KAO NA VRATIMA ZEMALJSKOG MUZEJA
Muzeji širom svijeta prekrižili svoja djela da podrže institucije kulture u BiH

Dvije stotine muzeja, galerija, biblioteka i akademskih institucija iz svih dijelova svijeta uključilo se u međunarodnu akciju solidarnosti sa institucijama kulture u BiH, među kojima se nalazi i Zemaljski muzej, koji je zatvoren nakon 124 godine rada.
Piše: Adisa Pobrić
Entuzijasti okupljeni u međunarodnu platformu CultureShutDown od 4. marta do 4. aprila na svojoj web-stranici prikazat će radove prekrižene žutom trakom koja simbolično označava nedostupnost kulturne baštine. Ta virtuelna izložba poslužit će za podizanje svijesti o nedopustivoj situaciji u kojoj su se našle institucije kulture u BiH.

Jedna od osoba najzaslužnijih za pokretanje ove kampanje je Azra Akšamija, umjetnica i historičarka arhitekture, te univerzitetska profesorica na Odsjeku umjetnosti, kulture i tehnologije Massachusetts Institute of Technology u Bostonu.

"Naše kulturne institucije, bez obzira na njihov program ili način funkcionisanja, su simboli državnosti Bosne i Hercegovine. Njihov gubitak bi bio tragedija ne samo za BiH, nego i šire. Nažalost, kulturne institucije su postale taoci nepromišljene politike koja ugrožava budućnost cijele zemlje, a dio državnog budžeta koji je potreban za njihovo finansiranje je vrlo skroman u poređenju sa novcem koji se troši na jedan od najskupljih sistema vlasti u Evropi, kakav ima BiH", kazala je za Klix.ba Akšamija.

Ona je s kolegama u januaru 2012. godine osnovala platformu CultureShutDown, globalnu mrežu naučnika koja nije povezana ni s jednom vladinom institucijom niti političkom partijom. Njihov krajnji cilj je da doprinesu sprečavanju uništavanja kulture i državnih institucija u BiH.


Trake su dostavljane poštom širom svijeta

Na svojoj web-stranici objavili su apel kojim globalno promovišu ovaj problem i pozivaju stručnjake i javnost na javni dijalog o mogućim rješenjima.

U ponedjeljak, 4. marta, navršava se šest mjeseci otkako je zatvoren Zemaljski muzej BiH. Na njegov 125. rođendan, 1. februara 2013. godine, upućen je poziv kolegama širom svijeta da pokažu svoju solidarnost i od 1. do 4. marta simbolično prekriže jedan eksponat u svojoj kolekciji.

"Nismo ni sanjali da će naša akcija biti ovako uspješna", otkriva nam Azra i dodaje da se projektu ne pridružuju samo institucije, već i pojedinci, umjetnici koji su simbolično trakom prekrižili neke od svojih radova u muzejima ili ateljeima, kao i naučnici, među kojima su etnolog Gordan Nikolov, kao i Leif Pareli, predsjednik Međunarodne organizacije muzeja ICOM iz Norveške, prvi naučnik iz inostranstva koji je tokom rata posjetio Zemaljski muzej, a poslije i organizovao akcije prikupljanja pomoći.



"Za ovo prekrižavanje kulturne baštine učesnici će koristiti specijalno dizajniranu žutu traku kakva se koristi na barikadama i podijeliti fotografije te akcije. Ideja je inspirisana zabarikadiranim vratima Zemaljskog muzeja, ali se naša akcija solidarnosti odnosi na sve ugrožene institucije u BiH, pogotovo sedam nacionalnih (Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Historijski muzej BiH, Kinoteka BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Umjetnička galerija BiH i Zemaljski muzej BiH), koje su u kritičnom stanju. Imitiranjem zabarikadiranih vrata Zemaljskog muzeja učesnici i javnost u cijelom svijetu će pokušati da zamisle kako bi se osjećali da im kulturna baština nije dostupna", izjavila je Akšamija.

Iako je do otvaranja izložbe ostalo još vrlo malo vremena, i vi se možete priključiti tako što ćete elektronsku žutu traku sa njihove web-stranice iskoristiti kao barikadu preko svoje internetske stranice i potom pošaljete screenshot putem online formulara.

Na pitanje o dometima akcije Akšamija je odgovorila: "Vidjet ćemo koliko će uspjeha imati ovo globalno lobiranje. Važno je ostati uporan i optimističan. Veoma je važno da se međunarodnim političkim krugovima plasira prava informacija, ali je jednako važno da se pruži moralna podrška našim kulturnim radnicima koji godinama rade bez plata i u nepodnošljivim uslovima, a pritom čuvaju našu kulturnu baštinu. Za takav trud im ne treba samo dati plate, već i državno priznanje! Ipak, ne treba očekivati čuda. Rješenje mora doći iznutra, od same države, a na njenim građanima je da to rješenje od političara uporno traže".


Žute trake kao simbol zabarikadiranih vrata Zemaljskog muzeja BiH

Muzeji širom svijeta prekrižili svoja djela da podrže institucije kulture u BiH

A koji će đavo Sarajevu institucije od lkulturnog značaja kada Sarajevo današnjice liči na sve samo ne na grad koji se može podičiti bogatom kulturom i kulturnim sadržajima.

Nekada je Sarajevo po kulturnim sadržajima bio grad koji je bio ispred mnogo većih gradova "one" nekoliko puta veće države i jedan od gradova sparam kojeg je i čuveni Prag bio nepoznanica za širi bijeli svijet, dok danas jedina uporedba sa Sarajevom koja bi se mogla izvesti jeste uporedba sa glavnim gradom Islamske Republike Iran.

Žao mi je, ali tako je.

Ti si u Sarajevo kročio jednom na maturalcu, a mozda no tad ?
Što zna provincijalac o kulturi i muzejima.Vi kina nemate u Brčkom, da ne govorimo o drugim kulturnim institucijama sa dugogodišnjim povijesnim temeljima

Najmnogoljudnija općina u BiH nema kina.

Vječito neku sadaku očekuju. Ne znaju ni muzej držati da ne bankrotira.

Vječito neku sadaku očekuju. Ne znaju ni muzej držati da ne bankrotira.

Vječito neku sadaku očekuju. Ne znaju ni muzej držati da ne bankrotira.