Probat ću ovome pristupiti na najobjektivniji mogući način, slobodno me prozovite ako mislite da navlačim ili navijam za Hrvate.

Dakle, Republika Hrvatska je u demografsku tranziciju krenula nekih možda 20ak godina prije BiH, pa su devijacije u populaciji bile opravdane. Tu su bile i ajmo reći „kulturološke“ razlike kojima si mogao opravdati veći broj stanovnika. Mislim da se možemo složiti da Internet i otvorenost granica brišu te razlike, a ja mogu reći da mi na prostoru bivše Jugoslavije i nismo baš toliko drukčiji, koliko se nekad propovijeda iz RH.

Još jedna razlika koja je mogla prije objašnjavati razliku u populaciji je bila i koncentracija teške i vojne industrije u BiH koja je egzistirala samo u tim YU uvjetima. Npr. „Agrokomerc“ od kojeg je živjela Cazinska Krajina je bila umjetna firma čiji je najveći ugovor bio opskrba JNA.

Idemo redom, bošnjačke, pa hrvatske.

Unsko-sanski kanton

Površina: 4.125 km2
Stanovništvo: 273.000 (popis 2013). Današnja procjena 200.000.
BDP per capita: 4.322 EUR ili 5.900 EUR (ako je 200.000 stanovnika)

Njen dvojnik je ličko-senjska, možda malim dijelom sisačko-moslavačka.

Ličko-senjska županija

Površina: 5.353 km2
Stanovništvo: 51.000 (popis 2011.)
BDP per capita: 7.840 EUR

Sisačko-moslavačka županija

Površina: 4.468 km2
Stanovništvo: 172.000 (popis 2011.)
BDP per capita: 7.371 EUR

Ako uzmeš prosjek između te dvije županije, i totalno ignoriraš da imaju 30-40% jači standard, dobiješ nekih 110.000 stanovnika, što je najoptimističnija varijanta, ali je ličko-senjska puno izglednija.

Tko se ne slaže, argumente na stol.

Tuzlanski kanton

Površina: 2.649 km2
Stanovništvo: 445.000 (popis 2013). Današnja procjena 350.000.
BDP per capita: 3.677 EUR ili 4.674 EUR (ako je 350.000 stanovnika)

Njen hrvatski dvojnik je opet sisačko-moslavačka, teška industrija i položaj. Tuzlu i okružje još drži inercija iz YU dana.

Opet bi bilo dobro čuti argument zašto bi TK trebala dugoročno imati više od 170.000 stanovnika, koja ekonomska baza to može održati?

Zeničko-dobojski kanton:

Površina: 3.415 km2
Stanovništvo: 364.000 (popis 2013). Današnja procjena 300.000.
BDP per capita: 4.213 EUR ili 5.100 EUR (ako je 350.000 stanovnika)

S obzirom na fokus na tešku industriju, dvojnik je opet sisačko-moslavačka.

Po kojem kriteriju ZDŽ može dugoročno održati više od 170.000 stanovnika. Ili Zenica 115.000 naspram Siska s 47.000?

Kanton Sarajevo

Teško pronaći ekvivalent u Hrvatskoj, ali dugoročno gledano, zašto bi Sarajevo trebalo imati 2-3x više stanovnika od Rijeke, Splita ili Osijeka, s obzirom da je i kod njih riječ o gradovima kojim gravitiraju regije od 500.000 do 1.000.000 stanovnika.

Bosansko-podrinjski kanton:

Nema ekvivalenta, ali ajmo reći da će se stabilizirati na nekih 15.000 stanovnika

Kad zbrojimo sve te projekcije s dvojnicima, dobije se ovako nešto:

KS - 300.000
TK - 170.000
ZDK - 170.000
USK - 50.000
BPK - 15.000

Zbroji sve to: 705.000 stanovnika plus još nekih 200.000 Bošnjaka u hrvatskim i mješovitim županijama

Što se tiče hrvatskih i mješovitih:

HNŽ, ZHŽ i HBŽ – njihov dvojnik je zaleđe splitsko-dalmatinske i dubrovačko-neretvanske, za koje nemam podatke zasebno. Eventualno se može reći da je Mostar nešto što SDŽ nema u zaleđu, neka vrsta Zadra.

SBŽ – pojma nemam koji bi dvojnik bio u RH, možda isto mješavina ličko-senjske i sisačko moslavačke

PŽ – Brodsko-posavska je prevelika (150.000) stanovnika. PŽ i BPK će biti utrka prema tih 15.000 ili 20.000.

Općeniti komentar za trenutnu „žilavost“ Srba u BiH. Očito najzadovoljniji jer imaju svoju Republiku. Kada se topografski gleda gdje žive, djeluje da imaju najplodniju zemlju u BiH, pa valjda, kao i u Srbiji dosta opstaje na račun poljoprivrede, mada nisam uopće gledao šta rade i od čega žive.

USK je teško zaista usporediti s bilo čime. Oni su pokupili sve negativne karte.

