Za terorizam u ISIL-u slična kazna kao i za ‘dilanje’ CD-ova

Samo 22 osobe, državljanina BiH, za koje je utvrđeno da su pristupile ovoj, trenutačno najopasnijoj terorističkoj organizaciji u svijetu koja preuzima odgovornost za najkrvavije napade diljem Europe i svijeta, prosječno su osuđene na tek 1,9 godina zatvora. Isto toliko, primjerice, iznosi i zatvorska kazna za krivotvorenje službene isprave ili ‘dilanje’ CD-ova ‘na crno’.

Većina državljana BiH koji su sudjelovali u redovima terorističke organizacije tzv. Islamske države Iraka i Leventa (ISIL), u BiH bude osuđeno na nevjerojatno niske zatvorske kazne. Iako je za isto predviđeno i do 10 godina zatvora, najčešće im se dosudi jedna godina.

Ovako niske kazne dosuđuju se zbog zakonskih olakšica jer bivši ratnici ISIL-a iz BiH poslušaju pravni savjet odvjetnika i priznaju krivicu i sudjelovanje u terorističkoj organizaciji.

Međutim, ne ostaje samo na tome – većina optuženih ‘bivših terorista’ pred sudom se izjasne da su vrlo lošeg materijalno-financijskog stanja te sud odluči da i troškovi suđenja idu na teret proračuna, odnosno, bh. poreznih obveznika.

Jedan ISIL-ovac svoju slobodu platio 36.000 KM

Također, uzme li se u obzir zakonska pogodnost da se zatvorska kazna do jedne godine, bez obzira o kojem je kaznenom djelu riječ, može zamijeniti novčanom i to u iznosu od oko 36.000 KM. Tako naš, domaći, ISIL-ovac uskoro se nađe na slobodi uz cijenu od 100 KM po danu, odnosno 3.000 KM po dosuđenom mjesecu zatvora.

Prema informacijama koje su Dnevnom listu dostavljene iz Odjela za odnose s janovšću Suda BiH, samo jedan osuđenik koristio je pravo zamjene zatvorske za novčanu kaznu, dok se 13 osoba nalazi na izdržavanju kazne, a sedam ih je u postupku upućivanja na izdržavanje kazne zatvora, a jedan osuđeni je izdržao zatvorsku kaznu.

Podsjetimo da je vršiteljica dužnosti glavne tužiteljice Tužiteljstva BiH Gordana Tadić, govoreći u okviru panela svih glavnih tužitelja u BiH na konferenciji u organizaciji VSTV BiH, između ostalog je kazala da je za kaznena djela terorizma kao i kaznena djela povezana sa terorizmom i terorističkim aktivnostima, kao što su odlasci državljana BiH na strana ratišta, do danas optuženo 42 osobe.

Ona je također istaknula da je za odlaske na strana ratišta i priključivanje formacijama tzv. ISIL-a osuđeno 23 osobe na ukupno oko 50 godina zatvora te da je najveća kazna izrečena Huseinu Bosniću zvanom Bilal i to u trajanju od 7 godina zatvora.

Zločini počinjeni u redovima ISIL-a ne mogu se dokazati

U ovom kontekstu treba podsjetiti da je Zakonom o dopuni Kaznenog zakona BiH iz 2014. godine, određeno kažnjavanje za protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama državljana BiH i to od jedne do 10 godina zatvora.

Prostom računicom dade se zaključiti kako su 22 osobe, državljanina BiH, za koje je utvrđeno da su pristupile ovoj, trenutačno najopasnijoj terorističkoj organizaciji u svijetu koja preuzima odgovornost za najkrvavije napade diljem Europe i svijeta, prosječno osuđene na tek 1,9 godina zatvora. Isto toliko, primjerice, iznosi i zatvorska kazna za krivotvorenje službene isprave ili ‘dilanje’ CD-ova ‘na crno’.

Međutim, svi optuženi redom priznavaju sudjelovanje u redovima ove terorističke organizacije te stoga bivaju osuđeni na male zatvorske kazne, dok je, istodobno, nemoguće dokazati koje su zločine na stranim ratištima počinili te jesu li i sudionici krvavih egzekucija zarobljenika čije snimke potresaju svijet.

Kako doznajemo iz odvjetničkih krugova, a koji su željeli ostati anonimni, sudu i tužiteljstvu, na žalost, nemoguće je dokazati ove elemente te su ograničeni samo na “sudjelovanje u borbama na stranim ratištima na strani ISIL-a”.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, nedavno je izjavio kako u posljednjih godinu dana nije zabilježen nijedan novi odlazak na inozemna ratišta te je za zaključiti da se smanjuje trend njihvog odlaska.

Vlado Azinović, stručnjak za međunarodni terorizam također je kazao da je 240 identificiranih osoba, muškaraca i žena, za koje je poznato da su protekle godine bili u Siriji i Iraku.

