http://www.vecernji.ba/vijesti/bosnjack ... nak-580187

Pritisak se vrši da se predmet stopira i istodobno otvore istrage protiv Hrvata i Srba i tako skrene pozornost javnosti

Piše: Valentina Rupčić/VLM

Pokušaji da se blokira procesuiranje određenih predmeta pred državnim pravosuđem poprimaju dramatične razmjere. Doznajemo kako je sve više zataškavanja informacija, a osim na pravosuđe vrši se pritisak određenih političara i na istražitelje. Zbog pokušaja ometanja istraga, traži se pritvaranje pojedinaca, posebice političara.

Ovo se prvenstveno odnosi na slučaj visokog bošnjačkog dužnosnika koji se dovodi u vezu s ratnim zločinima, ali i poslijeratnim kriminalom. Vrši se pritisak da se predmet stopira i istodobno da se otvore istrage protiv Hrvata i Srba i tako skrene pozornost javnosti, ali i aktivnost pravosudnih tijela u drugom smjeru. Također, doznajemo kako zbog ovakvih zakulisnih igara i pritisaka ima podjela i među tužiteljima. Dok pojedini ne odobravaju što se radi, drugi pristaju biti sudionici u ovakvim aktivnostima. Od ishoda spomenutog slučaja umnogome će ovisiti i hoće li se bh. pravosuđe oduprijeti politizaciji i drugim pokušajima zloupotrebe. Imidž bh. pravosuđa svakako je narušen i predmet je stalnih kritika srpskih političara i stradalničkih udruga. Čak se tražilo i povlačenje Srba iz državnih pravosudnih institucija nakon što je objavljeno da se odustalo od provedbe istrage protiv 455 osoba za ratne zločine počinjene u logorima “Silos” Tarčin, Osnovnoj školi “9. maj”, “Krupa”, “Igman”, “Hrasnica”, u kojima su stradale osobe srpske nacionalnosti od svibnja 1992. do 27.siječnja 1996. Iz RS stalno dolaze zahtjevi i da se preispita rad Suda BiH za koji tvrde da je pod prevelikim utjecajem Bošnjaka.


Nedavno je reviziju rada državnog suda zatražila i Narodna skupština RS-a. Iz udruga koje okupljaju srpske stradalnike tvrde da su u proteklih 10 godina 84 pripadnika srpskog naroda osuđena na 14 stoljeća zatvorske kazne. Zanimljivo je da iz Suda BiH nikada nije brojkama opovrgnuto ono što tvrde srpski predstavnici. Uglavnom se ponavlja kako se pred Sudom BiH svi optuženici tretiraju kao pojedinci, a ne kao pripadnici određene nacionalne skupine. Načinom i brzinom procesuiranja ratnih zločina nisu zadovoljni ni Hrvati. Većina masovnih ratnih zločina nad hrvatskim civilima i vojnicima iz proteklog rata još nije dobila sudski epilog. Najbolji primjer za to su zločini nad bugojanskim Hrvatima čije je procesuiranje Haaški sud prepustio bh. pravosuđu, ali i drugi predmeti koji stoje i čekaju. Neki od glavnih aktera te mračne priče i danas se aktivno bave politikom, što pojačava frustracije obitelji žrtava.

Pokušaji da se blokira procesuiranje određenih predmeta pred državnim pravosuđem poprimaju dramatične razmjere. Doznajemo kako je sve više zataškavanja informacija, a osim na pravosuđe vrši se pritisak određenih političara i na istražitelje. Zbog pokušaja ometanja istraga, traži se pritvaranje pojedinaca, posebice političara.

Stopiranje predmeta

Ovo se prvenstveno odnosi na slučaj visokog bošnjačkog dužnosnika koji se dovodi u vezu s ratnim zločinima, ali i poslijeratnim kriminalom. Vrši se pritisak da se predmet stopira i istodobno da se otvore istrage protiv Hrvata i Srba i tako skrene pozornost javnosti, ali i aktivnost pravosudnih tijela u drugom smjeru. Također, doznajemo kako zbog ovakvih zakulisnih igara i pritisaka ima podjela i među tužiteljima. Dok pojedini ne odobravaju što se radi, drugi pristaju biti sudionici u ovakvim aktivnostima. Od ishoda spomenutog slučaja umnogome će ovisiti i hoće li se bh. pravosuđe oduprijeti politizaciji i drugim pokušajima zloupotrebe. Imidž bh. pravosuđa svakako je narušen i predmet je stalnih kritika srpskih političara i stradalničkih udruga. Čak se tražilo i povlačenje Srba iz državnih pravosudnih institucija nakon što je objavljeno da se odustalo od provedbe istrage protiv 455 osoba za ratne zločine počinjene u logorima “Silos” Tarčin, Osnovnoj školi “9. maj”, “Krupa”, “Igman”, “Hrasnica”, u kojima su stradale osobe srpske nacionalnosti od svibnja 1992. do 27.siječnja 1996. Iz RS stalno dolaze zahtjevi i da se preispita rad Suda BiH za koji tvrde da je pod prevelikim utjecajem Bošnjaka.

