Njemački Bundesrat ( 'Savezno vijeće') je zakonodavno tijelo koja predstavlja šesnaest zemalja (savezne države).

Bundesrat sudjeluje u zakonodavstvu, zajedno s Bundestagom koji se sastoji od izravno izabranih predstavnika njemačkog naroda. Zakoni koji utječu na državne ovlasti i sve ustavne promjene trebaju suglasnost oba doma.
Za svoju pomalo sličnu funkciju, Bundesrat se ponekad (kontroverzno) opisuje kao an gornja kuća parlamenta u skladu s linijama Senat Sjedinjenih Država, Kanadski Senat, i Britanska kuća lordova.

Broj glasova koje država dodjeljuje temelji se na degresivnom obliku prema svom stanovništvu. Na taj način, manje države imaju više glasova nego što bi to omogućila raspodjela proporcionalna stanovništvu. Prisutnost malog grada-države od Bremen, Hamburg, i Berlin sprečava Bundesrat da ima ruralnu i konzervativnu pristranost drugih sličnih zakonodavnih tijela s malim državnim pristranostima. Dodjelu glasova regulira Njemački ustav (Grundgesetz).
Svakoj državi dodjeljuju se najmanje tri glasa, a najviše šest. Države s više od toga

2 milijuna stanovnika ima 4 glasa,
6 milijuna stanovnika ima 5 glasova,
7 milijuna stanovnika ima 6 glasova.

Stav Saveznog vijeća (Bundesrat)

Položaj Bundesrata u strukturi vlasti Savezne Republike Njemačke, posebice odnos s njemačkim Bundestagom i saveznom vladom, ovisi o stranačkoj političkoj većini u saveznoj vladi s jedne strane i u pokrajinama s druge strane. Ova struktura vlasti može se mijenjati od izbora do izbora. I njemački Bundestag i Bundesrat sadrže političare koji općenito pripadaju stranci i predstavljaju njenu političku volju. U tom pogledu stranačko-politički odnos snaga u državama utječe na odnos snaga u saveznoj vladi. Interesi 16 pokrajina ne poklapaju se uvijek s većinama u njemačkom Bundestagu, a time ni s interesima savezne vlade. Ako u saveznoj vladi prevladavaju iste političke snage kao iu Saveznom vijeću, Savezno vijeće će češće podržati projekte savezne vlade nego ako se odnos snaga razlikuje. Zbog različitih izbornih razdoblja i datuma izbora u saveznoj i pokrajinskoj vladi, političke većine u Bundesratu mogu se stalno mijenjati, dok sastav Bundestaga obično ostaje nepromijenjen tijekom četverogodišnjeg zakonodavnog razdoblja.

Savezno vijeće treba služiti za balansiranje interesa i snaga savezne i državne vlade. [45]

Ako postoje različite većine, Savezno vijeće može blokirati zakone koji zahtijevaju odobrenje iz stranačkih političkih razloga i na taj način zaustaviti čitave "reformske projekte" vladine koalicije. /Wikipedija

Raspodjela glasova ima za cilj stvoriti ravnotežu između jednakog tretmana zemalja s jedne strane i točne ukupne zastupljenosti stanovništva zemlje s druge strane. Male zemlje imaju relativno veću glasačku težinu. Veće države imaju – na temelju broja stanovnika – relativno nižu glasačku težinu u Saveznom vijeću. Četiri najveće države imaju po šest glasova i mogu zajednički spriječiti dvotrećinsku većinu potrebnu za izmjene Temeljnog zakona (“ blokirajuća manjina ”). Međutim, oni sami ne predstavljaju većinu svih glasova i stoga ne mogu donijeti nikakve odluke protiv preostalih zemalja./Wikipedija

