IZ DRUGOG POKUŠAJA: Nakon što turski jezik nismo naučili u 400 godina kroz milet sustav, pokušat ćemo kroz obrazovni

Federalno ministarstvo znanosti i obrazovanja bilo je danas domaćin susretu u Sarajevu članova uprava osnovnih i srednjih škola iz Turske s kolegama iz bratimljenih škola u Bosni i Hercegovini

Susret 180 članova znnastvenog, prosvjetnog osoblja iz turskih gradova Istanbula i Yalove s kolegama iz više županija u Federaciji BiH realiziran je u projektu ‘Bratske škole’.

Federalna ministrica obrazovanja i znanosti Elvira Dilberović, uz dobrodošlicu gostima, označila je to kao jednu od aktivnosti na osnovu Protokola o suradnji potpisanog između ministarstava obrazovanja Turske i Federacije BiH te protokola čiji je potpisnik Kulturni centar Yunus Emre.

”Važno je jačati veze, obrazovne, kulturne, ekonomske, putem protokola bratimljenih škola i obrazovnih projekata. Cilj je da što više učenika iz Bosne i Hercegovine posjeti Tursku i obrnuto radi razmjene najboljih praksi i obrazovnih iskustava. Obveza Federalnog ministarstva je da zajedno sa svim obrazovnim nivoima omogući svakom djetetu ista prava i dostojanstvo u obrazovnom sustavu BiH”, kazala je između ostalog ministrica.
Učenje turskog u bh. školama

Na tom tragu je, po njenim riječima, protokol o suradnji, koji se prvenstveno odnosi na učenje turskog jezika u bosanskim školama.

Ministarstvo vjeruje da će učenje bosanskog i turskog doprinijeti širenju prijateljskih veza i daljnjoj suradnji dviju prijateljskih zemalja, osnaživanju obrazovnih, kulturnih te u konačnici i ekonomskih relacija.

U Federaciji Bosne i Hercegovine, u više županija je zaživjela praksa izučavanja turskog jezika kao drugog stranog jezika koji učenici mogu birati za pohađanje.

Tijekom nedavnog susreta u Mostaru sa zamjenikom turskog ministra obrazovanja Orhanom Erdemom, razgovarano je i o uvođenju bosanskog jezika u obrazovni sustav u turskim školama, kazala je ministrica Dilberović koja se nada da će ovaj projekt doživjeti realizaciju.

Obraćanje gostima iz Turske ona je završila citatom njemačkog filozofa Martina Heideggera, čiji je smisao u jeziku – ‘kući bitka’ i ‘šifri identiteta’ – kao sponi između ljudi različitih i sličnih kultura.

Direktor Centra Yunus Emre u Sarajevu Mehmet Akif Yaman prezentirao je gostima aktivnosti tog centra, naglašavajući da je 45 predstavništava otvoreno u 37 država, a da je prvi u Bosni i Hercegovini svojevremeno otvoren u Sarajevu, ne slučajno, već što su organizatori procijenili da se tu najjače oslikava turska kultura.
Tečajevi

Predstavništva su u međuvremenu otvorena u Mostaru i Fojnici, zaživljava i u Tuzli, dok će u Cazinu i Goraždu tek biti otvorena, najavio je Yaman.

Posebno je naglasio jednu od aktivnosti koju koordinira ova institucija – organizaciju tečajeva za izučavanje turskog jezika, koje je samo u Sarajevu dosad pohađalo više od 3.600 pojedinaca.

Više od 6.000 učenika u sedam kantona Federacije BiH izučava turski kao drugi izabrani strani jezik. Kako obrazovanje, jedan od najvažnijih društvenih segmenata, daje rezultate kasnije i dugoročno, to, po njegovim riječima, u krajnjem može imati pozitivan utjecaj na ekonomske veze.

Yaman je naveo da Centar Yunus Emre raznim aktivnostima, natjecanjima učenika, dječjim festivalima i sličnim edukativnim sadržajima nastoji da učenici međusobno bliže upoznaju tursku i bosanskohercegovačku kulturu.

Protokol o suradnji ne treba samo biti akt na papiru već doprinos upoznavanju i prijateljskim vezama dvaju naroda kroz zbližavanje i edukaciju djece, zaključio je.

U ime gostiju iz Turske, uzvanicima se obratio direktor jedne od škola Mustafa Džejhan, a u ime direktora škola iz Federacije BiH Aida Omersoftić.

Sve pohvale za saradnju.

Işbirliği için tüm övgü

Eto hamidža knjigu u ruke i počni učiti jezik svojih osloboditelja, šta si se svezao švedo-đermanskog.

Nikada nije zgorega znati jezike.

Možda im se nasmješi Anadolija.

Samo sanjajte i dalje.

Neka dica uče.

Koliko mržnje imaju prema druga 2 naroda taj jezik će im itekako biti potreban.

Tko misli da ce mu turski trebat neka ga uci.

Meni to izgleda kao bacanje korisnih radnih ili slobodnih sati.

Valjda hoće djeci uvaliti preko nastave, nisu ni Bošnjaci toliko ljudi da uče ovaj azijatski jezik pored engleskog ili njemačkog koji im mogu biti daleko korisniji.

Ali eto dok svijet napreduje, na Novom Zelandu ukidaju zemljopis i uvode programiranje u Japanu ukidaju društvene fakultete Bošnjaci "napreduju" uvođenjem turskog.