedočio i otišao sam normalno kući.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ilija Jakovljević - hercegovački Goethe
PostPostano: 31 sij 2014, 14:41 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 svi 2009, 16:45
Postovi: 5808
Ovo je stvarno mračno. Naišao sam na Iliju Jakovljevića i u "Povijesti hrvatske književnosti" S.P. Novaka, s realnim opisom- naravno, ne ovako detaljnim jer to i nije
u funkciji knjige.

Ne znam je li to isti Đerđa, no neki Gjergja, Hrvat albanskoga podrijetla iz okolice Zadra, bio je nešto kao Yu veleposlanik ili partijska veza u Albaniji prije raskida, te je razgovarao s Koči Dzodzeom (kasnije likvidiran). Ne znam radi li se o istoj osobi ...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ilija Jakovljević - hercegovački Goethe
PostPostano: 31 sij 2014, 15:15 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 01 lip 2009, 17:27
Postovi: 6018
Lokacija: Generalni konzulat HR HB za Slavoniju i Baranju
Jakovljević je bio književnik (pjesnik i romanopisac), HSS-ovac (prije toga član klerikalne Hrvatske pučke stranke) i aktivni sudionik Hrvatskog katoličkog pokreta (urednik časopisa Luč). Prijateljevao je s A. B. Šimićem i dopisivao se s njim, prekoravajući ga i zamjerajući mu nakon 1916. udaljavanje od linije katoličkog pokreta, kojoj je pripadao u mladosti (franjevački kandidat i gimnazijalac u Širokom Brijegu), te svrstavanje uz zagrebačku boemštinu. Svakako zaslužuje primjerenije vrednovanje i mjesto u povijesti hrvatske književnosti. :palacgore2

Ipak, mislim da je usporedba s Goetheom iz naslova malo pretjerana.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ilija Jakovljević - hercegovački Goethe
PostPostano: 31 sij 2014, 15:55 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 svi 2009, 16:45
Postovi: 5808
Pessimus dux je napisao/la:
Jakovljević je bio književnik (pjesnik i romanopisac), HSS-ovac (prije toga član klerikalne Hrvatske pučke stranke) i aktivni sudionik Hrvatskog katoličkog pokreta (urednik časopisa Luč). Prijateljevao je s A. B. Šimićem i dopisivao se s njim, prekoravajući ga i zamjerajući mu nakon 1916. udaljavanje od linije katoličkog pokreta, kojoj je pripadao u mladosti (franjevački kandidat i gimnazijalac u Širokom Brijegu), te svrstavanje uz zagrebačku boemštinu. Svakako zaslužuje primjerenije vrednovanje i mjesto u povijesti hrvatske književnosti. :palacgore2

Ipak, mislim da je usporedba s Goetheom iz naslova malo pretjerana.


Jah. Dobro je rekao Harold Bloom u knjizi "Genius" ( http://lib.freescienceengineering.org/v ... ?id=256786 ): Shakespeare je zapadni kanon, a Goethe je zapadna civilizacija.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ilija Jakovljević - hercegovački Goethe
PostPostano: 03 vel 2014, 00:59 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 01 lip 2009, 17:27
Postovi: 6018
Lokacija: Generalni konzulat HR HB za Slavoniju i Baranju
Dobar članak o Jakovljeviću:

Ilija Jakovljević – hrvatska žrtva totalitarizama XX stoljeća. Uz 110. obljetnicu rođenja i 60. obljetnicu smrti

Vlado Lončarević; Filozofski fakultet Družbe Isusove, Zagreb, Hrvatska

http://hrcak.srce.hr/file/43569


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ilija Jakovljević - hercegovački Goethe
PostPostano: 23 sij 2023, 20:52 
Offline

Pridružen/a: 23 sij 2023, 00:45
Postovi: 5
Ilija Jakovljevic je sin Marka Jakovlevića, i djed mu je pretpostavljam Stjepan Jakovljević Kodžobaša iz Sirokog Brijega rodj. oko 1845


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ilija Jakovljević - hercegovački Goethe
PostPostano: 02 vel 2023, 14:48 
Offline

Pridružen/a: 23 sij 2023, 00:45
Postovi: 5
Kupio sam "U Mraku" iz 1945 u antikvarijatu u Zagrebu. Tek nakon jedno mjesec dana sam ustanovio da je unutra potpis Ilije Jakovljevica svom prijatelju lijecniku Djuri Jaksicu od 14.11.1945.god.
Kakvo iznenadjenje!


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 9 post(ov)a ] 

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 20 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO