|
|
Stranica: 1/2.
|
[ 29 post(ov)a ] |
|
Autor/ica |
Poruka |
Robbie MO
|
Naslov: Sretan Đurđevdan (Ajvatovica) bosanskim Muslimanima Postano: 29 lip 2019, 11:42 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 10:29 Postovi: 69259 Lokacija: hrvatsko-hrvatska Federacija
|
Sa stranice muftijstva travničkog. Citat: Zanimljivo je da »pohod Ajvatovici« svoje periodično vremensko određenje nalazi u tradiciji zemlje Bosne, budući da se početak ne vezuje niti za hidžretski kalendar niti za jedan od dva jedina konstitutivno određena muslimanska blagdana. Naime, obilježavanje Dana Ajvatovice pada u svaki sedmi ponedjeljak po Jurjevu (ili Jujrevu).
https://www.muftiluk-tr.ba/ajvatovica.htmlJurjevo, odnosno Đurđevdan kako ga nazivaju pravoslavci. https://hr.wikipedia.org/wiki/Jurjevohttps://sr.wikipedia.org/sr-el/Ђурђевдан Citat: Jurjevo je blagdan svetog Jurja, 23. travnja, kojega neke pravoslavne crkve obilježavaju 6. svibnja prema julijanskom kalendaru.
Citat: Muslimani Bosne i Sandžaka su sve do 1960.-tih godina obilježavali "Jurjevo" 6. svibnja, a danas je ovaj običaj zamijenjen obilježavanjem 1. svibnja. Đurđevdan su zamijenili s radničkim 1 majom, ali se datum Ajvatovice i dalje određuje prema Đurđevdanu.
_________________ Fun fact: I HDZ i SDA su osnovani u Zagrebu. Vojni proračun Bošnji je manji od proračuna Dinama
IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIooooooooooo
|
|
Vrh |
|
|
Niko Komadina
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan bosanskim Muslimanima Postano: 29 lip 2019, 11:52 |
|
Pridružen/a: 13 ožu 2019, 21:34 Postovi: 13882 Lokacija: Sjeverna Bosna
|
Sva dovista u bih su vezana za krscanske blagdane i obicaje po julijanskom kalendaru. Sama dovisa su prije osmanlija bila mjesta krscankih hodocasca ili blagosova polja. Nekad prije sam citao za jedno "doviste" kako su ga posjecivali za vrijeme sfrj i ranije katolici po gregorijanskom, pravoslavci po julijanskom i muslimani julijanski + 7 dana. Mislim da je negdje kod Gracanice to doviste.
_________________ Prigovara nekome da nije izašao iz 90tih, a on sam i dalje neuspješno ratuje protiv Osmanlija.
|
|
Vrh |
|
|
ZlatkoZG
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan (blagdan Sv. Jurja) bosanskim Muslimanima Postano: 29 lip 2019, 14:07 |
|
Pridružen/a: 02 tra 2012, 18:37 Postovi: 3926 Lokacija: Τριβαλλοί
|
Zaboravih čovjeku ime, ali jedan od "reformatora" i "pročišćivača" Islama u BiH, prethodnica vehabija, još je u vrijeme Austro-Ugarske kritički pisao o parakršćanskim vjerovanjima (ili možda bolje običajima) lokalnih muslimana, posebno vezano za katoličke svece (u srednjoj Bosni) i derneke u Podrinju koje koincidiraju sa srpskim slavama.
Ono što je tu danas nama interesantnije, da na temelju tog vjersko-običajnog substratuma čak možemo i realno pretpostavit po krajevima iz kojih je populacija regrutiran narod u Islam.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan (blagdan Sv. Jurja) bosanskim Muslimanima Postano: 29 lip 2019, 14:31 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06 Postovi: 27472
|
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
Robbie MO
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan (blagdan Sv. Jurja) bosanskim Muslimanima Postano: 29 lip 2019, 14:44 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 10:29 Postovi: 69259 Lokacija: hrvatsko-hrvatska Federacija
|
"Ne poduzima se putovanje osim ka tri mesdžida: El-Mesdžidul Haramu, El-Mesdžidul Aksau i ovom mom mesdžidu."(Hadis “pouzdani” ) Još brojati dane od Djurdjevdana...
_________________ Fun fact: I HDZ i SDA su osnovani u Zagrebu. Vojni proračun Bošnji je manji od proračuna Dinama
IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIooooooooooo
|
|
Vrh |
|
|
Robbie MO
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan (blagdan Sv. Jurja) bosanskim Muslimanima Postano: 29 lip 2019, 14:50 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 10:29 Postovi: 69259 Lokacija: hrvatsko-hrvatska Federacija
|
Znaci travnički muftija mora skinuti pravoslavni kalendar sa tavana (kojeg su koristili i katolici prije gregorijanske reforme), ili zvati popa da ga pita kad je Ajvatovica.
_________________ Fun fact: I HDZ i SDA su osnovani u Zagrebu. Vojni proračun Bošnji je manji od proračuna Dinama
IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIooooooooooo
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan (blagdan Sv. Jurja) bosanskim Muslimanima Postano: 29 lip 2019, 15:05 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06 Postovi: 27472
|
Citat: Sedamdesetih godina XX vijeka pojavljuje se prvi naučno-istraživački rad o porijeklu običaja bosanskohercegovačkih muslimana nastao iz pera domaćeg autora Muhameda Hadžijahića (Predislamski elemeniti u kulturi bosanskih muslimana, Sarajevo 1973. godine). Hadžijahić je nekoliko godina kasnije napisao još jedan rad sa sličnom tematikom („Sinkretistički elementi u islamu u Bosni i Hercegovini”, POF, 28-29/1978-9,VOL.28-29, Sarajevo, 1980. godine) u kojem je ukazao na staroslavenske, kršćansko ili hrišćanske, te bogumilske elemente u kulturi bosanskohercegovačkih muslimana, navodeći rijetka mišljenja islamskih učenjaka o njima.
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan (blagdan Sv. Jurja) bosanskim Muslimanima Postano: 29 lip 2019, 15:09 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06 Postovi: 27472
|
Citat: Sinkretistički elementi u islamu u Bosni i Hercegovini Muhamed Hadžijahić
Sažetak
U islam kakav su donijeli Turci na Balkan islamizirani Bosanci unijeli su dosta elemenata ranijih svojih vjerovanja i obreda, prije svega stare slavenske religije, zatim bogumilstva, kao i drugih kultova koji su ostavili traga u južnoslavenskim zemljama. Iako su kroz stoljeća činjeni napori da se u narodu iskorijeni sve ono što nije nosilo strogo islamsko obilježje, prije svega u religioznoj sferi, samo se djelomično u tome uspjelo.
Raspravljajući o postojanju kontinuiteta ranijih kultnih mjesta sa islamskim, autor kao najtipičniji primjer uzima ćeliju u živoj stijeni blizu Čengića kule u Rataju kod Foče, jedan hypogaeum sa natpisom u bosančici; pretvoren je u tekiju, a u njegovu produžetku bila je podignuta džamija. Ukazuje na brojna kultna mjesta (visovi, stara groblja, vrela, pećine, jezera, crkve), koja su ranije služila predislamskim kultovima, a onda su postala muslimanska. Nastavljajući na paganski kult planinskih vrhova imamo slučajeve da je na vrhu planine Visočice postojao lokalitet Džamija, na planini Treskavici ćabenske stijene, na planini Konjuhu Dovište (Molitvište), na vrhu Trebevića Sofe (naziv za ograđeni prostor s obje strane ulaza u džamiju, gdje se klanjalo).
Kontinuitet sa predislamskim kultovima uočljiv je u postojanju brojnih lokaliteta gdje su se na unaprijed utvrđene dane utorkom poslije Jurjeva obavljale proljetne dove. U neposrednoj blizini tih lokaliteta gotovo uvijek su situirane srednjovjekovne nekropole. Te su nekropole i u predislamsko doba vjerojatno služile kao molitvišta. Pri tome autor skreće pažnju na to da su i pripadnici crkve bosanske molili na grobljima, pa se samo to nastavilo.