Propala ex sfrj industrija check

Udaljenost od jezgre države check

prometna izoliranost check

kraj nastradao u ratu check

tradicija iseljavanja check

Mogli bi ih uspsorediti s Vukovarsko Srijemskom županijom po pitanju udaljenosti od središta, propale industrije, stradanja u ratu, prometne izoliranosti

jedno je drugačija površina i gustoća stanovništva.

Uglavnom što se više ide u budučnost to će USK biti sličniji Ličko senjskoj Županiji.

Zaboravlja se kako je Lika nekoć imala 220k stanovnika za AU a sad je pusta.



Za Sarajevo, vrlo je jednostavno zašto imaju toliko stanovnika a nemaju tamo nikakve proizvodnje ili velike ekonomije,

jednostavno su centar države i tamo je hrpa uhljeba.

To bi bilo kao da glavni grad Hrvatske prebaciš recimo u Rijeku pa gledaš kako raste standard, i broj stanovnika mehaničkim putem

a na papiru investicija nula.

@Ministar, mislim da griješiš.

Lika je puno bolja od onoga što USK može biti.
Lika ima autocestu, turizam u Plitvicama (a dobit će ga i drugdje), Lika ima svega.

USK je geoprometno izolirana enklava, propale industrije i svega.

Jedino što je slično je to da je zapadna Lika bila i prije čisto hrvatska, a istočna mješovita.
Tako je i dio USKa zapadno od Une bio manje-više čisto muslimanski, a istočni dio je bio pola-pola (ok Petrovac je bio 3:1 za Srbe, muslimani su u gradu većinom bili).

Ako Lika ima 50 tisuća ljudi i veću površinu, USK će imati 30, doslovce će šuma biti.
Pitanje je roka, takvo iseljavanje traje.
Ali što više ljudi ode u Njemačku, više će ih i izvlačiti vani.

Dalje, USK i Trokut nisu usporedivi.
USK je mrtva enklava, Trokut nije.
Trokut bi trebao dobiti i koridor 5c, ali malo im to znači kada se uporno svađaju sa svim susjedima.
Sarajevo ima neki turistički potencijal radi rata (možda i radi ovih migracija u sljedećim desetljećima), ali izvan toga...

Ono što se dogodilo u USK se ponavlja i u TK.
Tu na papiru postoji komunikacija s ostatkom Trokuta, ali u stvarnosti...
Rekao bih da će i to postati šuma.
S obzirom kako je TK tek oko pola USK površinom, ali je imao skoro duplo veću populaciju, dolazimo do toga da je gustoća naseljenosti bila tri puta veća.
Radi veza sa Sarajvom (ako se izgrade u budućnosti), tu mislim da će populacija na kraju biti ona kakva je prognoza za USK.

Jedini dio gdje postoji neka vitalnost u cijelom Trokutu je Sarajevo.
Stvar je što ono održava svoju vitalnost isisavajući ostatak Trokuta.
Površinom je malo, pola TK, ali je gustoća naseljenosti veća.

Dok će TK i USK postati poput Like (eventualno Požeško-slavonske županije sa sličnom populacijom, no koja je tri puta manja od Like), Sarajevo čeka budućnost Sisačko-Moslavačke županije.
Zanemarimo tu i Banovinu, odnosno dio ispod Save i Kupe.
Imat će stotinjak tisuća stanovnika i bit će na autocesti, valjda.

U toj priči će Zenica još prije nestati.
Jednostavno je ona "sjeverno predgrađe" Sarajeva, i kako će ono kopniti, tako odlazi i Zenica.
Ne znam koja bi bila paralela za nju.
Isto Sisak, možda Karlovac.
Nešto na putu.
Ako Sarajevo padne na 100 ak tisuća, Zenica će na 70ak.
U Tuzli je recimo 50ak, USK 30ak.

Muslimani u SBŽu i HNŽu, skupa 50ak i to ako.
BiH s oko 300ak tisuća muslimana.

Samo vrijeme ovih projekcija je stotinjak godina, pogotovo ako se nastavi ovim tempom.
Vidjet ćemo kako će se razvijati korona i iseljavanja na ovu zimu, kao i što će biti s plinom, industrijom i sličnim stvarima u Dojčlandu.
Dojčland je ono što ih usisava...

Varaždinsko-međimurska tj. zbroj te dvije površinom malene županije.

Sličnosti: manji gradovi, od kojih je jedan nekoć bio značajno upravno središte (VŽ odnosno TR). Umjerenog industrijskog naslijeđa iz bivše države, s prilično dobrim poslijeratnim razvojem manjih privatnih poduzeća tamo gdje je nije bilo.

Percepcija je da Romi usporavaju napredak jednima, Muslimani drugima.

Varaždinska i Međimurska su svemirski brod za SBŽ po standardu, puno gušće naseljeni a i Međimurje nije brdovit kraj koliko i SB (doduše Varaždin je)