“76S tih osoba je poginulo, oko 50 ih se vratilo i mi računamo da je oko 50 muškaraca i žena, i neutvrđen broj djece u Siriji i Iraku. Ti ljudi se najvjerojatnije nikada neće vratiti”, zaključio je Azinović u izjavi za medije, navodeći da je najveći broj osoba koje idu na sirijska i iračka ratišta iz Tuzlanske i Zeničko-dobojske županije.

Za vrbovanje u ISIL do 10 godina, za ratovanje najmanje tri

Zakon o dopuni Kaznenog zakona BiH, kojim se dodaje novi članak i novo kazneno djelo – Protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama određuje najblažu i najstrožu kaznu zatvora u rasponu od tri mjeseca do 10 godina.

1. Tko protivno Zakonu o obrani BiH ili Zakonu o službi u oružanim snagama BiH organizira, rukovodi, obučava, oprema ili mobilizira pojedince ili skupine ljudi s ciljem pridruživanja, na bilo koji način, stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, koja djeluje izvan BiH,

Kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od najmanje 5 godina.

2. Tko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj, paravojnoj ili parapolicijskoj formaciji,

Kaznit će se zatvorom u trajanju od najmanje 3 godine

3. Tko nabavlja ili osposobljava sredstva, uklanja prepreke, stvara plan ili se dogovara s drugima ili vrbuje drugoga ili poduzme bilo koju drugu radnju kojom se stvaraju uvjeti za izravno počinjenje ovog kaznenog djela,

Kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od 1-10 godina

4. Tko javno, putem sredstava informiranja, distribuira ili na bilo koji drugi način uputi poruku javnosti, koja ima za cilj potaknuti drugog na počinjenje ovog kaznenog djela,

Kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od 3 mjeseca do 3 godine

5. Počinitelj kaznenog djela iz st. 1. ovog čl. koji otkrivanjem skupine spriječi počinjenje kaznenog djela ili otkrije skupinu prije počinjenja kaznenog djela,

Kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od 6 mjeseci do 3 godine, a može se i osloboditi od kazne.

6. Odredbe ovog čl. neće se primjenjivati na osobe koje su na zakonit način stekle državljanstvo strane zemlje priznate od strane BiH u čijoj vojsci ili vojnoj formaciji služe ili služe u vojnim formacijama pod nadzorom Međunarodno priznatih vlada od strane UN-a, formiranih na temelju zakona.

(Izvor: Dnevni list)

Enes Mešić uhapšen u Rudom, sumnja se da je krenuo u Siriju

Enes Mešić kojeg je Sud BiH prošle godine u oktobru osudio na tri godine zatvora zbog priključivanja terorističkim organizacijama na području Sirije, uhapšen je danas na Graničnom prelazu Rudo. Sumnja se da je pokušao doći do Sirije.

Mešić je prvobitno uhapšen u akciji Damask 2014. godine, zajedno sa Bilalom Bosnićem i još 14 osoba. Oni se terete za finansiranje terorističkih aktivnosti, javno podsticanje na terorističke aktivnosti, vrbovanje radi terorističkih aktivnosti, organiziranje terorističke grupe, a sve u vezi sa krivičnim djelom terorizma.

Enes Mešić je osuđen u okviru predmeta "Enes Mešić i drugi" jer su ilegalno otišli u Siriju i ratovali na strani IDIL-a. Njegova advokatica je uložila žalbu na ovu presudu.

Mešić je inače nastanjen u selu Dubnica kod Kalesije, a 2013. godine sumnjičio se za pokušaj obrezivanja svoje supruge prilikom čega joj je nanio povrede genitalija.

Uhićeni osumnjičeni za paljenje crkve

srpanj 9, 2018

Pripadnici MUP-a Zeničko-dobojske županije uhitili su dvije osobe koje se sumnjiče za paljevinu crkve u visočkom naselju Čekrekčije, priopćeno je iz MUP-a.

Iz MUP-a su naveli da su, zbog sumnje da se dovode u vezu s ovim događajem uhićeni Z. M. (22) i S. E. (20), obojica iz Visokog. Požar je policiji u Visokom prijavljen 24. lipnja, a u prijavi je navedeno da su nepoznate osobe u periodu od 17. do 24. lipnja nasilno ušle u prostorije crkve “Rođenje presvete bogorodice” u mjestu Čekrekčije, te zapalile predmete i stvari koji služe za vjerske svrhe, nakon čega su se udaljili u nepoznatom pravcu, ukravši pritom određene predmete iz crkve, a što je kvalicirano kao kazneno djelo oštećenje tuđe stvari i kazneno djelo teška krađa.  

Iz policije navode da su pod nadzorom i u suradnji sa Županijskim tužiteljstvom odmah poduzeli radnje na dokazivanju i rasvjetljavanju ovih kaznenih djela, te došli do saznanja o počiniteljima, kod kojih je pronađen dio predmeta koji su ukradeni iz crkve. Oni su, prema neslužbenim informacijama, policiji priznali izvršenje kaznenog djela.