Poštanska marka Hrvatskih Pošta Mostar.



Hercegovački ustanak izbio je 19. 6. 1875. napadom ustanika – Hrvata na osmansku posadu na mostu preko rijeke Krupe u Dračevu, kod Čapljine. U blizini mjesta gdje se nalazio most, čiji ostaci su prije nekoliko godina registrirani u vodi, 1995. otkriveno je spomen obilježje.

Vođa ustanka hercegovačkih Hrvata bio je vojvoda don Ivan Musić, tadašnji župnik u Ravnom. Za donjohercegovačkog vojvodu, odn. vođu svih ustanika - katolika i pravoslavnih, izabran je na narodnom zboru u Zavali, kod Ravnog.

Vojvoda Musić, uz to što je završio bogosloviju bio je prvi student medicine iz BiH, a studij u Carigradu je napustio na nagovor ujaka tadašnjeg hercegovačkog biskupa fra Anđela Kraljevića.

Hercegovački ustanak započeo je u Dračevu, odn. na mostu između Dračeva i Gabele. Nakon katolika, dvadeset dana poslije, 9. srpnja kod Nevesinja pobunili su se i pravoslavni, da bi se ustanak polovicom kolovoza prenio i u Bosnu. Hercegovački ustanak izazvao je krizu svjetskih razmjera, a rezultat svega bio je Berlinski kongres polovicom 1878. na kojem je, kako bi se kriza prevladala, odlukom velikih sila BiH bila dodijeljena na upravu Austro-Ugarskoj monarhiji. (Dušan Musa)

Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala je 1 prigodnu poštansku marku u arku od 9 maraka, žig i omotnicu prvoga dana (FDC). Marke i prateći materijali mogu se kupiti i online na http://www.epostshop.ba

Blagdan kojeg bi zajedno mogli obilježavati hrvatski i srpski političari, ali i narodi.

To je bio proces izbacivanja agresora, izbacivanja kolonizatora, i izbacivanja islama.

BARBARIĆ: Hercegovački ustanak treba ugraditi u kolektivnu kulturu pamćenja

U okviru manifestacije “Dani Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH”, večeras je održana tribina povodom 150. obljetnice Hercegovačkog ustanka (1875. – 2025.), a predavanje je održao dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Dražen Barbarić.

https://hms.ba/barbaric-hercegovacki-us ... -pamcenja/

Nešto što bi se moglo obilježavati u Parlamentu BiH i na posebnom svečanom prijemu u Vijeću Ministara!

Zajedničke tekovine narodne borbe protiv okupatora te sječa i zatiranje njihovih kolaboratora.

Bitan dan u hrvatskoj povjesti. Početak oslobađanja od stoljetnog zuluma!
Bez obzira što su postojali i drugi planovi, prije svega preko AU monarhije,
koji su ovome ustanku oduzeli elan, jer se gledao sveopći hrvatski interes,
koji će rezultirati ulaskom hrvatske vojske u sastavu jedinica monarhije 1878.,
i povratku BiH u zapadnu civilizaciju, gdje pripada.

Lijepo da je mostarska pošta obilježila, i da će na pismima iz Stoca, Neuma, Mostara, Livna, Žepča, Orašja biti ova divna marka.

Možda još bolje da se napravilo zajedničko izdanje marke s Poštama Srpske.

Odlična ideja.
Mali je problem taj što se ne bi mogli dogovoriti oko datuma jer Hrvati početak Hercegovačkog ustanka obilježavaju 19. lipnja a Srbi 9. srpnja. Srbi kažu da su prije počeli, bez obzira na kalendar. Također za srpske historiografe ovo je jedan srpski ustanak, te šta tu da se nekakvu Hrvati petljaju u njihovu proslavu.

Na prvu bih rekao da je stvar u razlici julijanski/gregorijanski kalendar, ali malo više je od 2 tjedna.
Jbg. Srbi i matematika

Pa, može se izabrati vikend između, kompromisno.

Dodik najavio snimanje filma o ovom događaju.

Jadran film Zagreb snimio film o ovome još 1963. godine. I to za današnje standarde pravi spektakl. Kada bi se restaurirao bio bi praznik za oči.

Šta na sve ovo kažu bejha patrijote ?

BH Patrijote su jedini "narod" koji pravi spomenike svojim okupatorima, kao onaj u Sanskom Mostu.

Nevjerojatan je slijed događaja nakon ovog ustanka, bio je uvod u objavu rata Ruskog carstva Osmanskom i završio je Berlinskim kongresom.

Prije toga su Turcima rat objavile Srbija i Crna Gora s ciljem da prva anektira Bosnu, a druga Hercegovinu, ali su ih Turci satrli pa se uključila Rusija kao akt spašavanja.

Turci su satrli samo Srbiju i prisilili je na mir, Crna Gora je ratovala sve do ruske intervencije.

19.06.1875. Hercegovački ustanak

18.06.1876. objava rata Crne Gore Turskoj

28.06.1876. objava rata Srbije Turskoj

28.02.1877. Carigradskim mirom Srbija izišla iz rata

24.04.1877. objava rata Rusije Turskoj

13.12.1877. nova objava rata Srbije Turskoj

03.03.1878. mir u San Stefanu

13.06.1878. započeo Berlinski kongres

Ne mozes sa Srbima ovo slaviti "jedinstveno" kad oni ne priznaju ne da su Hrvati pucali, da su prvi ili zadnji, vec da Hrvati ne postoje i sve su to Srbi.

Možda bi se slavlju htjeli pridružiti Bošnjaci jer oni vole BiH pa je logično da slave ustanak protiv okupatora.

Ha ha ha. Ha. Kako sam duhovit.