Autor nalazi niz starih slavenskih božanstava, koja su se nesvjesno održala u bosanskom islamu sve do pred drugi svjetski rat. Posebno se bavi kultom starog skandinavskog božanstva Tura (Thorr), koji su preuzeli i Slaveni.
Raspravlja i o blagdanima neislamskog porijekla kod bosanskih muslimana, stojeći na stanovištu da njihovo proslavljanje, usprkos kršćanskom obilježju (Ilindan, Jurjev, Božić, Vidov-dan, Spasov-dan) ima korijen u predkršćanskim kultovima.
Govoreći posebno o religioznim tradicijama bogumilstva u bosanskih muslimana autor se osvrće na kult Parakleta, pojave metempsihoze, uvažavanje Novog zavjeta, magiju, te na iste elemente u srednjovjekovnim sepulklarnim spomenicima i najstarijim nišanima (muslimanskim nadgrobnim spomenicima).
Kako je i dio katolika i pravoslavnih primio islam, daje se osvrt i na ortodoksne kršćanske religiozne relikte. Pri tome je značajno da su se pojedini muslimani obraćali kršćanskim kultnim mjestima, te tražili duhovne usluge kod katoličkih fratara i pravoslavnih popova.
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
Niko Komadina
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan (blagdan Sv. Jurja) bosanskim Muslimanima Postano: 29 lip 2019, 15:15 |
|
Pridružen/a: 13 ožu 2019, 21:34 Postovi: 13882 Lokacija: Sjeverna Bosna
|
Citat: Na Dovištu, na planini Ratiš, od davnina, narod se u velikom broju okupljao svakog ponedjeljka, počev od Jurijeva (6. maja, po novom, a 23. aprila, po starom kalendaru, koji je bio u narodnoj upotrebi prije austrougarske uprave). To okupljanje se, kako rekosmo, ponavljalo svakog ponedjeljka sve do Aliđuna (2. augusta, odnosno 20. jula). Ta dva datuma i jesu predstavljala najvažnije dane tradicionalnog narodnog kalendara. Na Jurijev je počinjala ljetna polovina godine, dok je Aliđun označavao sredinu ljeta.
_________________ Prigovara nekome da nije izašao iz 90tih, a on sam i dalje neuspješno ratuje protiv Osmanlija.
|
|
Vrh |
|
|
Niko Komadina
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan (blagdan Sv. Jurja) bosanskim Muslimanima Postano: 29 lip 2019, 15:22 |
|
Pridružen/a: 13 ožu 2019, 21:34 Postovi: 13882 Lokacija: Sjeverna Bosna
|
_________________ Prigovara nekome da nije izašao iz 90tih, a on sam i dalje neuspješno ratuje protiv Osmanlija.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan (blagdan Sv. Jurja) bosanskim Muslimanima Postano: 29 lip 2019, 15:29 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06 Postovi: 27472
|
Citat: Izgubljeni između kršćanstva i islama neki bosanski muslimani su, tragajući za zajedničkim korjenima obje religije, uzimali iz kršćanskih svetih knjiga ono što je bilo prihvatljivo za islam. O ovoj osobenosti muslimana iz Bosne pisao je 1670. godine Paul Rycaut, engleski diplomata i historičar.127 Zbog značaja njegovog izvještaja za našu temu donosimo ga u cijelosti:
"Ali oni koji čine stvarno čudnu mješavinu kršćanstva i muhamedanstva žive kao vojnici na krajinama Ugarske i Bosne. Oni čitaju Jevanđelje na slavenskom (narodnom) jeziku koje nabavljaju iz Moravije i susjednog Dubrovnika. Pored toga, veoma su znatiželjni da upoznaju tajne Kur'ana i arapskog jezika. Da ne bi bili smatrani za prostake i neobrazovane, trude se da savladaju i perzijski jezik. Oni piju vino u ramazanu, mjesecu posta. Ali, da bi izbjegli skandal u vino stavljaju cimet i druge začine, a potom ga prozovu "hardalija", i na taj način ga smatraju dozvoljenim. Osjećaju ljubav i samilost prema krišćanima i spremni su da ih štite od uvreda i nasilja Turaka. Vjeruju da je Muhammed Sveti Duh kojeg je najavio Krist. Smatraju da je spuštanje Svetog Duha na Kristove učenike na dan Duhova bilo u obliku i simbolu Muhammeda. Tumače da riječ "Paraklet" (παράκλητος) na svim mjestima u Jevanđelju označava njihovog Poslanika, u čije uho je Bijeli Golub objavljivao nepogrešiva uputstva koja vode ka sreći. Svi Muslimani u Bosni pripadaju ovoj sekti, ali plačaju poreze kao kršćani. Oni se gnušaju ikona i znaka krsta. Obrezuju se pravdajući taj postupak Kristovim primjerom kao što to čine kopti, pripadnici grčke crkve u Egiptu."128
Za Rycauta su "Muslimani" najčudnija mješavinu islama i kršćanstva.
