Mogle bi godine proći do slijedećih izbora. Evo u Mostaru ni naznaka o novim izborima, a prošlo već godinu dana od onih, koji su se trebali redovito održati.

Što se tiče Mostara, neka ostane ovako do sudnjeg dana, Bešlić doživotni gradonačelnik sa svim ovlastima GV.

Što se tiče Mostara bit će katastrofa ne budu li izbori ranije od listopada 2014. godine, na što idu HDZ BiH i SDA. Ljubi Bešliću mandat ističe 18.12. i nema tehničkog mandata budući da nije direktno biran, nego iz vijeća. To znači da mu s tim datumom prestaju sve ovlasti, tako da neće imati tko donijeti proračun za 2014. što će dovesti do socijalnog kolapsa. Tkogod prima plaću vezano za gradski proračun sve institucije koje se financiraju ostat će bez sredstava.

IZBORNA ZBRKA : PRIJEVREMENI, VANREDNI ILI REDOVINI IZBORI?

Lagumdžija protiv prijevremenih, Dodik protiv vanrednih izbora!

Mada se ni jedna relevantna partija nije usprotivila ideji sazivanja prijevremenih ili izvanrednih izbora, sve su prilike da će građani BiH novu vlast birati na redovnim parlamentarnim izborima u oktobru ove godine

Golema većina stranačkih lidera u rijetko se čemu tako brzo složila kao s idejom da se građani BiH prije isteka četverogodišnjeg mandata pozovu na birališta i izaberu vlast. Doduše, neki od njih predlažu prijeveremene a neki vanredne izbore, no niko se ne protivi izlasku na birališta prije oktobra ove godine. Izuzetak je samo lider SBB-a Fahrudin Radončić, koji smatra da je raspisivanje vanrednih izbora „nova zamaka za narod kako bi se otupila njegova oštrica na protestima“.

„ŠESTORKA“ ZA, ALI…

Nasuprot Radončiću, „velika šestorka“ stranačkih lidera, koju čine Čović, Raguž, Dodik, Bosić, Izetbegović i Lagumdžija, spremna je prije isteka mandata provjeriti podršku građana i još je samo ostalo da se slože o duljini mandata. U slučaju prijevremenih izbora, koji su inače predviđeni Izbornim zakonom BiH, mandat novoizabranoj vlasti trajao bi do isteka redovnog mandata, a to u konkretnom slučaju znači da bi nova vlast vladala svega pet-šest mjeseci, koliko je preostalo do oktobra ove godine i održavanja redovnih parlamentarnih izbora.

U slučaju vanrednih izbora, situacija je nešto kompliciranija. Mandat ostvaren na vanrednim izborima trajao bi pune četiri godine, jednako kao i mandat ostvaren na redovnim parlamentarnim izborima, ali je problem u tome što se vanredni izbori iz nekog razloga uopće ne spominju u važećem Izbornom zakonu.

Bez obzira na ovu (formalnu) prepreku, SDP se opredijelio za raspisivanje vanrednih izbora i već je u parlamentarnu proceduru uputio nekoliko amandmana na Izborni zakon kojima bi se uklonila ova čisto formalne prepreka.

Prijevremeni izbori mogli bi se raspisati parktično odmah, no SDP se iz potpuno jasnih razloga opedijelio za vanredne izbore koji bi se, u najboljem slučaju, mogli raspisati tek krajem juna ove godine. U pitanju je taktički manevar kojim SDP pokušava dobiti na vremenu. Trenutni rejting Lagumdžijinih socijaldemokrata nije sjajan, dapače, povjerenje građana u ovu partiju na najnižoj je razini u posljednje tri godine, i u takvim ukolnostima izlazak SDP-a na prijevremene izbore bio bi ravan političkom somoubistvu.

PROMJENA NEPOVOLJNOG TRENDA

U vrhu SDP-a procjenjuju da bi se okolnosti u narednih nekoliko mjeseci mnogle promijeniti u njihovu korist, a svoje nade prvenstveno vežu za otvaranje pet novoizgrađenih poddionica autoceste 5C, kojima će se krajem maja spojiti najveći grad u srednjoj Bosni, Zenica, s vratima Hercegovine na Ivanu. Riječ je o nekih 80 kilometara autoceste (na ovom pravcu) te još 20-ak kilometara na potezu od Počitelja prema granici BiH s Hrvatskom.

Najveći dio ove dionice, osobito na potezu od Jošanice (Vogašća) do Ivana, na kojoj je smještena i Sarajevska obilaznica, zbilja izgleda spektakularno i umnogome će promijeniti prilično nepovoljnu percepciju javnosti koja je mahom uvjerena da se autocesta gradi presporo i da košta previše.

