JASENOVAC NA FILMU

Lustig vs. Dodik

DVIJE FILMSKE VERZIJE O NAJVEĆEM STRATIŠTU U NDH

Poznati hrvatski producent, dvostruki dobitnik Oscara BRANKO LUSTIG ovih dana boravi u Americi, gdje intenzivno priprema realizaciju svog novog filma posvećenog žrtvama koncentracionog logora Jasenovac, za koji scenarij pišu SLAVKO GOLDSTEIN i MILJENKO JERGOVIĆ; istovremeno, glumac i producent TIHOMIR STANIĆ najavio je za maj 2012. početak snimanja filma „DJECA BEZ IMENA“ o DIANI BUDISAVLJEVIĆ, ženi koja je spasila više hiljada djece i njihovih majki iz Jasenovca, a glavni finansijer ovog projekta trebala bi biti Vlada Republike Srpske
Branko Lustig: „To je naš teritorij i naša povijest, pa i film o tome moramo napraviti sami“; Tihomir Stanić: „Voleo bih da ovaj film, pre svega, bude doprinos miru i pomirenju“

Broj žrtava stradalih za vrijeme Drugog svjetskog rata u koncentracionom logoru Jasenovac, formiranom od vlasti tadašnje NDH pod okriljem nacističke Njemačke, do danas je ostao predmetom brojnih političkih manipulacija u državama nastalim raspadom Jugoslavije. Tačnije, ne licitira se toliko ni samim brojem ubijenih - koji se inače, prema (slobodnim) procjenama raznih regionalnih i svjetskih istoričara, istraživača, intelektualaca i bjelosvjetskih „eksperata“ svih vrsta, kreće od 50.000 pa sve do preko milion žrtava - koliko nacionalnom, odnosno vjerskom „strukturom“ stradalih logoraša. Koliko je tačno u Jasenovcu ubijeno Srba, Jevreja, Roma i Hrvata, i koji je narod u cijelom tom užasu najviše nastradao - pitanje je koje već desetljećima zaokuplja ovdašnje analitičare i uspješno služi u svrhu beskrajnih međunacionalnih rasprava i prepucavanja.

Upravo je takva politička (zlo)upotreba najvećeg stratišta u hrvatskoj povijesti glavni razlog što na području bivše Jugoslavije, od 1960. godine do danas, nije snimljen niti jedan film o temi Jasenovca i zločina pod vlašću NDH. Prvi i za sada posljednji takav filmski poduhvat napravio je Slovenac France Štiglic sa filmom Deveti krug, rađenom po scenariju Zore Dirnbach, sa Borisom Dvornikom i Dušicom Žegarac u glavnim ulogama. Film kroz priču o porodici iz Zagreba koja pokušava spasiti židovsku djevojku Ruth od progona i logora smrti govori o surovom režimu NDH i prikazuje i scene mučenja logoraša u Jasenovcu. Deveti krug imao je velikog uspjeha kod publike i kritičara: osvojio je nekoliko nagrada na Pulskom festivalu, uključujući Veliku zlatnu arenu za najbolji film, a bio je i nominiran za Oscara za najbolji strani film, te za Zlatnu palmu u Cannesu. O tome koliko je hrvatska javnost i danas nespremna suočiti se sa zločinima počinjenim za vrijeme NDH, dovoljno govori činjenica da je ovaj film tek 2009. godine prvi put prikazan na državnoj televiziji, HTV-u, i to u kasnom noćnom terminu.

„Teško mi je to objasniti. Ne bih tražila neke urotničke porive, ali ne znam zašto ga nisu željeli prikazivati sve ovo vrijeme. Film pokazuje stradanje Židova kroz lik djevojke Ruth, ali i hrabrost jedne hrvatske obitelji koja se, dovodeći se u opasnost, othrvala tada vladajućem režimu. Većina Hrvata, čemu sam svjedočila i sama, odbacivala je ustaški režim koji je i samim Hrvatima nanosio veliko zlo. Ne želim vjerovati da film nije prikazan zbog nekih niskih pobuda“, izjavila je tada vitalna 80-godišnja scenaristica filma Zora Dirnbach, dugogodišnja urednica Dramskog programa na zagrebačkoj televiziji.

OD AUSCHWITZA DO JASENOVCA

U takvim okolnostima, nije čudno da je ogroman interes medija u regionu izazvala najava poznatog filmskog producenta Branka Lustiga, koji je polovinom ove godine javnosti otkrio kako planira snimiti film o Jasenovcu. Osamdesetogodišnji hrvatski producent sa holivudskom adresom, dvostruki dobitnik Oscara, najpoznatiji je po saradnji sa jednim od najuspješnijih reditelja našeg vremena Stevenom Spielbergom, čiji je film Schindlerova lista producirao 1993. Po mnogima, ovo Spielbergovo ostvarenje rađeno u crno-bijeloj tehnici, koje prikazuje humanost i zlo na način kakav do tada nije viđen na velikom platnu, predstavlja istinsko remek-djelo sedme umjetnosti među filmovima posvećenim holokaustu. Branko Lustig je imao i snažan osobni motiv da se uključi u produkciju Schindlerove liste: kao dijete je preživio zloglasni Auschwitz, iz kojeg mu je kao vječni podsjetnik na ruci ostao tetovirani logoraški broj A 3317.

