Helleyev komet nije dolazio

(komet Halle Bopp 23.03.1997)
Sjećate li se posjete Helleyeva sakometa, točnije 1986g.? Znam, sjećate se ali je vi niste zapazili na nebu – i to već znam!!!
Stvarno šteta! – A da ste slučajno u to vrijeme bili član nekog astronomskog društva, oni imaju moćne teleskope; - zar ne? Kakve im koristi od toga, pa, nitko sa Zemlje nije uspio niti u jednom trenutku zapazit tu nesvakidašnju astronomsku pojavu. Valjda se pitate, kako se moglo dogoditi da baš u ovom našem vremenu, po prvi put u povijesti taj komet ne bude vidljiv sa Zemlje? - Unatoč moćnim teleskopima o kojima nisu mogle niti sanjati mnoge generacije astronoma iz prošlih vremena. Sigurno se pitate; ako taj komet nije viđen prostim okom sa Zemlje, ako ga nije zapazila niti jedna od tisuće i tisuće astronomskih postaja širom planete,- kako onda znamo da je uopće dolazio?
E, za taj se problem pobrinula NASA i svjetski znanstvenici koji su uložili ogromna sredstva u projekt slanja nekoliko sondi, koje su po njihovoj izjavi jedine snimile taj komet koji je cijelo vrijeme bio u nepovoljnom položaju za osmatranje sa Zemlje.
Pravo je čudo kako se nitko nikada nije suprotstavio ovoj apsurdnoj izjavi. - Nijedno nebesko tijelo, pa ni Helleyev komet, ne može niti teoretski ući u Sunčev sustav obići oko Sunca i napustit ga i pritom cijelo vrijeme zadržati tu nepovoljnu poziciju i kut za osmatranje. Uvjeren sam da se ovo može lako matematički dokazat, nakon tog će pasti u vodu NASA-ina teorija zavjere, jer Helleyev komet uopće nije dolazio. Krivotvorili su njegov dolazak kako bi opravdali ogromne troškove svemirskih letjelica lansirnih u prazan svemir bez komete.
Što se moglo dogoditi, je li se preozbiljno povjerovalo u teoriju znanstvenika iz vremena „drvenih plugova" koji nije mogao raspolagati sa utemeljenim činjenicama iz prošlosti i, nije mogao biti siguran da se svi zapisi iz povijesti odnose stalno na taj jedan te isti komet.
Pitam se; što bi se dogodilo da je taj isti komet još koji put, svog posjeta, bio ne vidljiv sa Zemlje, - bi li se zagubio sklad u vremenskom proračunu njegove ophodnje oko Sunca? Sigurno je da bi bilo teško predvidjeti period jedne komete koja nije za svakog posjeta svaki put bila vidljiva.
Eve nekih podataka po kojima je Edmond Helley davne 1682g., u vrijeme pojave jednog kometa, utvrdio da se taj isti komet pojavljivao kroz povijest i da će se opet pojavit u naše vrijeme, to jest 1986g. Je li mu ta teorija dovoljno znanstveno utemeljena? Ili, je li možda Helley za tu teoriju koristio neka proročanstva kojima je često bio sklon? - Ova pitanja od znanosti traže precizniji odgovor.
Bilo kako bilo, suvremeni znanstvenici nisu smjeli olako povjerovat tvrdnjama iz tako daleke prošlosti i u prazno lansirati nekoliko letjelica za bliski doček komete.
Prvi zapisi o neobičnom kometu, kojeg je Helley iskoristio vjerujući da se radi o jednom te istom, sežu u 240.g. pr. Kr. Te su ga godine Kinezi optužili da je izazvao naglu smrt njihove udovice carice.
Od tada skoro svako stoljeće bilježi posjet jedne komete kojoj su pripisivali mnoga zla, samo, veliko je pitanje je li se svaki put radilo o istom kometu. Babilonci su zapisali da je viđen 164. i 87.pr. nove ere. Godine 12. pr. Kr. Rimljani su vjerovali da on simbolizira smrt vojnika i državnika Marka Vipsanija Agripe
Godine 295. kineski su astronomi shvatili da je komet što su ga vidjeli na istoku kako se polako približava Suncu istovjetan onom koji su vidjeli kasnije, istog mjeseca, na zapadu kako se udaljava od Sunca. Iz svega su izvukli jasan zaključak da je taj komet morao obići sa druge strane Sunca, - što je i točno.
Godine 451. njemu je pripisana rimska pobjeda nad hunskim vođom Atilom, a 684. se vjerovalo kako je donio kugu. Posjeta komete u 837g. bila je posebno zapažena jer se toliko približila Suncu da joj je rep bio vidljiv preko polovice neba. Ovaj događaj treba posebno analizirati, jer se ne može dogoditi da isti komet ima različite putanje i usklađen period oko Sunca.Možda je upravo to dovoljan razlog da se pobije teorija o jednom te istom kometu. Godine 1066. u Engleskoj se normansko osvajanje i smrt kralja Harolda II u boju kod Hastingsa pripisalo uprav posjetu i utjecaju jednog kometa.
Godine 1222. Džingis-kan je jedan komet smatrao svojim vlastitim zvjezdanim glasnikom, jer je za vrijeme njegova posjeta sa svojim Mongolima pobio milijune. Te iste godine korejski promatrači neba zabilježili su da je rep kometa bio crvene boje, -dakle, opet drugačijeg izgleda.
Johannes Kepler je zapisao da je 1607. godine vidio jedan komet. U rujnu 1682. komet je promatrao i sam Halley. Godine 1910. dolazak Halleyeva kometa izazvao je silnu paniku, novine su javile da su mu u repu otkriveni otrovni plinovi. U članku objavljenom na naslovnoj stranici, „The New York Times" je javio kako je francuski astronom Camille Flammarion prorekao da će, prođe li Zemlja kroz kometin rep, „plin cijanogen prožeti svu atmosferu i moguće utrnuti sav život na planetu". Drugi su znanstvenici isticali da je rep kometa tako neizrecivo tanak da ga, sve da je i sav sazdan od otrovnih plinova, ne bismo ni osjetili.