Trebalo bi predložiti da bejha institucije učestvuju u obilježavanju tako značajnog događaja bejha prošlosti.Čisto da se vidi reakcija patrijota ove zemlje.

Mi smo započeli ustanak, ali smo se kasnije povukli kad je ustanak poprimio pravoslavno-srpski karakter,
a političke ambicije Srbije i Crne Gore postale izraženije. Srbi su dodatno pokušavali uvući i Rusiju, kroz
slanje delegacije na dvor i gdje je na čelu te "privremene vlade" bio Rus Vladimir Jonin. Vidjeli su priliku da
jame cijelu BiH, pošto od OC nisu uspjeli da izvuču autonomiju. Godinu i pol poslje ta ideja je i službeno
propala (Carigradska konferencija). Mi smo čekali da se AU uvuče u konflikt, gdje je ona čak indirektno
pomagala da Turci sruše ustanak. Nama je preko austrijskih konzulata i crkve bilo savjetovano da se
povučemo i ne činimo Srbima uslugu, jer su oni cijelu BiH vidjeli kao proširenu Srbiju.

Njihov ustanak realno nikad nije imao šanse za uspjeh, što je se nakon tri godine i potvrdilo.
Austrija se lukavo riješila Turaka, a domaće poturice nakon odlaska redovne turske vojske,
također su bili osuđeni na propast, iako su par mjeseci pružali otpor. Delegaciju srpskih ustanika na kongresu
u Berlinu 1878. nitko nije htio primiti, jer su de facto izgubili rat a Rusija s Austrijom napravila druge
kalkulacije, gdje su njihovi interesi zaobiđeni, što potvrđuje tezu da Rusija nikad nije bila značajno
zaintresirana da Srbi uzmu cijelu BiH. Rusima su interesi Bugarske uvijek bili iznad interesa Srbije.
Viđeno i kroz Sanstefanski mir.

Imam pitanje: to što je ustanak počeo u Dračevu, gotovo na samoj granici s Dalmacijom, je li to imalo veze s kontrolom tog dijela granice i kontrolom ustaničke "logistike" iz Dalmacije/Austrije?

Prije mislim da nije. Car Franjo Josip je tek dva mjeseca prije izbijanja ustanka
posjetio Dalmaciju da inspicira stanje. Godinu dana kasnije se iz ovog sporazuma vidi da Austrija
isključivo s Rusijom pokušava da riješi pitanje BiH, gdje su ustanici po njima samo smetnja.
post1382739.html#p1382739
Čak mi se moglo reći da je obrnuto. Austrija ne čini ništa da Turci preko luke Klek
parabrodovima dovoze vojnike za slom ustanka.

Srbi su se kao i obično, priključili ustanku tek kad su vidjeli da Osmanlije gube i da će Tursko carstvo pasti i povući se sa cijelog Balkana.

Inače bi i dandanas čekali da Hrvati odrade posao.

Činjenica je da su oni sebe 1875./6. totalno precijenili. Totalno nespremni
Turskoj objavljuju rat, pa ih onda Rusija vadi iz g. Austrijske procjene su
bile točne. Srbija niti srpske ustaše (orig. naziv) u BiH nisu bili sposobni za bilo koju
veću promjenu stanja. Zato su morali čekati još skoro 40 godina da
najure Turke, ali i tada uz pomoć drugih balkanskih naroda.

Ovaj vikend u Čapljini imamo svečani program obilježavanja Ustanka.


Program počinje u petak, 20. lipnja, svečanom akademijom u kinu Mogorjelo u Čapljini s početkom u 19 sati. Prisutne će pozdraviti predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, pokroviteljica manifestacije, i predsjednica Organizacijskog odbora, gradonačelnica Čapljine Iva Raguž.

U okviru programa predviđena su i dva kratka izlaganja: ''Hercegovački ustanak su u lipnju 1875. podigli Hrvati Donje Hercegovine'', koje će održati dr. sc. don Ivica Puljić, te ''Tri suprotstavljene 'istine': interpretacija Hercegovačkog ustanka u bosanskohercegovačkim historiografijama'', koje će izložiti Zvonimir Herceg, asistent na Studiju povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Glazbeni doprinos dat će Lucija Zovko, dok će zahvalu uputiti Miroslav Nikolić, predsjednik HKZ Troplet. Voditelj akademije je Viktor Zubac. Nakon svečanosti planirano je druženje s gostima i sudionicima.

U subotu, 21. lipnja, program se nastavlja u župi i naselju Dračevo, gdje će se održati svečana sveta misa u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u 17 sati, koju će predvoditi don Ante Luburić, biskupski vikar za Trebinjsko-mrkansku biskupiju.

Nakon mise slijedi polaganje vijenca kod spomenika Hercegovačkom ustanku na lokaciji Kulina. Vijenac će položiti djeca Područne škole Dračevo (Osnovna škola ''Lipanjske zore'' Višići), uz prigodnu molitvu mjesnog župnika don Kreše Puljića.

U programu sudjeluju i alkari iz Viteškog alkarskog društva Sinj, Hajdučka družina Mijata Tomića te viteške postrojbe iz Stoca i Ljubuškog.

U nastavku slijedi narodni sabor ispod Rt Kule, s memorijalnim osvrtom dr. sc. fra Roberta Jolića, nastupima kulturno-umjetničkih društava i glazbenim programom Grupe X iz Mostara. Organizatori osiguravaju hranu i piće za prisutne.

Big Like za ovo!
Baš sam se pitao zašto se Ustanak u Gabeli ne obilježava i evo sad taman 150-a okrugla obljetnica, Lijepo.

19.06. Istinski dan nezavisnosti BiH.