AKT O DIGITALNIM uslugama kojemu je cilj ograničiti širenje nezakonitog sadržaja online i stvoriti sigurno online okruženje za sve od sutra se počinje primjenjivati na sve internetske posrednike u EU.

Akt o digitalnim uslugama već se primjenjuje od kraja kolovoza 2023. na 19 vrlo velikih internetskih platformi i tražilica koje imaju prosječno više od 45 milijuna korisnika mjesečno.Tri druge platforme koje su u prosincu 2023. određene kao vrlo velike internetske platforme moraju do kraja travnja ispuniti najstrože obveze iz Akta o digitalnim uslugama.

“Od sutra se Akt o digitalnim uslugama primjenjuje na sve internetske platforme kojima korisnici u EU pristupaju. Korisnici, države članice i platforme sada se mogu koristiti alatima iz Akta o digitalnim uslugama kako bi oblikovali sigurniji i transparentniji internet”, izjavila je izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager.

“Sutra započinje novo doba. Sigurniji internetski prostor, transparentnost i odgovornost, bolja zaštita od nezakonitog sadržaja i osnaživanje korisnika”, izjavio je povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton.

Kako će to utjecati na korisnike?

Akt o digitalnim uslugama nameće veću transparentnost u moderiranju sadržaja te postavlja pravila kojima će se stati na kraj netransparentnim i zavaravajućim praksama na internetu. Ove odredbe odnose se na sve pružatelje usluga "hostinga", internetske trgovine i platforme koje posluju u EU.

Platforme koje nisu određene kao vrlo velike internetske platforme ili vrlo velike internetske tražilice bit će pod nadzorom, na razini država članica, neovisnog regulatornog tijela koje djeluje kao nacionalni koordinator za digitalne usluge (DSC).

Sada će se pravila primjenjivati na gotovo sve online platforme, tržišta i "posrednike" s korisnicima u svih 27 zemalja. Samo su najmanja poduzeća, s manje od 50 zaposlenika i godišnjim prihodom manjim od 10 milijuna eura izuzeta od ove regulative. To znači da bi još tisuće web stranica moglo biti obuhvaćeno propisima, uključujući one najpopularnije kao što su eBay i OnlyFans koje su do sada izbjegavale dodatne kontrole kao najveće online platforme.

Prema ovoj regulativi, platforme moraju biti transparentne u pogledu digitalnih oglasa, uključujući informiranje korisnika zašto im se prikazuje određeni oglas i tko ga je platio. Oglasi ne smiju ciljati korisnike na temelju "osjetljivih podataka" kao što su politička ili vjerska uvjerenja ili seksualno opredijeljenje. Platforme moraju objasniti odluke o moderiranju sadržaja i morat će objasniti korisnicima zašto je njihova objava uklonjena ili zašto im je račun suspendiran, piše Washington Post.

Stroga pravila za platforme
Platforme će morati brzo uklanjati ilegalne sadržaje, sadržaje koji promiču govor mržnje ili šire lažne informacije. Bit će obavezne blokirati lažne oglase, prevare, a svaki sadržaj koji nudi online kupovinu morat će biti verificiran od strane same platforme.

Tu su i stroža pravila o ciljanom oglašavanju, pa će se tako osim gore navedenih zabrana o oglasima na temelju identiteta, zabraniti oglašavanje i za korisnike mlađe od 17 godina.

Svake će godine platforme biti podložne vanjskoj reviziji i to u njihovom trošku kako bi se utvrdilo je li njihovo poslovanje u skladu s propisima, a EU je imenovao 22 "vrlo velike" tvrtke koje će morati uskladiti svoje platforme s regulativom. Među njima su Facebook, Amazon, Instagram, TikTok, Snapchat, Microsoft, Apple, Google, Zalando, već spomenuti eBay i OnlyFans te još dvije stranice za odrasle.

Kažu da žele stvoriti sigurnije okruženje

Nacionalni koordinatori bit će odgovorni da te platforme djeluju u skladu s pravilima. DSC-ovi će nadzirati i provoditi Akt o digitalnim uslugama za platforme s poslovnim nastanom u njihovoj državi.

Zajedno s Aktom o digitalnim tržištima, Akt o digitalnim uslugama predstavlja prekretnicu u pristupu regulaciji interneta. S ta dva zakona želi se stvoriti sigurnije online okruženje, utvrđivanje jasnih odgovornosti za platforme kao što su internetska tržišta i društveni mediji te suočavanje s aktualnim izazovima digitalnog okruženja, uključujući nezakonite proizvode, govor mržnje i dezinformacije te transparentno dostavljanje i kontrolu podataka.

Koja će to svjetska policija odlučiti što je istina, a što laž na demografskoj temi?

Koja će to svjetska policija odlučiti što je istina, a što laž na demografskoj temi?

Kako će to funkcionirati npr. za neke "platforme" na .org domeni, s hostingom izvan EU i u vlasništvu pravnih ili fizičkih osoba izvan EU? Kako će se tu spriječiti govor mržnje i lažne informacije?

Rusi i Kinezi su to odavno blokirali.

A tko će odlučivati što su to lažne informacije i što je to govor mržnje u svakom konkretnom slučaju?

Imaš znance u Rusiji?

Junuz bar priča anegdote o ljudima koje je sreo dok je biciklirao po kantonima s mješovitim stanovništvom, dok ti profile koje si vidio na društvenim mrežama nazivaš "poznanicima".

Dakako da imam znance u Rusiji. Imam i rodbine u Rusiji.


Jesi sad zadovoljan kretenu?

Ako jesi odhebi u troskocima. Ako nisi onda u četvoroskocima.

...rusofili sigurno prolaze provjeru to je svakome jasno...o njihovoj istini najbolje govori smrt junaka našeg vremena Navalnija..prvi val su rusofili i obnova golog otoka..

Navaljni je tvoj junak?

...jedan od zadnji na ovom usranom svitu..

@laganini, nisam znao da si ti naš... nacional-socijalist.

Bravo, bravo!!