Ali, Lustig se ne želi zaustaviti na Schindlerovoj listi - sada je, kaže, konačno došlo vrijeme i da se otvoreno progovori o zločinima u Jasenovcu, bez obzira šta o tome misli vladajuća politička elita u Hrvatskoj. Scenarij za film, čije bi snimanje trebalo početi naredne godine, pišu Slavko Goldstein i Miljenko Jergović, najavio je Branko Lustig: „Ne znam nikoga u Hrvatskoj tko bi bio sposobniji od njih da se to uradi - Slavka, koji je izgubio familiju u Drugom svjetskom ratu, i Jergovića, izvrsnog pisca. Njih dvojica složili su se da će krenuti s pisanjem scenarija.“

Istovremeno sa početkom realizacije novog Lustigovog filma, polovinom iduće godine trebalo bi početi i snimanje još jednog igranog filma o Jasenovcu. Radi se o projektu koji su prije više od tri godine ambiciozno zajednički najavili predsjednik Srbije Boris Tadić i tadašnji premijer, a sada predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik.

„Predsjednik Tadić i ja dogovorili smo se o osnivanju zajedničkog odbora za snimanje velikog filmskog projekta Jasenovac, kojim će se očuvati pažnja na najgore mjesto genocida nad Srbima u novijoj povijesti“, izjavio je Dodik krajem 2008. godine, te dodao u svom prepoznatljivom stilu: „Ako danas mnogi navijaju da se tragedija u Srebrenici, gdje je stradalo nekoliko hiljada muslimana, pretvori u dan žalosti za cijelu Evropu, zašto bismo mi i dalje bježali od toga da ispričamo istinu o svojoj nacionalnoj tragediji i tragediji Židova i Roma u ustaškim logorima u Pavelićevoj Hrvatskoj?“

Filmsku priču o Jasenovcu, koju bi najvećim dijelom trebala finansirati Vlada Republike Srpske, ponovo je prije par mjeseci aktuelizirao glumac i producent Tihomir Stanić, najavivši film radnog naslova Djeca bez imena čije bi snimanje trebalo početi u maju naredne godine. Prema Stanićevim riječima, to će biti priča o Diani Obexer Budisavljević, Austrijanki koja je tokom Drugog svjetskog rata spasila više hiljada djece i njihovih majki, uglavnom sa područja Korduna i Kozare, iz ustaških logora. Ime ove žene decenijama je bilo gotovo potpuno zaboravljeno, sve do prije osam godina kada je, uz pomoć njene unuke, Hrvatski državni arhiv izdao knjigu Dnevnik Diane Budisavljević. U Dnevniku je, između ostalog, opisana njena saradnja sa nadbiskupom Alojzijem Stepincem koji je Budisavljevićevoj navodno pomagao u spašavanju srpske djece iz logora, ali tek nakon što joj je dvije godine davao „prazna obećanja“, kako je zapisala.

TAJNE DIANINOG DNEVNIKA

„Ona je imala sve podatke gde je dala tu decu porodicama u Hrvatskoj na čuvanje, imala je informacije po kojima su preživeli mogli da se pronađu. Ali, OZNA joj je uzela dnevnik i celu kartoteku, tako da je s jedne strane bilo onemogućeno traženje preživelih, a s druge strane, uloga Diane Budisavljević je bila potpuno omalovažena. Partija je sebi pripisala uspeh te akcije spasavanja dece, zahvaljujući tome što je taj period i godinama kasnije bio nedovoljno istražen. Ali eto, neka viša pravda vratila je Dianu Budisavljević poslednjih godina iz zaborava. U Beogradu danas ima jedna ulica koja nosi njeno ime, kao i u Dubici, u Zagrebu se od prošle godine dodeljuje medalja za humanitarni rad s njenim imenom, Srpska pravoslavna crkva ju je pre par meseci posthumno odlikovala...“, priča za „SB“ Tihomir Stanić. „Sama njena akcija spašavanja dece u tom surovom vremenu je velika inspiracija, ne samo za film. Dugo sam razmišljao o tome i shvatio da u svakom vremenu postoji mogućnost da se bude iznad zla i učini nešto plemenito.“

