Idemo prvo definirati nacionalne manjine.

Zakon o zaštiti pripadnika nacionalnih manjina ("Službeni glasnik BiH" broj 12/03, 76/05)



Zakon o zaštiti pripadnika nacionalnih manjina u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj 56/08)



Zakon o zaštiti pripadnika nacionalnih manjina Republike Srspke ("Službene glasnik RS" broj 02/05)



Kao što se vidi, nacionalna manjina jednako je definirana svugdje u Bosni i Hercegovini - bilo tko tko nije Hrvat, Srbin ili Bošnjak, a pripada skupini istog/sličnog etničkog porijekla, tradicija, običaja, vjerovanja, jezika, kulture i duhovnosti ili bliske ili srodne povijesne prošlosti.

Prvi zaključak koji se nameće je da Bosanci (ili po riječima Azre Zornić "građani", oni koji izražavaju "pripadnost državi") nisu nacionalna manjina. Iako se ne definiraju kao pripadnici konstitutivnog naroda, da bi bili nacionalna manjina nedostaju im drugi bitni elementi.

Nemaju zajedničko etničko porijeklo (primjerice Azra Zornić ima muslimansko, Aleksandar Hemon ukrajinsko-srpsko, a Mladen Vojičić Tifa srpsko-hrvatsko etničko porijeklo), kao ni zajedničku tradiciju. Bosanci su međusobno nepovezani - nemaju zajedničke kulturne udruge, neku tradiciju, odnosno običaje koje bi nekoga asocirale na ovu skupinu (ne postoji - bosanska književnost, ali postoji srpska književnost u BiH; ne postoji bosanska narodna nošnja, ali postoji muslimanska narodna nošnja i sl.). Označiti sve fenomene u jednom prostoru kao svoje ne čini tu skupinu autentičnom manjinom. Primjera radi, da se netko proglasi "Hrvatijancem" (ne želi da bude Hrvat u etničkom smislu, već građanskom), bilo bi suludo uopće pretpostavit da se radi o manjini koja ima svoju tradiciju ili običaje, a preuzimanje svih fenomena što se događaju u Hrvatskoj kao svoje, značilo bi da drugi pored Hrvatijanaca ne postoje. Prirodno je svim nacionalnim manjinama da dijele sudbinu svih ljudi koji žive u jednoj državi, pa se takvi fenomeni ne mogu svojatati kao isključivo nečiji. Dokaz tome su sami Bosanci koji eksplicitno kažu - "mi smo građani ove države", i u biti to je jedino što ih spaja.

Prema rezultatima popisa stanovništva 2013. godine, Bosanca je bilo 37 110 ili 1,1%. Više od pola ih se izjasnilo da su islamske/muslimanske vjeroispovijesti (spojio sam ove dvije kategorije zbog povećeg broja onih koji su se izjasnili kao muslimani, dok je većina optirala za islam), njih 20 971 ili 56,5%. Slijede ih ateisti - 5 444 ili 14,7%), pa potom agnostici - 2 195 ili 5,9% (ukupno je ateista ili agnostika 20,6%). Gotovo isti udio je pravoslavnih (1 910 ili 5,1%) i katolika (1 888 ili 5,1%). Neizjašnjenih po pitanju vjeroispovijesti među Bosancima je 3 838 ili 10,3%. Ovdje je evidentno da ne postoji niti element istog ili sličnog vjerovanja. Iako vjerojatno većina onih koji su se izjasnili kao ateisti ili agnostici pripada islamskom kulturnom krugu, ipak imaju različita vjerska/duhovna uvjerenja od većine Bosanaca koja ispovijeda islam, njih više od pola. No, slobodno možemo zaključiti da u odnosu na Bošnjake, Bosanci imaju značajno veći udio ateista, agnostika, pa i onih koji su odbili da se izjasne. Tom fenomenu se isto može posvetiti pažnja. Ipak, ostaje činjenica da se više od pola njih izjašnjava kao sljedbenici islama, odnosno kao muslimani, i da vjerojatno većina onih koji se deklariraju kao ateisti, agnostici ili su se odbili izjasniti, pripada muslimanskom kulturnom krugu, ali ujedno to sprječava ovu skupinu da dijeli zajedničku vjeru/duhovnost.

U konačnici imamo u zakonskim definicijama i pobrojane nacionalne manjine gdje se ispravno Bosanci niti ne spominju, iako su najbrojniji od nekonstitutivnih designacija.

Za Bosance, zaključno, mogu ustvrditi da su primarno Muslimani/Bošnjaci koji se više poistovjećuju s državom Bosnom i Hercegovinom, pa tek onda s vlastitom nacionalnom skupinom, odnosno etničkom zajednicom, ali da sami ne čine zasebnu nacionalnu manjinu iz svih gore pobrojanih razloga.

Konstitutivni narodi čine 3 401 105 ili 96,3% stanovništva. Dakle, nekonstitutivnih ima 130 054 ili 3,7%. Bosanci čine 28,5% nekonstiutivnih.

Vjeroispovijest svih nekonstitutivnih je sljedeća:
- islamska 51 149 ili 39,3%*
- ateisti 14 008 ili 10,8%
- pravoslavna 10 134 ili 7,8%
- muslimanska 7 870 ili 6,1%*
- katolička 6 922 ili 5,3%
- agnostici 5 365 ili 4,1%
- neizjašnjeni 23 123 ili 17,8%

Pobrojani čine 91,2% nekonstitutivnih, od čega su njih 45,4% sljedbenici islama, odnosno muslimani.* Možemo bit darežljivi i reć da ih ima 65% ako pretpostavimo da je većina ateista i agnostika te onih koji se nisu izjasnili iz muslimanskog kulturnog kruga.