Članak 73
Subjekti isključivog prava
savezne vlade

(1) Savezna vlada ima isključivo zakonodavstvo
iznad:
1. vanjskih poslova i
Obrana uključujući zaštitu
civilno stanovništvo;
2. nacionalnost unutar savezne vlade;
3. sloboda kretanja, sustavi putovnica, sustavi registracije i identifikacije, useljavanje i iseljavanje
i izručenje;
4. valuta, novčani i kovani sustav, mjere
i težine kao i određivanje vremena;
5. jedinstvo carinskog i trgovačkog područja
Trgovački i pomorski ugovori, sloboda kretanja
kretanje robe i kretanje robe i
Uključen je platni promet s inozemstvom
Carinska i granična zaštita;
5a. zaštita njemačkih kulturnih dobara od
migracija u inozemstvo;
6. zračni prijevoz;
6a. promet željeznica, koji je u cijelosti odn
su u većinskom vlasništvu federalne vlade
(savezne željeznice), konstrukcija,
Zabava i rad
Željezničke trase federalnih željeznica
kao i naplatu naknada za
korištenje ovih željeznica;
7. poštanske usluge i telekomunikacije;
8. pravni odnosi onih koji su u službi
Federalni i federalni izravni
Javnopravna društva
ljudi koji stoje;
9. industrijska pravna zaštita
Autorsko i nakladničko pravo;
9a. obrana od međunarodnih opasnosti
Terorizam od strane Federalnog ureda kriminalističke policije
u slučajevima kada transnacionalna
Postoji opasnost, odgovornost jednog
Državna policijska vlast nije prepoznatljiva niti je
najviši državni organ za preuzimanje
on traži;
10. suradnja federalne vlade i
zemlje
a) u kriminalističkoj policiji,
b) za zaštitu slobodnih demokratskih
Osnovni red, postojanje i sigurnost
savezne vlade ili države
(Zaštita Ustava) i
c) za zaštitu od napora u
Federalni teritorij upotrebom sile
ili pripremne radnje usmjerene na to
vanjskih poslova Savezne Republike
ugroziti Njemačku,
kao i uspostavljanje jedne
Federalni ured kriminalističke policije i međunarodni
borba protiv kriminala;
11. statistika za savezne potrebe;
12. zakon o oružju i eksplozivima;
13. zbrinjavanje stradalih u ratu i
Preživjeli rat i briga za njih
bivši ratni zarobljenici;
14. proizvodnju i korištenje nuklearne energije
u miroljubive svrhe, uspostavljanje i
Rad sustava koji služe u te svrhe,
zaštita od opasnosti koje bi mogle nastati ako se puste
od nuklearne energije ili od ionizirajućeg zračenja
nastati, i odlaganje radioaktivnih
tvari.
(2) Zakoni prema stavku 1. pod točkom 9a
Odobrenje Saveznog vijeća.

Članak 74
Subjekti konkurentskog zakonodavstva
savezne vlade
(1) Konkurentsko zakonodavstvo proteže se na
sljedeća područja:
1. građansko pravo, kazneno pravo
Osnivanje suda, sudski postupak (bez
pravo na pritvor prije suđenja).
Odvjetništvo, javnobilježnički ured i
legalni savjet;
2. sustav građanskog statusa;
3. zakon o udrugama;
4. pravo stanovanja i nastanjivanja
Stranac;
5. [ukida se]
6. poslovi izbjeglica i
raseljene osobe;
7. javno blagostanje (bez kućnoga prava);
8. [ukida se]
9. ratna šteta i odšteta;
10. ratne grobnice i grobnice drugih žrtava
rat i žrtve tiranije;
11. pravo gospodarstva (rudarstvo, industrija,
Energetika, obrtništvo, trgovina, trgovina,
Bankarstvo i burza, privatno pravo
Osiguranje) bez zakona o
vrijeme zatvaranja, restorani, arkade itd
Prikaz ljudi, sajmovi,
izložbe i tržnice;
12. radno pravo uključujući
Radna konstitucija, sigurnost i zdravlje na radu
Službe za zapošljavanje i socijalno osiguranje
uključujući osiguranje za slučaj nezaposlenosti;
13. reguliranje pomoći pri osposobljavanju i
promicanje znanstvenog istraživanja;
14. pravo izvlaštenja, u koliko se odnosi na
Uzimaju se u obzir predmetna područja članka 73. i 74
dolazi;
15. prijenos zemljišta, od
Prirodni resursi i sredstva za proizvodnju
Zajednička svojina ili drugi oblici
ekonomija zajednice;
16. sprječavanje gospodarskih zloporaba
položaj moći;
17. promicanje poljoprivrede i šumarstva
Proizvodnja (bez prava komasacije), koja
sigurnost hrane, uvoz i izvoz poljoprivrednih i šumskih proizvoda, dubokomorski i obalni ribolov i zaštita obale;
18. urbani razvoj imovinskog prometa, tj
Zemljišno pravo (isključujući zakon o
doprinosi za razvoj) i pravo na stambene naknade
Stari zakon o pomoći za dug, to
Zakon o premiji stanogradnje, to
Zakon o rudarskoj stambenoj izgradnji i to
zakon o rudarskom naselju;
19. Mjere protiv osoba opasnih po javnost odn
zarazne bolesti ljudi i životinja,
Prijem u liječnička i druga medicinska zvanja i
medicinskoj industriji, kao i zakonu
farmacija, lijekovi, medicinski uređaji,
lijekovi, narkotici i otrovi;
19a. ekonomsku sigurnost bolnica
i reguliranje cijena bolničke skrbi;
20. zakon o namirnicama uključujući i njihov
Pravo životinja da se koriste za ekstrakciju
Luksuzna hrana, roba široke potrošnje i stočna hrana
kao i zaštita pri prometu kopnom i
šumsko sjeme i sadni materijal, zaštita
bilja protiv bolesti i štetnika također
zaštita životinja;
21. oceanski i obalni promet kao i
Pomorske oznake, unutarnja plovidba, meteorološka služba,
morskih plovnih putova i opće
unutarnji plovni putovi koji služe prometu;
22. cestovni promet, motorna vozila, građevinarstvo
i održavanje seoskih cesta za
Međugradski transport te prikupljanje i distribucija
Naknade ili naknade za korištenje
javne ceste s vozilima;
23. željeznice koje nisu željeznice
su federalne, s izuzetkom planinskih željeznica;
24. gospodarenje otpadom, kontrola onečišćenja zraka i
Kontrola buke (bez zaštite od
buka u ponašanju);
25. odgovornost države;
26. medicinski potpomognuta proizvodnja
ljudski život, istraga i
umjetno mijenjanje genetskih informacija kao i
Pravilnik o presađivanju organa,
tkiva i stanice;
27. statusna prava i obveze državnih službenika
države, općine i druga tijela
javno pravo i suci u državama
s izuzetkom karijera, plaća i
njega;
28. lov;
29. zaštita prirode i krajobraza;
30. raspodjela zemlje;
31. prostorno planiranje;
32. vodna bilanca;
33. sveučilišni prijem i
Sveučilišne diplome.
(2) Zakoni iz stavka 1. pod brojevima 25. i 27. propisuju
Odobrenje Saveznog vijeća.

