Njemački list: Suljagić instrumentalizira Holokaust
26.06.202326. juni 2023
Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung (FAS) u svom vikend-izdanju objavio je tekst kojim se bavi javnim istupima Emira Suljagića, voditelja Memorijalnog centra Srebrenica koji „druge rado difamira kao naciste“.

Povod tekstu koji potpisuje dopisnik Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitunga (FAS) s područja jugoistoka Europe, Michael Martens, je serija tvitova koje je Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica proteklih mjeseci objavio na društvenoj mreži Twitter. Uzme li se Suljagića za riječ, danas se, usred Europe, u Bosni i Hercegovini, događa ista stvar kao i za vrijeme nacističkog režima, piše u vikend izdanju ovog lista.

Njemački list je dokumentirao neke od tih tvitova u kojima aktualnu situaciju u BiH komentira koristeći pojmove vezane uz Holokaust, te za komentar i kontekstualiziranje zamolio relevantne sugovornike iz Njemačke i Austrije.

„Zaboravlja povijest ili je sarkastičan?“

Suljagić, piše list iz Frankfurta, pritom „na potresan način zaboravlja povijest. Ili je jednostavno bezgranično sarkastičan. On doduše neumorno podsjeća javnost na genocid nad Bošnjacima, ali jedan drugi genocid, naime Holokaust, on pritom relativizira. Ismijava ga ili instrumentalizira kroz apsurdne dnevno-političke usporedbe. Shoah (Holokaust na hebrejskom) kao retorička trgovačka roba za svakodnevnu upotrebu.“

A to sve je, napominje njemački list, povezano s jednim Nijemcom: CSU-ovim političarom Christianom Schmidtom, nekadašnjim ministrom poljoprivrede u kabinetu Angele Merkel. On je, piše Frankfurter Allgemein, od 2021. visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH: "To je posebna, pomalo ozloglašena, u svakom slučaju funkcija koja nije demokratski legitimirana, jedinstvena u Europi.”

Frankfurtski list podsjeća da visoki predstavnik zemljom može praktički vladati dekretima kada smatra da je ugrožen poslijeratni poredak BiH. List piše o Schmidtovim intervencijama u izborno pravo BiH, napominje da su neki podržali njegove dekrete, da su ih drugi kritizirali, te da je bilo i onih koji su bili zgroženi da jedan stranac potezom pera može mijenjati zakonodavstvo u jednoj demokratskoj zemlji. “Ali uz svu opravdanu kritiku, Schmidtove izmjene jedna stvar nikako nisu bile: dokaz nacionalsocijalističke politike nasilja ili modernog Holokausta na bosanskom tlu”, napominje autor Martens.

„Hej OHR, kad objavljujete Kommisarbefehl?"

Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung (FAS) nastavlja: “A upravo taj dojam su mogli steći oni koji su pratili reakcije direktora Memorijalnog centra za genocid u Srebrenici na Schmidtove intervencije. 6. listopada 2022. je Suljagić sarkastično na Twitteru pitao: ‚Nego ljudi, kad biramo predsjednika Judenrata?' Schmidtov ured je pitao: ‚Hej OHR, kad objavljujete Kommisarbefehl?‘" Judenrat je, kako u svom članku opisuje FAS, bila perfidna izmišljotina njemačkih nacista, “Judenräte” su naime bila “židovska vijeća“ koja su zapravo u getima organizirala deportaciju u koncentracijske logore, odnosno surađivali u svom vlastitom uništavanju, podsjeća ovaj list.

Izraz „Kommisarbefehl" je, podsjeća FAS, bila zločinačka naredba Adolfa Hitlera iz 1941., kojom je naredio da se strijelja sovjetske polit-komesare koji su bili uhvaćeni u borbi. Suljagić, dodaje FAS, pita Schmidta i „Hej OHR, kako ide Generalplan Ost ovih dana?" Kako dalje piše frankfurtski list, „Generalplan Ost“ se odnosi na plan koji je zapovjedio šef SS-a Heinrich Himmler, i po kojem je bilo predviđeno da se iz okupiranih sovjetskih područja protjera „rasno nepoželjne" osobe, te da se provede „germanizacija" njemačkih doseljenika.

FAS se pita: „Što Suljagić, koji svoje tvitove piše na bosanskom ali naci-vokabular ostavlja u njemačkom originalu, time želi reći? Da će Schmidt dati strijeljati nemile Bošnjake, da će ih zatvoriti u geta, protjerati, ubiti u plinskim komorama? Ili je to samo neukusni sarkazam jednog intelektualca kojem riječi ništa ne znače – ili pak to misli ozbiljno?“

„Direktor (MC Srebrenica, nap. red.) bez skrupula poseže za nacističkim vokabularom, kako bi difamirao ljude. Schmidta je nazvao ‚Gauleiterom‘, a 21. listopada 2022. insinuirao da njegov Ured bosanske muslimane smatra kao ‚Untermenschen‘. Protivnike hrvatskih korijena vrijeđa kao ‚ustaše‘ – tako su se nazivali fašisti u Hrvatskoj, koji su kao junior-partner Hitlera do 1945. predvodili ubilački teroristički režim", piše FAS.

