Nedžad Latić

Umiru iluzije bošnjačke "zelene buržoazije"

Poslovanje BBI centra sa Zagrebačkom bankom po osnovu plaćanja kamata na kredit potpuno demantira politiku, odnosno filozofiju beskamatnog islamskog poslovanja

Ne treba biti zlurad i iskoristiti dešavanja u arapskom svijetu kako bi se ukazalo na političke, a posebno ekonomske iluzije bošnjačke političke elite, koja je svoju političku demagogiju prosipala gladnom narodu dvije decenije. Ali ne treba zbog takvih demagoga ni propustiti priliku kako bi se zavedenom bošnjačkom narodu otvorile oči i sagledala njihova surova realnost.

Ponuda vjernicima

Glavni centar oko kojeg se koncentrirala politička i ekonomska moć bošnjačke nacionalne, pa i vjerske elite jeste BBI banka. Ova banka, koju su osnovale tri islamske banke, iz Džede, Dubaija i Abu Dabija, promovira tzv. islamsko bankarstvo i u svojim reklamnim ponudama isključivo koristi vjerske termine, poput halal poslovanja itd. Čak ima i tzv. šerijatski savjet!

To je bila vrlo dobra osnova da se nametne bošnjačkoj vjerskoj populaciji. Međutim, umjesto širenja klasične bankarske mreže, kakvu su izgradile manje-više uspješno sve novonastale banke u BiH, BBI banka okrenula se prema međunarodnom biznisu. Tako je prošle godine održan Sarajevo biznis forum koji je otvoren 6. aprila, što ima simboliku glavnog gradskog praznika kao oslobođenja Sarajeva. Zaista je to bila promenada biznismena i političara, posebno iz islamskog svijeta. Pokrovitelj te parade bio je lično dr. Haris Silajdžić.

Vrijednost svih projekata ocijenjena je na više od 20 milijardi KM. Od tada direktor BBI banke Amer Bukvić najavljuje megalomanske projekte i investicije. Iako je realno samo jedan konzorcij građevinskih firmi stupio u pregovore preko BBI banke za poslovni angažman u Dubaiju, Bukvić se ne srami Sarajevo biznis forum nazvati "bosanskim Davosom", dati epitete gradu Sarajeva da ima "veće potencijale za biznis od Dubaija", proglasiti Sarajevo "centrom istočne Evrope" itd. Za ovu demagogiju Bukvić je dobio prestižnu Šestoaprilsku nagradu od Alije Behmena, a proglašen je ličnošću godine od lista SAN.

Međutim, stvarnost je sasvim drugačija i nikog nema da "začepi usta" ovom mladom demagogu.

Čak i Silajdžić i Bakir Izetbegović u njegovom prisustvu potvrđuju njegove nebuloze i laži. Istina je da je BBI banka dugo godina poslovala s gubitkom te da je njeno poslovanje u posljednjih pet godina na ivici gubitka. Ako se pogleda štura internet-stranica BBI banke, običan čitalac primijetit će da su počasni članovi VIP Cluba, osim Muhameda Mahatira i Muhameda Alija, Bakir Izetbegović, Haris Silajdžić, Nedžad Branković i Vahid Hećo, te da od 18 "zlatnih kartica" prve tri pripadaju Selimovićevim firmama - MIMS-u, "Vegafruitu" i "Klasu"

Od menadžmenta BBI banke izdvajaju se fotografije Amera Bukvića i Vildane Škaljić. Stariji komitenti mogu primijetiti da je fotografija Škaljić promijenjena jer se slikala s maramom na glavi. Sve ostalo trebalo bi biti poslovna tajna BBI banke i BBI lizinga.

Međutim, ako bi komitenti saznali da je kreditor izgradnje BBI centra Zagrebačka banka, vjerovatno bi se šokirali po više osnova.

Prvo, zar su tako bogate banke, koje su osnivači BBI banke i ujedno vlasnici BBI centra, morale uzeti kredit od Zagrebačke banke umjesto da investiraju svoj "basnoslovni" novac? Čudan biznis, zar ne?