Stanićeva producentska kuća Balkan film iz Kozarske Dubice biće nosilac ovog projekta. Tihomir Stanić kaže da je trenutno u opciji više scenarija od kojih će na kraju izabrati najbolji, ali imena scenarista još ne želi otkrivati, kao ni to ko će režirati film. Radi se, kako kaže, o za naše prilike „nestvarno skupom“ projektu, čiji planirani, to jest idealni budžet iznosi 9.860.000 eura. Premda je finansijska konstrukcija daleko od zatvaranja, a ni scenarij, po svemu sudeći, još ne postoji, Stanić je već najavio tačan datum početka snimanja, kao i premijere filma: „Snimanje počinje 28. maja 2012., a premijera će biti održana 28. maja 2015. Kad ja nešto zacrtam, to tako i bude“, samouvjereno govori Stanić. „Dvadeset i osmi maj je simboličan datum, jer je tog datuma uzeta dokumentacija od Diane Budisavljević. Što se tiče budžeta, snimanje ćemo morati raditi u nekoliko faza kako bi lakše finansijski podneli taj teret, i zato će se film snimati u naredne tri godine. Postoji i neka skromnija produkcijska varijanta, ali videćemo. Uglavnom, ja ću to sigurno realizovati, pa makar sa neuporedivo manjim budžetom“, odlučan je Tihomir Stanić.

O tome zašto na ovim prostorima toliko dugo nije rađen nijedan ozbiljniji film o Jasenovcu, Stanić kaže: „Veoma je kompleksno pitanje samog pristupa toj temi. Mislim da sam sa ovom pričom o humanoj akciji Diane Budisavljević našao pravi ugao, ali naravno, tema Jasenovca se stalno politikantski zloupotrebljava. Voleo bih da ovaj film, pre svega, bude doprinos miru i pomirenju, nekom sretnom životu na Balkanu, koliko god je to moguće... Svi filmovi koje sam do sada radio kao producent su antiratni filmovi i nijedan ne osuđuje nijednu stranu, niti huška na mržnju i osvetu, uključujući i Top je bio vreo (film snimljen po kontroverznom romanu o opsadi Sarajeva autora Vladimira Kecmanovića, koji bi trebao biti završen u februaru iduće godine, op.a.).“

SVAKO SVOJE, PA ŠTA BUDE...

Naš sagovornik kaže da ga raduje vijest da će Branko Lustig također raditi film o Jasenovcu, ali nije pokušavao stupiti u kontakt sa njim i dogovoriti eventualnu saradnju.

„Činjenica da je gospodin Lustig najavio snimanje raduje i to je također još jedan dokaz da je konačno sazrelo vreme da se o toj temi snimi film. Imam duboko poštovanje prema Branku Lustigu, ali smatram da je on suviše veliki producent da bih ja mogao svoju ideju da realizujem onako kako sam zamislio u saradnji sa njim. To bi otišlo u jednom pravcu koji verovatno više ničim ne bih mogao da kontrolišem, a ja to ne želim“, iskren je Stanić. Sličnog je mišljenja i Branko Lustig, koji je također protiv ideje da film o Jasenovcu bude regionalni projekat u čijoj bi realizaciji eventualno zajedno učestvovalo više zemalja sa prostora ex-Jugoslavije.

„Redatelj Goran Paskaljević sada radi film o beogradskom logoru Sajmište i ja mu dajem punu podršku. U Srbiji neka rade svoje, a mi trebamo raditi svoje, jer logoraši i žrtve Jasenovca nisu dovedeni iz Srbije, dovedeni su najdalje s Kozare, uključujući i djecu. To je naš teritorij i naša povijest, pa i film o tome moramo napraviti sami“, smatra Lustig.

Dodaje da ga i danas drži obećanje dato zatočenima da će prenijeti svijetu šta se događalo u logorima smrti. Svoj film o Jasenovcu, kako kaže, neće finansirati hrvatskim novcem.
Ima li Spielberga na vidiku

SLAVKO GOLDSTEIN: „PRODUCENT I REŽISER POZNATA SU IMENA U SVJETSKOJ KINEMATOGRAFIJI“

Pisac i izdavač Slavko Goldstein, koscenarista budućeg Lustigovog filma, kaže da će to biti jedna intimna priča, ali će film sadržavati i masovne scene sa logorašima.

„Branko već vrši neke pripreme, razgledao je terene... Snimalo bi se, po svoj prilici, u Kopačkom ritu u Hrvatskoj“, izjavio je Goldstein.

A u medijima ne prestaju nagađanja o tome da bi se i slavni Steven Spielberg mogao uključiti u ovaj projekat, bilo kao producent ili kao režiser. Goldstein, kao ni Lustig, za sada ne želi ništa otkrivati - samo je kratko rekao novinarima da su „i producent i režiser, a osobito producent, poznata imena u svjetskoj kinematografiji.“

Podsjetimo, predsjednik RS-a Milorad Dodik svojevremeno je također najavio mogućnost učešća Stevena Spielberga u „srpskoj verziji“ filma o Jasenovcu, kao i slavnog holivudskog glumca Roberta De Nira, ali od toga, po svemu sudeći, neće biti ništa. Objektivno, mnogo veće šanse da pridobije velika imena iz filmskog svijeta ima Branko Lustig, koji ovih dana, kako saznajemo, boravi u Americi gdje će u iduća dva mjeseca intenzivno lobirati za realizaciju filma o Jasenovcu.