Broj sljedbenika islama ili muslimana (opet, radi velikog broja onih koji su se izjasnili da slijede islam i onih koji su se izjasnili kao muslimani*) u BiH koji nisu Bošnjaci je 60 542 ili 1,7%, a pravoslavnih koji nisu Srbi je 12 488 ili 0,4%, a katolika koji nisu Hrvati je 8 682 ili 0,3%.

U Domu naroda Bosne i Hercegovine ne postoji klub ostalih (dakle, ne samo nacionalnih manjina), pa se neću ni osvrtati.

U Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine trenutačna situacija u klubu ostalih (dakle, ne samo nacionalnih manjina) je sljedeća.

(Vjerojatni muslimani, sudeći po imenu, označeni zvjezdicom)

Saziv 2022. do 2026:

Almir Babajić*
Almir Dorić*
Senita Handukić*
Vibor Handžić
Sandra Imširović
Belma Kapo*
Sanela Klarić*
Enes Peštek*
Halil Selimbašić*
Armin Zalihić*
Albin Zuhrić*

(Muslimana 9/11 ili 81,8%)

Saziv 2018. do 2022:

Vibor Handžić
Sandra Imširović
Rasim Kantarević*
Segmedina Srna Bajramović*
Sejad Tatarin*
Mirela Trepanić Grbešić
Aner Žuljević*

(Muslimana 4/7 ili 57,1%)

Saziv 2014. do 2018:

Segmedina Srna Bajramović*
Amil Buljubašić*
Sejo Bukva*
Edin Forto*
Emir Frašto*
Rasim Kantarević*
Aner Žujević*

(Muslimana 7/7 ili 100%)

Saziv 2010. do 2014:

Amel Hadžiabdić*
Damir Hadžiabdić*
Huso Hadžiabdić*
Edina Papo*
Esed Radeljaš*
Segmedina Srna Bajramović*
Aner Žuljević*

(Muslimana 7/7 ili 100%)

Kao što vidimo, muslimani su očito prezastupljeni u klubu ostalih. Iznimku čini saziv od 2018 do 2022. godine, kada su 4 od 7 izaslanika ili 57,1% bili muslimani).

Kod općinskih i gradskih vijeća neću ulazit u povijesnu diskriminaciju manjina glede njihove političke zastupljenosti u prošlosti, jer bi to bilo preopsežno, pa ću se ograničit samo na trenutačnu političku situaciju.

Bosanska Kurpa

Asim Harbaš (Talijan)
Hasnija Demirović
Muhamed Mušeljić
Sulejman Mujić
Emsud Džajić
Sulejman Bešić
Sabahudin Međedović

Novi Grad

Nenad Drljača (Rus)
Hasan Rasavac (Turčin)

Prijedor

Ilinka Macura (Ukrajinka)
Andrija Vukotić (Crnogorac)

Gradiška

Stanislav Kozminčuk (Poljak)

Prnjavor

Franjo Rover (Talijan)
Ivica Kulena (Ukrajinac)
Nebojša Jugović (Crnogorac)
Branko Deket (Ukrajinac)
Slavko Vujinović (Crnogorac)

Odžak

Sabahudin Čavalić
Enora Čočaj

Vukosavlje

Sead Tahirović
Mustafa Osmanović (Rom)

Gradačac

Predrag Stevanović
Albano Jusufović

Banja Luka

Dragan Šajić (Crnogorac)
Igor Jovanović (Crnogorac)
Saša Čudić (Crnogorac)
Davor Jerilović (Crnogorac)
Dragan Jokić (Crnogorac)

Lukavac

Armando Osmanović
Elvir Čajić
Mehmed Suljić (Rom)
Emir Kurahović

Srebrenik

Muhidin Ibraimi
Nusret Suljić
Sulja Nedjat

Tuzla

Mehmed Mujić (Rom)
Nedžad Jusić (Rom)
Milan Ilić

Banovići

Robert Lapčević

Kalesija

Galib Softić
Mirsad Omerović (Rom)
Ruža Alimanović
Jovo Radić

Zenica

Irfan Akin (Turčin)
Almir Hrnjić
Jasko Borovčević (Rom)
Samir Deronjić
Refik Crnović (Rom)
Mehmed Tahirović (Rom)
Kenan Alispahić
Osman Šuvalić (Rom)

Kakanj

Mujo Fafulić (Rom)

Sokolac

Miladinka Zekić (Crnogorka)
Jugoslav Petrušić (Makedonac)

Trnovo (FBiH)

Adnan Hadžić
Branka Kenjić

Pale (FBiH)

Medin Drugovac

Trebinje

Momir Gvozdenović (Crnogorac)
Ranko Crnogorac (Crnogorac)
Amar Šehović

Brčko

Mirsad Alić
Todorka Jovanović (Makedonka)
Semir Alimanović
Mejra Šečić (Romkinja)
Senad Alić
Alija Denjagić (Turčin)
Radoslav Subotić

Za diskrepance u zastupanju nacionalnih manjina, usporedite popis stanovništva po općinama.

Zastupljenost nacionalnih manjina u BiH je nikakva jer su prave nacionalne manjine zaista malobrojne.