FAS: „Klevetanje i difamiranje"

Martens napominje kako Suljagić u inozemstvu nastupa drugačije. „Kada ga je prošle godine primila potpredsjednica Bundestaga Aydan Özoğuz (SPD), on se uz ozbiljan izraz lica dao fotografirati na spomeniku za žrtve Holokausta." FAS nastavlja kako te zabrinutosti nema u njegovom jeziku, te napominje kako to „iritira" neke partnere s kojima surađuje Srebrenica MC. Na primjer „Arolsen Archives“, u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen, gdje se nalazi najveća svjetska kolekcija dokumenata o nacističkoj zločinačkoj politici. Autor FAS-a je konfrontirao taj centar sa Suljagićevim izjavama, prenosi kako su mu jamčili da su tek nakon upita FAS-a saznali za „retoričke eskapade“ bosanskog partnera.

FAS u svom članku prenosi reakciju glasnogovornice Arolsena, Anke Münster: „Tvitove direktora Emira Suljagića koji relativiziraju Holokaust ili predstavljaju moralno-normativne usporedbe korištenjem nacističkog vokabulara, mi smatramo neprihvatljivima. Mi se odlučno distanciramo od takvih izjava, koje su jasno u suprotnosti s mandatom i vrijednostima Arolsen Archives.“ FAS dodaje kako je iz Arolsena poručeno i da se „Suljagić svojim izjavama izolira od konsenzusa u kulturi sjećanja te da sabotira napore oko umrežavanja Memorijalnog centra na čijem je čelu.“

Lothar Skriebeleit, voditelj Memorijalnog centra na mjestu gdje se nekoć nalazio konc-logor Flossenbürg u Bavarskoj, u izjavi za FAS je Suljagićeve ispade nazvao „posve neprihvatljivima“. I on, kako prenosi ovaj list, tvrdi da je tek preko FAS-a saznao za Suljagićeve tvitove, te napominje kako još ne postoji službeno dogovorena suradnja između Flossenbürga i Srebrenice, te dodaje kako nije sigurno hoće li se ideja o tome i konkretizirati.

Povjesničar Skriebeleit je za FAS odlučno odbacio Suljagićevu retoriku: „Tvitovi ne operiraju s historijskim usporedbama, oni ustvari koriste nacionalsocijalističke zločinačke šifre kako bi pseudo-moralno potkrijepili današnje političke konflikte.“ A Skriebeleit tu praksu za FAS naziva „jednostavno amoralnom“ i dodaje kako Suljagić tako diskreditira „izvrstan i važan rad" svog Memorijalnog centra.

Bieber: „Relativiziranje nacionalsocijalističkih zločina“

List FAS u svom podužem članku citira i zastupnika SPD-a u Bundestagu, Josipa Juratovića, koji smatra da Suljagićeva retorika nije samo relativizacija naci-vokabulara, već „ciljano difamiranje“. Florian Bieber, voditelj Centra za studije jugoistočne Europe u Grazu, kojem je Suljagić, kako piše FAS, već prijetio fizičkim nasiljem, u izjavi za njemački list stao je najprije u obranu svog nekadašnjeg učenika. Bieber je napomenuo da je Suljagić preživio genocid i da živi u zemlji u kojoj se genocid i dalje negira. Ali to, dodaje Bieber, ne opravdana Suljagića: „On svjesno koristi pojmove iz doba nacionalsocijalizma kako bi diskreditirao svoje protivnike. To relativizira nacionalsocijalističke zločine.“

Autor teksta u FAS-u Michael Martens je zamolio i Suljagića da se očituje o temi koju je istraživao, Suljagić mu je, kako tvrdi, poslao ljutiti odgovor preko e-maila i to „nakon što je prijetio tužbom“ autoru. Martens je taj pismeni odgovor u cijelosti objavio na svom Twitter-profilu. Na koncu teksta objavljenog protekli vikend FAS se pita: „I što sad slijedi iz svega toga? Nove naci-usporedbe protiv visokog predstavnika Suljagić nije prakticirao već nekoliko mjeseci. Je li njegova šutnja povezana s time da je Schmidt u veljači svoje ovlasti iskoristio kako bi Memorijalnom centru omogućio pristup sredstvima u visini od tri milijuna eura, to nije jasno."