Hercegbosanska županija prednjači u vjetroelektranama. Također polako ali sigurno grabi ka tome da bude dugoročno kanton koji je najveći proizvođač struje u Federaciji, ispred HNŽ i TK, te da proizvodi struje za 1 milijun ljudi.

Ispod je video o VE Ivovik, velika kineska investicija i daleko najveća vjetroelektrana u BiH, oko 100 MW (2 puta jača od Podveležja.)

Proizvodit će struje za 100 000 kućanstava.



Gotova za nekoliko mjeseci, Kinezi su brzi.

Ovo je 3. vjetroelektrana u HBŽ, sveukupno je to već 200 MW u energiji vjetra za ovu županiju, a tek se počelo. RS trenutno ima 0, a sarajevska elektroprivreda samo 1 vjetroelektranu.

Skoro svi novi veći energetski projekti u BiH su vjetroelektrane. Hidroenergija je potpuno iskorištena (s izuzetkom Gornjih Horizonata), termoelektrane više nitko ne želi financirati i priča sa CO2 je toliko daleko otišla da ni nekakav rat u Ukrajini neće zaustaviti agendu.

Greška je da se ovakva investicija ne financira iz EPHZHB.

Točno, ili poduzetne Ere...da dođu žuti ljudi i da postave stupove i rentiraju/reketare golemim cijenama puk.

Stvar je u tome da ima prostora i potencijala za još 20 vjetroelektrana u HBŽ. Možeš ili čekati da polako mostarska elektroprivreda gradi po jednu svakih 5 godina, ili masovno raspisati koncesije i investicije tko god hoće i da privučeš u ovu županiju 4 milijarde maraka investicija kroz 20 godina.

Također, svi ovi projekti imaju koncesiju koja traje maksimalno 15 godina ako se ne varam, nakon čega vjetroelektrana postaje vlasništvo županije, pa će na kraju HBŽ vjerojatno osnovati vlastitu elektroprivredu sa sjedištem u Livnu, da upravlja s tim vjetroelektranama još tih par godina koliko se mogu vrtiti.

Za sada je najavljeno VE snage 1,9 GW.
Za usporedbu NE Krško ima 696 MW.

Novem, što misliš, hoće li Livno na kraju osnovati vlastitu elektroprivredu da upravlja s ovim elektranama kada koncesije isteknu ?

Mislim, morat će, jer će postati vlasnik htjeli ne htjeli.

Ako se ne varam koncesija je na 30 god., do tada je teško reći.

Druga, interesantna opcija, je da HBŽ unese te vjetroelektrane u EP HZHB u zamjenu za dionice mostarske elektroprivrede, i da HBŽ kao kanton preuzme dio vlasništva u EP HZHB od Federacije.

Ovdje se radio o velikoj kompaniji koja u Hrvatskoj do sada uspješno realizirali četiri projekta: VE Trtar – Krtolin, VE Orlice, VE Katuni i VE Ponikve.

Da, neka kombinacija bi sigurno dobro došla.

Za nekoliko godina HBŽ pretječe Zeničko Dobojski Kanton u proizvodnji struje, ako se uzme u obzir i Buško jezero i hidroelektrana u RH, no koja plaća koncesiju.

Do 2030. treće mjesto u Federaciji po proizvodnji struje, do 2040. prvo mjesto.

Prijeratna proizvodnja struje: 0 MW.

A ima potencijala i za sunce.



Dok je teritorij ogroman (iz čega i proizlaze obnovljivi energetski resursi vjetra i sunca, jer su proporcionalni površini), županija je veličine pola Libanona ili 0.4 Slavonije.

Ovo je zadnje (10.10.2022.) aktualizirano što je u proceduri, tj. gotovo.
VE Ivovik kao četvrta ide vjerojatno 2023. u pogon.
Od ostalih većina već ima sve dozvole, tj. glavnu energetsku s kojom
mogu krenuti raditi.

Ma dobro ja to uvik malo idealistički gledam, doduše nije da nisam svjestan naših mana.
Ali evo EP HZHB ne želi napravit ni reverzbilnu HE Gornje Vrilo otkad je HNP na vlasti.

Bitno je napomenuti da Elektroprivreda Hercegbosne planira 2 hidroelektrane u ovoj županiji, od čega je 1 kamen temeljac već postavljen.

Navodno HDZ blokira sada kao kaznu što je izgubio vlast ovdje.

Jedna od te dvije hidroelektrane predviđa i hidroakumulaciju na jugu Glamočkog polja i formiranje novog jezera u općini Glamoč.

Sve livanjske i duvanjske miješalice su na Ivoviku, čujem da treba 500 m3
betona za jedno postolje. Koliko je istina, ne znam.

Sada su aktualni i peleti, odnosno biomasa.

Biomasa je sav biljni svijet koji naraste (npr. trava, šuma, šikara) i pohrani u kemijskom obliku energiju sunca.

Opet, županija ogromne površine s nepreglednim livadama i šumama.



Biomasa je sve zeleno što vidite na ovoj slici, a što prekriva površinu Zemlje kao živi tepih.

Postojao je i projekt termoelektrane Kongora (Tomislavgrad), no to je gotova priča i prekasno. Termoelektrane više nitko ne pravi.

Ipak, i to pokazuje koliko energetskog potencijala tu ima.

Ima sve, to je energetski zlatna županija.

Treba prvo studija vjetrova, čest vjetar je uslov prvi i glavni.

To u HBŽ se većinom davno odradilo, iako postoje još neke lokacije gdje se mjeri.
Ruža vjetrova je najčešća N, NE. Pojednostavljeno bura s Kupresa.

Interesantno ova karta potvrđuje priču o mračnom i maglovitom Mordoru kod komšija.



Duplo manje sunca nego kod nas.

Jedini muslimani u svijetu koji nemaju naftu nego mrak.

Mrak i smog.

Hrvati imaju najviše sunca od svih u BiH.

U HBŽ, HNŽ treba poticat grijanje na struju kad je jeftina.

Kakav plin i pelet...

I električna vozila. Zanimljivo, baš HBŽ nema ni tramvaj ni vlak. Možda je vrijeme za povezat Livno i Tg.

Kad bi imali tram ne bi selili za Zg. vraćali bi se.