U SDP-u pripremaju još jedan snažan adut, također vezan za autocestu: do sredine aprila ove godine okončat će pregovore s jednim inostranim investitorom koji je navodno spreman osigurati novac (blizi milijardu američkih dolara!) za nastavak izgradnje autoceste, i to na najzahtjevnijem dijelu - od Ivana prema Mostaru. Ukoliko se ovi pregovori okončaju pozitivno, to bi bio snažan adut u rukama Lagumdžijinih socijaldemokrata.

DODIKOV STRAH OD LETENJA

Lagumdžijin plan da za koji mjesec pomjeri izlazak građana na izbore nikako se ne podudara s planom Milorada Dodika. Istina, Dodik se javno nije usprotivio prijevremenom izlasku građana na izbore, no izričito je naglasio da SNSD neće glasati za raspisivnje vanrednih izbora s četverogodišnim mandatom, nego isključivo prijevremenih izbora, na šta ni jedna druga partija neće pristati, jer su redovni parlamentarni izbori ionako blizu, pa bi bilo besmisleno dva puta u pola godine izlaziti na birališta. Dodik se zapravo protivi i prijevremenim i vanrednim izborima, ali to izbjegava javno reći jer se izbjegavanje izbora općenito tretira kao znak slabosti i straha partije od izborne provjere vlastitog rejtinga.

U tom zahtjevu, Dodik je za sada prilično usamljen, budući da su praktično sve ostale veće partije (SDA, HDZ, SDS,) spremne podržati prijedlog SDP-a za raspisivanje vanrednih izbora.

Dodik se za sada brani neuvjerljivom argumentacijom da stanje u Republici Srpskoj nije vanredno da bi se raspisivali vanredni izbori, ali takva odbrana je posve blijeda u usporedbi s argumetacijom da bi raspisivanje prijevremenih izbora u aprilu, a potom i redovnih u oktobru ove godine bilo nepotrebno trošenje vremena i energije, ali i budžetskog novca. Izbori naime koštaju oko 50 miliona KM, a u slučaju da se prihvati Dodikov prijedlog, koštali bi dvostruko više - 100 miliona KM!

BOSIĆ KONTRA DODIKA

SDS podržava promjenu Izbornog zakona

Samo dan nakon što je SDP u parlamentarnu proceduru uputio amandmane na Izborni zakon BiH, predsjednik SDS-a Mladen Bosić pozvao je Vladu RS-a da podnese ostavku „i time osigura uslove za raspisivanje vanrednih izbora“. Bosić je obećao da će poslanici SDS-a u Parlamentu BiH podržati prijedlog SDP-a o izmjeni Izbornog zakona, ali pod uslovom da te izmjene ne znače prenos nadležnosti s entiteta na državu.

„Do opštih izbora u BiH ostalo je osam mjeseci, i bojim se, ukoliko Vlada RS ne podnese ostavku, da bi se socijalni bunt iz Federacije BiH mogao proširiti i na Republiku Srpsku“, rekao je Bosić.

No, istog dana Dodik je izjavio da se u RS-u mogu raspisati samo privremeni izbori.

„Bilo bi veoma opasno prihvatiti termin vanredni izbori, jer bi to značilo da je RS u vanrednom stanju, a ona to nije“, zaključio je Dodik.

DOGOVOR ŠESTORKE NI NA VIDIKU

OHR neće nametnuti Izborni zakon

Malo je vjerovatno da će Dodik promijeniti mišljenje i pristati na raspisivanje vanrednih izbora, ali je još manje vjerovatno da bi OHR mogao intervenirati i ozakoniti mogućnost raspisivanja vanrednih izbora. OHR se već dugo ne koristi bonskim ovlastima, dijelom zbog izričitog protivljenja Rusije, a dijelom i zbog rasprostranjenog uvjerenja među ambasadorima Vijeća za implementaciju mira da je održivo samo ono rješenje do kojeg domaći akteri dođu dogovorom i kompromisom.
U konkretnom slučaju, dogovori i kompromis nisu ni na vidiku, i kako trenutno stvari stoje građani BiH vlast će birati u oktobru, na redovnim parlamentarnim izborima.

ISTRAŽIVANJE JAVNOG MNIJENJA

Najveći broj Srba glasaće za SNSD, Bošnjaka za SDA, a Hrvata za HDZ

Istraživanja javnog mnijenja u BiH “tradicionalno” su nepouzdana zbog stranačke obojenosti i treba ih uzeti s velikom rezervom.

Prema posljednjim podacima koji kolaju u političkim kuloarima, najveću podršku u Federaciji BiH uživaju dvije partije - HDZ na prostoru s hrvatskom većinom i SDA na prostoru s bošnjačkom većinom.

Zanimljiv je podatak da SDP trenutno stoji nešto bolje od Demokratske fronte, kao i podatak da lider DF-a Željko Komšić uživa bezmalo duplo veću podršku od lidera SDP-a Zlatka Lagumdžije!

Na prostoru Republike Srpske, najveću podršku uživa SNSD Milorada Dodika, no prednost SNSD-a nad SDS-om smanjila se na svega 6 posto.