Sve o najblizoj zvijezdi.

Grije,daje svjetlo.Dobro je Sunce!

Ljeti (1.8.) oko 12:45 ljeti na našem prostoru, sunce dosegne najjači intenzitet zračenja.

Vrhunac temperatura ne odgovara nužno vrhuncu intenziteta zračenja sunca.

Temperatura zraka (a posebno mora) se akumulira i na neki način kasni za astronomskim suncem. Isto kao kad upališ tek peć, ne zagrije se soba smjesta i odmah, iako možda peć vrlo jako radi. Sunce je ustvari najviše na nebu 21.6. što je uzeto za granicu proljeća i ljeta.
21.6. bi trebao bi biti najveći intenzitet zračenja, doduše to je pod pojednostavljujućom pretpostavkom da je nebo vedro, što naravno nije točno jer u kasno proljeće ima dosta oblaka.

Vjerojatno u realnosti nešto kasnije ima više zračenja, jer je više sunčanih sati i manje oblaka u sred ljeta. No iza 21.6. (kada je i dan najdulji) se ustvari podnevno Sunce počinje spuštati.

Još stari Kinezi su primjetili tamne točke na Suncu, dok su ostali narodi smatrali da je Sunce savršeno. U mnogim narodima vrhovno božanstvo i najfascinantnija prirodna pojava. Osjećali su da je Sunce nešto posebno, jer je bilo samo jedno i ekstremno svijetlo, dok je recimo bilo više od jedne rijeke (doduše u Egiptu samo jedna, ali su čuli za druge), puno jezera, puno planina, puno oblaka... Isto tako sunce je izlazilo i zalazilo, imalo periodički ples, čime je još više dobilo na karakteru i personifikaciji.

Te "tamne" točke su zapravo područja veće aktivnosti, ta su područja zapravo svjetlija i ispuštaju više radijacije. Nama se samo čine takvim zato što ne vidimo sve valne duljine svjetla.

The photosphere has a temperature of 5,800 degrees Kelvin. Sunspots have temperatures of about 3,800 degrees K.

Hladnija su, znači manje zrače.

To su neka mjesta gdje izbija magnetno polje, javljaju se (pjege) u parovima.