Slijede li teška vremena za bošnjački dio FBiH? Termoelektrane će se postupno zatvoriti i struja će neminovno poskupjeti...

Stručnjaci su istaknuli da je neminovno zatvaranje termoelektrana u Bosni i Hercegovini, kao i to da je neminovno poskupljenje struje.
Ovo su poručili iz Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET govoreći o situaciji u energetskom sektoru i energetskoj tranziciji. Član ReSETa i osoba koja ima dugo iskustvo u ovoj oblasti Ognjen Marković je upozorio na niz vrlo zabrinjavajućih okolnosti, piše Klix.ba.

Napomenuo je da se Bosna i Hercegovina obavezala formirati tržište električne energije, ali da to još nije učinila. Ukazao je da sve države u regiji formiraju burze električne energije, ali da to ne čini država koja u regiji najviše izvozi struju - Bosna i Hercegovina. Marković je istaknuo da to, kao i neulaganje u korištenje obnovljivih izvora energije, ima više negativnih posljedica po sve, a koje doprinose povećanju cijene struje.

"Slijede teška vremena"

Ekonomist iz ReSETa Damir Miljević je naveo da slijede "teška vremena", a kao osnovni razlog za to je istaknuo to što se većina struje proizvodi iz uglja i što se ne oporezuje stvaranje štetnih plinova tijekom proizvodnje.

Podsjetio je da se Europska unija odlučila oporezivati proizvode nastale u inozemstvu, a čijom se proizvodnjom emitira ugljendioksid (CO2). Između ostalog, kao takve proizvode je naveo one od željeza, aluminija i struju. Predstoji da ovu odluku donese Europski parlament, a trebala bi na snazi biti od 1. siječnja 2026.

Razlog za ovu vrstu oporezivanja je namjera EU da se zaštiti od nelojalne konkurencije i onemogućavanje curenja ugljika. Onemogućavanje curenja ugljika značit će sprečavanje kompanija, koje svojim djelatnostima emitiraju ugljendioksid, da svoje pogone premještaju iz EU u zemlje koje nisu članice unije.

Prema Miljevićevim riječima, izgledno je da će taksa iznositi 80 eura po toni ugljendioksida, odnosno minimalno 60 eura po megavat satu struje.

Naglasio je da postoji mogućnost da Bosna i Hercegovina bude izuzeta u ovom oporezivanju, ali ako ispuni nekoliko uvjeta. Istaknuo je da je ključni uvjet da i sama uvede ovaj porez. Ocijenio je da je jedno od najvažnijih pitanja kako bi se trošio novac prikupljen po ovoj osnovi.

"Tržište će zatvoriti termoelektrane"

Kao pitanja na koja je još nepoznat konačan odgovor je naveo: Hoće li itko u EU htjeti kupovati struju od Bosne i Hercegovine proizvedenu iz prljavih izvora energije, a koji će se oporezivati, te hoće li Bosna i Hercegovina morati zatvoriti svoje termoelektrane?

Miljević smatra da će tržište neminovno uzrokovati gašenje termoelektrana, jer će jeftinije biti kupovati struju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije nego onu koja je proizvedena iz fosilne energije. Očekuje da će se prvo ugasiti ona najlošija termoelektrana, a neodgovorenim pitanjem ostaje koja je to najlošija.

Nije isključio mogućnost da Bosna i Hercegovina izvozi struju dobivenu iz obnovljivih izvora energije, ali da za domaće potrebe koristi struju iz fosilne energije, koja će biti skuplja.

U ReSETu su suglasni da je potrebno postepeno uvoditi oporezivanje emisije ugljendioksida i znatno više ulagati u proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije. Zaključeno je da će se time planski doprinijeti zatvaranju termoelektrana, jer će ih u suprotnom zatvoriti tržište.

Poskupljenje struje

Postepena i planska energetska tranzicija, u kojoj će se svim građanima omogućiti korištenje obnovljivih izvora energije, će značiti postepeno poskupljenje struje. Poručeno je da će zbog toga biti nužno subvencionirati plaćanje struje socijalno ugroženim.

Sjeverna Makedonija je navedena država koja je najviše u regiji odmakla u energetskoj tranziciji. Jedina je jasno odredila rok za zatvaranje termoelektrana i već je iskoristila 180 milijuna eura iz EU za ovu tranziciju.

Podcrtano je da bi Bosni i Hercegovini bilo potrebno 15 godina da zatvori sve termoelektrane i da struju u potpunosti proizvodi iz obnovljivih izvora energije.

Također je napomenuto da je sve više europskih banaka koje ne žele kreditirati djelatnosti kojima se emitiraju štetni plinovi. Već sada postoji više od 50 posto "zelenih" kredita. Izgledno je da kompanije neće ulagati u državama u kojima nema dekarbonizacije.

Dnevnik.ba

Moja konzultantska firma im je predložila rješenje energetske krize u 23% Ćenifi Zla.

Smanjiti potrošnju kroz raseljavanje 70% populacije.

Otkuda vam to da samo Bošnjaci ovise o struji iz TE. Koliko sam informiran u BiH su TE Tuzla, Kakanj, Stanari , Ugljevik i Gacko. Znači 2 bošnjačke i 3 srpske.

Srbi manje ovise, i njih će pokriti projekt Gornji Horizonti koji je poodmakao u izgradnji, kao i nova hidroelektrana na Drini.

Plus istočna Hercegovina koja ima isplativog sunca i vjetra.

A termoelektranu imaju najmoderniju (TE Stanari).

HE su veća ekološka kataklizma od TE.

Ali ionako ćemo svi plaćati skuplju struju osim država kojima zeleni lobiji ne diktiraju.

Subjektivno (netočno) mišljenje, irelevantno za kaznene CO2 certifikate.

HE su klasificirane kao zelena energija, i tu je kraj priče.

Poanta CO2 certifikata je u globalnom zagrijavanju.

Sve je to lijepo i funkcionira u teoriji kad se političari i zeleni nađu za stolom, ali kad 90% krajnjih korisnika u bogatim zemljama zbog toga napne kućni budžet onda će početi problemi.

Solarna energija i HE su u neprijateljskom odnosu. Više sunca znači manje kiše i snijega, slabiji vodotokovi. Rijeku ne možeš stvoriti ni snijeg osim na skijaškoj stazi.

Čim ti netko kaže da će se osloniti u proizvodnji struje istovremeno na sunce i vodu zna se da je šarlatan i da nema pojma o čemu priča.