Ako kronolški napravimo presjek kroz podudarnosti i zabilješke vjerojatne sličnosti sa jednim te istim kometom, koje je koristio Helley, - uviđamo da imamo svega 13-ak zapisa, - od mogućih 30-ak .
S pravom se pitam; što je sa drugim povijesnim zabilješkama o tim i drugim kometima? Ili, zašto znanost forsira samo Helleyev komet kad znamo da je takvih kometa u povijesti bilo na pretek? Ponekad u jednoj godini Sunčev sustav posjeti po nekoliko kometa.
Slučaj je htio da te sporne 1986g. , kao za inat, nebo bude potpuno čisto, - tako je ostalo sve do 1995g. kad se pojavio Hale.Bopp, ili, komet stoljeća.
Ta 1986g. s pravom je bila godina mnogih isčekivanja, jer je za navodni doček komete lansirano nekoliko vrlo skupih svemirskih letjelica, sa ciljem znanstvenog istraživanja iz neposredne blizine.
Evo samo nekih pojedinosti o kometama uopće, o kojima znanstvenici imaju usklađeno mišljenje:
Svi kometi potječu iz sferičnog roja bilijuna kometa što okružuju Sunčev sustav. Taj se pojas naziva Oortov oblak, nazvan prema nizozomskom astronomu Janu Hendriku Oortu, udaljen je otprilike godinu svjetlosti od Sunca.
Glava komete u promjeru može iznosit od kilometra do nekoliko desetaka kilometara.Glavu komete nije moguće zapaziti, jer je obavija oblak zaleđenih plinova koji u promjeru mogu dosegnuti više od 100 000 kilometara, a sam joj se rep može protezati milijunima kilometara.
Svi kometi imaju različite ophodnje oko Sunca, prilaze mu sa svih strana, poneki od njih eliptičnim stazama tako dugim da im za jedan obilazak trebaju milijuni godina. Drugi se pak, poput spornog Halleyeva, gibaju po razmjerno kratkim putanjama. Svi se oni u samoj blizini Sunca zadrže dovoljno dugu, tako da se mora izbjeći taj trajno nepovoljni kut za osmatranje sa Zemlje.
Zanimljiva je jedna znanstvena konstatacija koja kaže kako su u veljači 1991. astronomi s iznenađenjem, navodno, otkrili da se Halley pri samom odlasku negdje između putanja Saturna i Urana neobjašnjivo posvijetlio. Ovo samo po sebi govori kako je taj komet boravio tako dugo u Sunčevom sustavu, punih pet godina, a da ga nijedna zvjezdarnica sa Zemlje nije zapazila.
Da ne bi sad ispalo kako je Helley neki jeftin astrolog ili prorok, ipak je potrebno istaknuti njegove znanstvene zasluge koje imaju veliku vrijednost u Znanosti.
On je jedan od vrlo zaslužnih znanstvenika svoga vremena, a što mu ovu teoriju o periodičnoj ophodnji spornog kometa negiram; - to ne umanjuje njegov opći doprinos u Znanosti.
Edmond Halley , engleski astronom, rođen 8. studenog 1656. kraj Londona, Dugogodišnji profesor geometrije na Oxfordskom sveučilištu, te upravitelj Greenwichkog opservatorija. Istaknuo se radom o stazama planeta, katalogirizirao je 341 zvijezdu južne hemisfere, izradio kartu vjetrova iznad oceana, prvu meteorološku kartu uopće. Razradio je metodu za određivanje Sunčeve paralakse pomoću prolaska Venere.
Godine 1690. dizajnirao je Halleyevo zvono, koje je roniocima omogućilo duži ostanak pod vodom.
Najvažnija su mu djela "Katalog južnih zvijezda" i "Pregled astronomije kometa".
Po mom uvjerenju, Znanost se nije proslavila tih osamdesetih sa Helleyevom kometom. Ljubitelji ovakvih svemirskih pojava ostali su uskraćeni i razočarani, a ja sam osobno bio razočaran i povrijeđen.
No, ipak ta agonija nije trajala dugo! Za samo nekoliko godina, neka se veća sila pobrinula da otme Znanosti pravo na svaku senzacionalnu astronomsku vijest.
Za samo nepunih desetak godina, nakon toga, dvojica astronoma-amatera otkrivaju komet stoljeća koji je zadivio svijet. Riječ je o kometu Hale-Bopp, kog su svojim teleskopima 23. srpnja 1995g. otkrili; Alan Hale iz New Mexsica i Thomas Bopp iz Arizone.
Hale-Bopp je otkriven još dok je bio daleko od Sunca, najmanje godinu prije nego se mogao zapazit na nebu. Taj je komet ispunio sva očekivanja upravo onda kad je prošao perihel 1. 4. 1997. Očekivao se njegov veliki sjaj, to se ostvarilo, pa je po tome nazvan „Velika kometa".
Kmet Hale-Bopp pripada roju kometa Oortova oblaka, ima vrlo istegnutu elipsastu putanju i spada među ostala nebeska tijela Sunčeva sustava.
Za jednu ophodnju oko Sunca, potrebno mu je više od 3000 godina. To znači da znanstvenici, unatoč najsuvremenijoj opremi kojom raspolažu, nisu bili u stanju precizno izračunati putanju komete, - pa niti u sto godina odstupanja, zato su na okruglo zaokružili na 3 000 godina. Što znači, da će komet Hale-Bopp, budući naraštaji astronoma u samom isčekivanju pažljivo pretraživat na nebu u razmaku nekoliko naraštaja, u nadi da se pojavi, a možda i više.
Prema tome, ne treba zamjeriti niti Helleyu koji je se odvažio i pogriješio u proračunu ophodnje jedne komete. Za koju se vjerovalo da neće biti više od nekoliko mjeseci odstupanja. Ne zaboravimo da je on raspolagao sa najprimitivnijim matematičkim pomagalima, kao što su; drveni trokut, krivuljasti šestar i možda koji metalni visak obješen o nadovezivane strune iz konjskog repa.
Slijedeće pojavljivanje Halleyeva kometa u unutarnjem Sunčevom sustavu znanost opet po Helleyu predviđa 2061. godine.
Hoće li se svjetski znanstvenici i astronomi-amateri, koji čvrsto stoje na zemlji, barem tada uozbiljit i unaprijed zauzet čvrste osnove za dokazivanje te nevidljive NASA-ine astronomske pojave?
autor: br.690

