Rodom sam iz Vareša, znam da kod nas ima dosta Hrvata s "halal certifikatom" tako da sam malo skeptičan.

Ovaj je Halal

Hrvoje Čabrajić je tužilac Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo. Nakon provedene procedure (intervjua i ocjenjivanja), federalno podvijeće VSTV-a rangiralo je Čabrajića na treće mjesto najuspješnijih kandidata za poziciju šefa Federalnog USKOK-a. Na rang listi ispred Čabrajića nalaze se Samir Selimović, kao drugorangirani, i Pavo Radoš, kao prvorangirani kandidat. Radoš je najviše bodova osvojio zahvaljujući stažu u pravosuđu. No, kako, u suštini, nema naročite rezultate, Radoš će, vjerovatno, biti eliminisan iz utrke za šefa Posebnog odjel za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala Tužilaštva FBiH. Tako u u utrci ostaju Samir Selimović, kao drugorangirani, i Hrvoje Čabrajić, kao trećerangirani. S obzirom na to da Posebni odjel ima nadležnosti da istražuje kriminal na teritoriji cijele Federacije BiH, čelnici HDZ-a nastoje na ovu poziciju instalirati kadra bliskog toj stranci koji bi i u narednom periodu zaobilazio ZHK, HNK ili Kanton 10, kada je u pitanju procesuiranje korupcije.

Uskoci kao pojam dolazi od riječi uskočiti, a odnosi se na vojnički organiziranu grupu, ratnike što su ih u hrvatskoj i bosanskoj historiji osmanlijskog doba sačinjavali uglavnom katolički bjegunci iz područja Hrvatske, Hercegovine i Bosne koji su se nalazili pod Osmanlijskom upravom. Sâm pojam dolazi od riječi uskočiti, upadati, što je i osnovno obilježje ovih mahom pljačkaških formacija tokom historije. Uskoci su svoju domovinu napustili početkom 16. stoljeća zbog osmanlijskih osvajanja južnoslavenskih krajeva. Njihova historija, uspon i razvoj se mogu pratiti još od borbi hercegovačkih klanova kao što su bili Drobnjaci. Kasnije su se iz njih na ovim područjima razvili upadajući (uskačući) Uskoci. Njima je djelimično znalo uspijevati da na područjima Hercegovine unutar Osmanlijskog carstva svojim klanovima osiguraju određeni stepen autonomije, mada su ovo tek teze novovjekih, uglavnom hrvatskih historičara.

Većina Uskoka imala je svoju bazu u Dalmaciji, i to na posjedima hrvatskog zapovjednika Petra Kružića u Klisu i okolini, koji su svojevremeno bili dio Osmanlijskog carstva kao Kliški sandžak. Kada su 1537. Osmanlije osvojili Klis Uskoci su se morali preseliti u Senj. Od tuda su vodili ogorčenu borbu kako protiv Osmanlija tako i protiv Venecije, pogotovo na obali kod Zadra. Iznad grada Senja nalazi se dobro očuvana uskočka tvrđava Nehaj.

U Senju su Uskoci započeli, uz dopuštenje Austrije, vršiti gusarske napade na venecijanske brodove. Mletačkoj republici nije nikad uspjelo dovesti Uskoke pod svoju kontrolu.

Taj čin 1612. godine bio je povod ratu između Austrije i Venecije, čijim završetkom su Uskoci morali napustiti Senj. Njihovi brodovi su bili spaljeni, dok su sami Uskoci bili 1617. godine preseljeni na područja Karlovca te na Kupu, gdje je već od 1524. živio jedan dio Uskoka u Žumberačkom gorju. U borbama koje su na tim područjima nastavljene protiv Osmanlija kasnije se razvila jezgra Vojne krajine koja je tokom Osmanlijsko-austrijskih ratova od 1683. do 1699. i od 1788. do 1791. pružala otpor Osmanlijama.

https://bs.wikipedia.org/wiki/Uskoci