Procesuiranja zločina

Nedavno je reviziju rada državnog suda zatražila i Narodna skupština RS-a. Iz udruga koje okupljaju srpske stradalnike tvrde da su u proteklih 10 godina 84 pripadnika srpskog naroda osuđena na 14 stoljeća zatvorske kazne. Zanimljivo je da iz Suda BiH nikada nije brojkama opovrgnuto ono što tvrde srpski predstavnici. Uglavnom se ponavlja kako se pred Sudom BiH svi optuženici tretiraju kao pojedinci, a ne kao pripadnici određene nacionalne skupine. Načinom i brzinom procesuiranja ratnih zločina nisu zadovoljni ni Hrvati. Većina masovnih ratnih zločina nad hrvatskim civilima i vojnicima iz proteklog rata još nije dobila sudski epilog. Najbolji primjer za to su zločini nad bugojanskim Hrvatima čije je procesuiranje Haaški sud prepustio bh. pravosuđu, ali i drugi predmeti koji stoje i čekaju. Neki od glavnih aktera te mračne priče i danas se aktivno bave politikom, što pojačava frustracije obitelji žrtava.

Bošnjački političari u BiH pod zaštitom pravosuđa
Pojedini predmeti koje je SIPA otkrila i završila istragu Tužiteljstvo ne uzima pod oznakom ‘žurno’

Piše: Valentina Rupčić/VLM

Unutar pravosuđa BiH postoji tiha opstrukcija “osjetljivih“ predmeta koje policijska tijela, a prije svih SIPA, istraže, dokumentiraju i dostave Tužiteljstvu BiH, doznaje Večernjak. Prema pouzdanim informacijama, već je postala praksa da se predmeti koji se odnose na visokorangirane osobe ne tretiraju kao prioritetni i po pravilu spuštaju na niža tužiteljstva, odnosno sudove.

Predmet na Tužiteljstvu

Kako doznajemo, prije nekoliko dana je državnom Tužiteljstvu proslijeđen predmet na kojem je SIPA dugo vremena radila, a tiče se istrage o ratnom zločinu i drugim radnjama u koji je umješan jedan aktivni bošnjački političar (podaci poznati redakciji). Međutim, predmet je označen kao neprioritetan i za sada se ne zna kako će se po njemu dalje i postupati. Osim što narušava kredibilitet Tužiteljstva BiH, ovakva praksa budi sumnje u politički utjecaj određenih struktura na bh. pravosuđe. Ujedno se opstruiraju istrage i rad SIPA-e, koja se proteklih nekoliko godina pokazala kao ključna institucija u borbi protiv kriminala i korupcije u BiH. Upravo su zahvaljujući radu istražitelja ove agencije pokrenute stvari s mrtve točke i napravljen ozbiljan pomak u borbi protiv kriminala. Uz zadnje akcije na razbijanju korupcijske mreže u federalnoj vlasti te razotkrivanje višemilijunskih poreznih utaja pri uvozu i prometu mesa, treba spomenuti velike akcije “Boss” i “Lutka”, kojima je zadan težak udarac mreži organiziranog kriminala u BiH, ali i cijeloj regiji.

SIPA je istodobno “očistila” i vlastite redove, pokazujući da nema nedodirljivih ni u policijskim strukturama. Dosadašnji rad pravosuđa više puta je bio metom kritika srpskih pa i hrvatskih političkih predstavnika, jer postoji jasan debalans u nacionalnoj strukturi procesuiranih osoba, a nesporna je činjenica da niti jedan bošnjački politički dužnosnik nije bio pritvaran niti je protiv nekog od njih vođen sudski proces. S druge strane, poduži je popis srpskih i hrvatskih političara koji su pritvarani i procesuirani, ali na kraju i oslobađani zbog neodrživosti optužnica. Mirko Šarović, Dragan Čović, Mladen Ivanić, Ante Jelavić, samo su neki od srpskih i hrvatskih političara koji su bili procesuirani pred državnim Sudom. Još izraženiji je nacionalni debalans u procesuiranju ratnih zločina. Prema podacima od prije godinu i pol, Srbi su pred Sudom BiH za ratne zločine osuđeni na više od 1170 godina zatvora, dok su Hrvati osuđeni na 164, a Bošnjaci na 161 godinu. Kao primjeri dugogodišnjih opstrukcija procesuiranja ratnih zločina nad Hrvatima i Srbima često se navode Trusina, Grabovica, Uzdol, Dobrovoljačka, Dudaković i drugi.

Zaštita od procesa

Šokantno zvuči podatak do kojeg smo došli, a po kojem se u pravosudnim krugovima s određenim političarima razgovara kako i na koji način utjecajne bošnjačke političare pa čak i stranke, zaštititi od sudskog procesuiranja. Ovakve planove najviše remete aktivnosti SIPA-e koja je u proteklom razdoblju istražila i dokumentirala nekoliko slučajeva koji će sigurno uzdrmati i bošnjačku političku scenu.