Članovi amaterskog astronomskog društva promatraju Halleyev komet 1986



To što si se ti razočaro u neki članak iz jugoslavenskih novina, ili neku informaciju iz enciklopedije 1000 Zašto 1000 Zato, ne znači da je na djelu još jedna svjetska zavjera.

Zapažam pattern da kad god nešto neuspiješ ili ne znaš, to odmah pripišeš nekoj svjetskoj zavjeri, a nikada svojem manjku znanja matematike, ili krivom shvaćanju popularne literature na koju se oslanjaš.

Jel ti se dogodilo ikad da kažeš, "uh jebote, pa ja nemam pojma matematiku potrebnu za ovo"

Razne dječje enciklopedije i jugoslavenski časopisi za širu populaciju, ti nisu baš ozbiljna baza za shvatiti sve što piše u njima doslovno, a posebno za ići raditi "istraživanja".

Ako je dolazio nije trebao teleskop, bio bi vidljiv prostim okom kao i u prošlosti.

Zanimjiva opservacija o' Branitelja. Ima smisla.
Jedna noć je bila oblačna pa se ka' ono nije vidia, ali baš na cilen planetu? Niti komet ne izvitri s obzora u jednu noć.

Kad sam bio dječačić, u sedmom razredu na koricama knjige za fiziku stajala je slika tog kometa.
Stalno sam računao koliko će meni biti godina kad se opet pojavi. Nema tog priloga i vjesti koju nisam propratio te, po meni sporne, godine navodne pojave Helleyeve komete.