Tako da se kredit Zagrebačkoj banci otplaćuje od iznajmljivanja zakupnina poslovnog prostora, od (zagrebačkog) "Konzuma", kafana, butika, do "Al-Jazeere Balkans". Zatim, poslovanje BBI centra sa Zagrebačkom bankom po osnovu plaćanja kamata na kredit, potpuno demantira politiku, odnosno filozofiju, a najtačnije rečeno demagogiju beskamatnog islamskog poslovanja!

Činjenica da su BBI banku osnivali i njome rukovode najbliži ljudi i bivši saradnici Alije Izetbegovića, i to na osnovu datog "Alijinog potpisa", kao što su Hasan Čengić, kojeg, doduše, nema "u papirima", zatim braća Husein i Sejo Živalj, direktori BBI lizinga, odnosno Islamic banke u Džedi, Bakir Izetbegović, kao upravitelj u menadžmentu, Haris Silajdžić, kao predsjednik VIP Cluba, te da iz svega izvlače veliku materijalnu korist kako za sebe, svoje familije, tako i za svoje biznismene. Tako je Amer Bukvić postao vlasnik kafane "Cordoba" u BBI centru, a Bakir Izetbegović naplatio 100.000 KM po osnovu honorara "Ugovora o djelu za nadgledanje izgradnje BBI centra". Ovaj honorar Izetbegović je priznao u predizbornoj kampanji, ali nije prijavio njegov iznos CIK-u!

Šteta na lipicaneru

Nakon dešavanja u Libiji moguće su razne špekulacije o tome odakle poslovna veza Zagrebačke i BBI banke. Može da bude bitno, a i ne mora, da je suvlasnik Zagrebačke banke jedna italijanska banka čiji je osnivač i većinski vlasnik jedna banka iz Libije, zbog čega je menadžment Zagrebačke banke veoma zabrinut nakon izbijanja antivladinih demonstracija u Libiji.

Ali nedvojbeno svaki zaključak upućuje na ratni period kada je Zagreb bio glavna destinacija slijevanja novca iz islamskih zemalja za Bošnjake, koji su najdirektnije kontrolirali isti ljudi koji danas kontroliraju BBI banku!

Neka sva šteta bude na lipicaneru, ********* kojeg je Silajdžić poklonio Gadafiju. A velik hajr (dobro) će biti da su u plamenu bunta libijskog naroda protiv Gadafijevog okrutnog režima izgorjele iluzije bošnjačke "zelene buržoazije"!

Šteta je od hrvatske države da nisu ostavili jednu veliku banku u domaćem vlasništvu. PBZ ili Zagrebačku. Trebalo je sačekati s privatizacijom 7-8 godina, jer je logično bilo da će se i u Hrvatskoj iskristalizirati igrači, koji bi smogli snage odraditi to. I Iskristalizirali su se.

Atlantis Grupa, Todorić, Grgić i sl. bi sa odmakom od 7-8 godina privatizacije to mogli odraditi. Dvije najveće banke - jedna u strane ruke, jedna u domaće. Ove dvije velike + manje banke, pa nek ide tržišna tekma.

Šteta je od hrvatske države da nisu ostavili jednu veliku banku u domaćem vlasništvu. PBZ ili Zagrebačku. Trebalo je sačekati s privatizacijom 7-8 godina, jer je logično bilo da će se i u Hrvatskoj iskristalizirati igrači, koji bi smogli snage odraditi to. I iskristalizirali su se.

Atlantis Grupa, Todorić, Grgić i sl. bi sa odmakom od 7-8 godina privatizacije to mogli odraditi. Dvije najveće banke - jedna u strane ruke, jedna u domaće. Ove dvije velike + manje banke, pa nek ide tržišna tekma.

Šteta je od hrvatske države da nisu ostavili jednu veliku banku u domaćem vlasništvu. PBZ ili Zagrebačku. Trebalo je sačekati s privatizacijom 7-8 godina, jer je logično bilo da će se i u Hrvatskoj iskristalizirati igrači, koji bi smogli snage odraditi to. I iskristalizirali su se.

Atlantis Grupa, Todorić, Grgić i sl. bi sa odmakom od 7-8 godina privatizacije to mogli odraditi. Dvije najveće banke - jedna u strane ruke, jedna u domaće. Ove dvije velike + manje banke, pa nek ide tržišna tekma.