Članak 70. Savezno i ​​državno zakonodavstvo

(1) Zemlje imaju pravo donositi zakone u onoj mjeri u kojoj ovaj Osnovni zakon saveznoj vladi ne daje zakonodavne ovlasti.

(2) Razgraničenje odgovornosti između savezne vlade i država temelji se na odredbama ovog Temeljnog zakona o isključivom i istodobnom zakonodavstvu.

Pitanje. Imaju li Bremenci još jednu nacionalnu državu?
Hvala.

Znaju to naši muslimanci. Nisu oni toliko glupi. Više glume kako ne razumiju, jer ih je stid otvoreno reći žele za sebe cijelu BiH i vladati nad Hrvatima i Srbima.

Misle lukavi su.

Pitanje. Imaju li Bremenci još jednu nacionalnu državu?
Hvala.

Navodio sam primjer belgijskog federalizma:
politika/belgijski-federalizam-znacajke-t23907.html

Mala savezna zemlja-grad Bremen s 671k ima tri glasa u gornjem domu parlamenta, dok Sjeverna Rajna Vesfalija s
18 milijuna tek 6 glasova.
U prvoj jedan glas dođe na 233k stanovnika, a u drugoj na 3 milijuna. Dakle u Bremenu glas vrijedi 11X više!
Jeli se itko ljuti? Nije. Jer to je sustav tzv. pozitivne diskriminacije, koji male zemlje čini jačim
da ne potonu u masi. Tako funkcionira uređena federacija. Muslimani se moraju ugledati na pozitivne primjere, koji
u praksi odlično funkcioniraju. Zločin i kriminal je pokušaj silom nametanja nečeg što drugi narodi nikako neće i
ne mogu prihvatiti i što je rezultiralo ratom, odnosno gubitkom istog od strane koja ponovno prijeti "drugim
poluvremenom", nakon prvobitnog "građanska država ili građanski rat".
BiH može postojati samo konsocijacijska demokracija. Sve drugo vodi u raspad i podjelu.

Federalizam nije samo na saveznoj razini, nego seže duboko i u niže strukture. Bavarska je npr. jedna vrsta
Federacije u BiH s malom razlikom da su njeni najniži, komunalni okruzi, nešto kao naši regionalni kantoni.

Koji Mujo pa imaju Austriju, Švicarsku, Lihtenštajn i Luksemburg kao što ti imaš Tursku.
Nijemci imaju četiri nacionalne države i još Švicarsku u kojoj su konstitutivan narod.

Mislim na trenutačno ustrojstvo.

Stärkste Identifikation mit Bayern

Die Oberpfalz und Niederbayern teilen sich nicht nur den Bayerischen Wald, auch sonst haben sie manches gemeinsam. Einig sind sie sich vor allem in ihrer Begeisterung für Bayern. Hier wie dort gibt es praktisch niemanden, der nicht gern in Bayern lebt, 86 Prozent der Niederbayern und der Oberpfälzer tun dies sogar "sehr gern". Dem Bundesland fühlt man sich sogar stärker zugehörig als der Gemeinde oder Stadt, in der man lebt. Da braucht man den Oberpfälzer eigentlich gar nicht zu fragen, ob er sich eher als Bayer oder als Deutscher fühlt. Tut man es trotzdem, dann votiert eine Dreiviertelmehrheit für Bayern (im Landesdurchschnitt tun das nur 57 Prozent).