Koja bi to bila bruka za brojne svemirske misije i slanje skupih letjelica u susret kometi koje nije bilo niti na vidiku. Mu

Sjećam se tog perioda i znam da taj komet nije bio vidljiv golim okom. Gledao sam na TV neke emisije u kojim su neki eksperti navodili da će se moći vidjeti nekim manjim teleskopom ili čak nekim jačim dalekozorom.
E sad, kako taj put nije bio vodljiv a znamo da je u povijesti bio vidljiv? Znamo za brojne povijesne slike koje prikazuju repaticu kao predznaka nesreće.
Nisam ekspert ali mi se čini logički da, ako je putanja komete stabilna tj ista svaki put, ta je to zato jer je položaj Zemlje drukčiji svaki put. Halleyev komet dođe u blizinu sunca i ako je zemlja u tom momentu bliža istom onda joj je komet vidljiviji.

Pitaći Antu Radonjića kad ga sretnem idući put.

Jes' ikad vidio neku drugu kometu golim okom?

Ukratko ako nesto ne razumiš umisto da uzmeš knjigu i obrazuješ se ti zaključiš da je zavjera. Jel zemlja ravna ploča?

1997. na ljeto, ako se ne varam...

Evo još kraće!
Ako misliš da nešto razumiš, onda lipo ustaneš i nakloniš se svačijem samostalnom promišljanju, pa makar bilo i pogrešno!
A, ako ovo moje vrijeđa tvoj stručni ego i "plafon titulu", e, onda pročitaj i upamti ovaj savjet:
Škole i fakulteti nisu izvori znanja, tamo su izvori informacija koje ne moraju biti točne.
Znanje se stječe samostalnim trudom i temeljitim promišljanjima o poznatim informacijama!

Naš Zaboravljeni Branitelj ima literarni dar. Stoga, makar mu zamisli dilovale ka' teorije urote, sumnja u sve... Bilo bi super kad bi to uspia pritočit u koju kratku priču, novelu, roman.
Hrvatskoj književnoj pozornici dobro bi doša jedan domoljubni pisac (znanstvene) fantastike.

Hrvatski Dosjei X... Ili zamislite, nika epizoda Zvizdanih staza, a ono scenarist naš Zaboravljeni Branitelj U zdravje, prijo

Zemlja je naravno ravna a komete neznamo sta su i da ozbiljan sam

Ukratko i sam kažeš neobrazovan si. Zato i pišeš ovakve pizdarije.

Svitu, nemojte bit toksični prima Zaboravljenom Branitelju.
Ničim nije zaslužia ovakvi odnos prima njemu.
Recite mu "u krivu si", "nimaš prave informacije", "evo ti dokaz da nije tako"... A vi mu ovdi pišete odgovore di ga ridikulizirate.

Čovik je literarno nadaren. Vi biste i Julesa Vernea ridikulizirali zbog Putovanja u sridišće Zemje.

Evo ovoga opet!
Pa, ljudi moji koliko samo još ima vas matematičara koji niste sposobni izaći iz tih svojih naštrebanih formula?
Sve je vas unazadio njemački matematičar GAUSS! Živio i stvarao prije 250 godina, u vrijeme drvenih plugova, nije znao za struje, niti za centrifugalne strojeve, a postavlja vam takve banalne teorije koje su za vas " svete krave"!
Daj se urazumite i promislite! Barem usporedite njegove teorije sa činjenicama. Dosta nakon njega, znanstvenici su utvrdili da je naša planeta Zemlja malo spljoštena na polovima. To je opće prihvaćeno zbog zemljine brze rotacije oko svoje osi uslijed centrifugalne sile. Centrifugalne sile koja nas okružuje i u kućnim strojevima; mikserima, perilicama……!
Kad je u GAUSSovo vrijeme znanstvenike zbunjivala brza rotacija Jupitera oko vlastite osi, pribjegli su njegovu tumačenju. Jupiter masivniji 1000 puta od Zemlje i daleko brži u svojoj vrtnji, dan mu traje samo 10 sati i nije nimalo spljošten na polovima. GAUSS je po tome zaključio da se sva nebeska tijela, u svom gravitacionom sustavu, ponašaju tako kao da im je sva masa skoncentrirana u jednoj savršenoj točki. Gle ovoga čuda, dakle, po njemu je centrifugalna sila fiktivna!
Da nebi bilo zabune, centrifugalna sila postoji i u bestežinskom stanju.
Svemirske letjelice zbog bestežinskog stanja imaju problema sa podmazivanjem nekih pokretnih dijelova na letjelicama. Stručnjaci si i to riješili pomoću naprava koje izazivaju centrifugalnu silu i bacaju mazivnu mast na pojedine osovine.