http://bosanskibrlog.com/2013/09/04/vje ... -sarajevo/Kada god se govori o Sarajevu ističu se njegova višestoljetna multikonfesionalnost, suživot i tolerancija različitih naroda i vjerskih grupa, ali Sarajevo nije baš toliko tolerantno prema manjinskim vjerskim zajednicama. Pod manjinskim podrazumijevam sve vjerske grupe koje ne pripadaju tradicionalnom Islamu hanefijskog mesheba u Sarajevu.
Najnoviji primjer netolerancije pa i pokušaja grube diskriminiacije katolika nalazimo u sarajevskoj općini Novi Grad, u naselju Briješće brdo. Naime tokom posljednjeg rata na vrh brda se pojavilo groblje, jer su sva gradska groblja bila predaleko za lokalno stanovništvo. Pola groblja koristili su muslimani za pokapanje svojih mrtvih, a drugo pola katolici. Zemlju za oba groblja ustupili su lokalni Hrvati – katolici.
Ukraj katoličke parcele odmah nakon rata tadašnji župnik podigao je veliki bijeli križ koji se vidi iz gotovo cijelog Sarajeva. Nedaleko od križa izgrađena je i katolička crkva. Napominjem, sve to na zemlji lokalnog katoličkog stanovništva.
Tokom rata nijedno groblje nije smetalo lokalnim muslimanima koji su se kupujući parcele od Hrvata pred rat počeli naseljavati i bespravno graditi kuće na Briješće brdu. Izgradnja i naseljavanje muslimana intenzivirani su poslije rata kada je SDA vlast dopustila besplatnu legalizaciju divlje gradnje, pogotovo za boračke kategorije.
Taj proces doveo je do potpuno nove etničke slike ovog naselja. Katolici Hrvati postali su apsolutna manjina, a oko crkve, groblja i križa žive gotovo isključivo muslimani Bošnjaci. Oni su nedavno pokrenuli potpisivanje peticije za izmiještanje katoličkog groblja, jer je župnik najavio da će u groblju graditi kapelicu. Općina je, navodno, izdala sve neophodne saglasnosti za gradnju kapele, što znači da groblje neće biti dislocirano. Bošnjacima koji su se tu naselili mahom iz sela oko Goražda i Foče te iz sandžačkih općina u Crnoj Gori i Srbiji, ne smeta muslimansko groblje, jer se u njega više ne kopaju mrtvi niti o njemu iko vodi računa. Dok je katolički dio uređen i pokošen, muslimanski dio groblja zarastao je u paprat.
Muslimansko groblje zaraslo u korov
Muslimansko groblje zaraslo u korov
Dobri međunacionalni i komšijski odnosi, koji su nekad krasili ovo naselje, pokvareni su možda i zauvijek. Zbog peticije su pukla prijateljstva između nekadašnjih saboraca, a ugrožene su i rodbinske veze, jer u Briješću gotovo da nema nijedna starosjedilačka porodica koja nema svojih članova u miješanim brakovima.
Ko je zavadio Bošnjake i Hrvate u Briješću? Križ, crkva i groblje to nisu, jer su Bošnjaci svoj glas mogli dići i protiv izgradnje crkve i protiv otvaranja groblja i protiv podizanja križa, a nisu ga dizali!
Iako katolici i pravoslavci kažu kako ih prerano budi ezan sa nove džamije u Briješću, tvrde kako im ne smeta džamija isto kao što ni imamu te džamije ne smeta na svaki namaz otići prolazeći pored katoličke crkve i puteljkom kroz hrvatske bašče do džamije.
Katolici, s punim pravom, tvrde kako će groblje, a pogotovo crkvu i križ braniti i svojim tijelima i životima, bude li trebalo. Općinska vlast još ne čini ništa da riješi ovu situaciju i spriječi pogoršanje međunacionalnih odnosa i moguću eskalaciju sukoba na Briješće brdu. Indikativno je da je potpisivanje peticije organizirano tek sad, kada vlast u općini drži načelnik Semir Halilović iz SDA, koji je čak i tradicionalno kičastu manifestaciju “Novogradski dani” maksimalno islamizirao, naravno sve o trošku poreskih obveznika.
Zajedničko muslimansko-katoličko groblje trebalo je da bude simbol tolerancije i suživota u Sarajevu, ali zbog nekolicine novokomponovanih muslimana koji su došli iz goraždanskih vrleti i gudura postalo je izvor netrpeljivosti koji će svakako dobro doći strankama u predizbornoj kampanji iduće godine.

Križ i katoličko groblje (lijevo), a desno od kapije je muslimansko groblje. Iz paprati i kupina jedva proviruju nišani