Stotine rijeci koje su specifične najvise za Zapadnu Hercegovinu (nekad se to proteze i na Dalmatinsku Zagoru), a neke rijeci vuku čak od staroslavenskog.

Varenika, variti, svitnjak, pržina, pleska, pogrda, naoposum, mlaćenica, dvor, kočak, izba, guv(m)no, glib, brstina, brašenica, bovan, kotula, grajati, rondžati, propunta, natentati, cikara, cotav, klak, drčina, šes(t)an, k(l)ašun, čančati...
i jos nekoliko stotina izraza.

Vrcon, priportat' i namečit'`.

namečio se.

meni jedna od dražih, zavidila.

ili jamit umj. uzeti,
krećat umj. dirati,
krme umj. svinja,
ledina umj. livada,
mećat umj. stavljati,
navrvit umj. naići, ili vrvi umj. idi/bjezi
nazebst umj. prehladiti se

Ove dvije su mi jake:

sorit umj. srušiti,
sosve umj. skroz

Širim viru Isusovu i među perecima.

Ovo je zenska, tj. perecijanka.

Gudin umjesto svinja, vas umjesto sav. Tamoka ili tamokare umjesto tamo ali malo dalje tamo, dakle bar priko dva mrginja , dolikare umjesto tamo dole

jel no krivit umjesto plakati?

Je prike

Šta li se kriviš, šta li reveš više

nemoj ga krećat, a ti se ne krivi.

Prtina za ugaženu stazu u snigu, pušanija za snijeg kojeg podiže vjetar, može i sa i bez padanja novog no dobro mislim da će se ta riječ rijeđe čuti ispod Posušja.

pušanija je više za nas i Kupres, natralo dva metra sniga.

ziđat
šćeta
šćap
svit (narod)
prokinut (udarit)

sad mi je baš muka sitit se, meni se klapna otvori tek kad pređem Kamensko.

duvar
(o)bataliti
pijat
kvarat

Dulum zemlje

Prijedlozi koji nisu zasebne riječi, nego su spojeni s imenicom:
uškolu
pošumi
okokuće
docrkve
prikopolja

Gdje se to u Hercegovini govori pijat i kvarat?
Od Imotskog do Umaga je pijat i kvarat, i dalje kroz Sloveniju i Italiju do francuske granice.

Da to nisu donijeli mali Splićani koji dolaze kod druge babe u Hercegovinu?

Vjerojatno
Osim eventualno par talijanskih izraza, tipa evo nisam ni razmišljao ali kašun je talijanski.

Tako da red bi bio prominut naziv teme

Etimologija od rondžati?

Srednja Bosna je ogromnom većinom doseljenici iz Z. Hercegovine i Dalmacije.

Pa prijedlozi ni u jednom govoru nemaju svoj naglasak nego s imenicom koja ih slijedi čine naglasnu cijelinu.

Da, naglasnu cjelinu, ali u ovim slučajevima naglasak prelazi s imenice na prijedlog:
uškolu
pošumi
okokuće
docrkve
prikopolja

90% riči koje se koriste i u dalmatinskoj zagori. Možda je jedino manje turcizama a više talijanizama.