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
i_jopet
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan (blagdan Sv. Jurja) bosanskim Muslimanima Postano: 29 lip 2019, 15:34 |
|
Pridružen/a: 12 lis 2009, 17:44 Postovi: 8165
|
Probao sam to vino sa cimetom i još nečim, to toliko izmjeni okus da to više nije vino, osim što alkohol ostaje isti.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan (blagdan Sv. Jurja) bosanskim Muslimanima Postano: 29 lip 2019, 15:54 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06 Postovi: 27472
|
Citat: Za bosansko-hercegovačke muslimane Jurjevdan ili Đurđevdan je bio najvažniji predislamski blagdan. Prema starom, julijanskom kalendaru, važećem za vrijeme osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini, Jurjevdan su šestog maja obilježavali muslimani i pravoslavci, dok su katolici nakon reforme kalendara250 1582. godine počeli Jurjevdan obilježavati dvadeset trećeg aprila.251 No, prije analize jurjevdanskih običaja potrebno je dati širi i jasniji odgovor na pitanje zašto su muslimani u Bosni i Hercegovini uopće obilježavali i stoljećima nakon prihvatanja islama izvršavali obrede i rituale na dan nekih kršćanskih svetaca?
Jurjevdan je za bosansko-hercegovačke muslimane do nedavno predstavljao kalendarski međaš.259 Kad bi planirali svoje poslove, govorili bi da je nešto dobro uraditi prije, a ne što poslije Jurjeva. Jurjevdan je datum s kojim su otpočinjale tzv., jurjevske dove koje su trajale sve do Aliđuna, drugog augusta. Ajvatovica se, tako, računala sedmog ponedjeljka po Jurjevu, a dova kod Djevojačke pećine u Brateljevićima kod Kladnja, održavala se posljednjeg utorka pred Aliđun.260 Jurjevdan su siromašniji muslimani iz Sarajeva do nedavno obilježavali ne kao vjerski praznik, već kao početak ljeta.261 Prema Kreševljakoviću Jurjevdan je omladinski praznik, a omladina ga je koristila za odlazak na teferiće izvan grada gdje su igrali, pjevali i zabavljali se do kasno u noć.262
Raskoš zelinila i olakšanje koje je nakon duge hladne zime donosilo proljeće ljudi su koristili za magijske radnje i vjerske obrede moleći se za dobru ljetinu, ispašu i zaštitu stoke. Vjerovali su da će im u tome pomoći i sveti, odnosno zeleni Juraj koga su smatrali zaštitnikom stočara i ratara.263 U okolini Visokog uoči Jurjeva oko kuće se obnosio Kur'an, a oko štala se prosipao ječam radi zaštite stoke.264 Hadžijahić navodi da su: „Težaci-hodočasnici koji su pohodili Ajvatovačku pećinu donosili kući dio stjene koji su drobili i prašinom posipali polja i njive kako bi rod što bolje ponio.“265
Muslimani nekih sela na planinskim obroncima oko Sarajeva su od „pamtivjeka“ priređivali derneke na nemuslimanske svece, a bili su isključivo vezani za njihove težačke radove. Tako je dernek na Jurjevdan održavan u slavu toga što im je posijano žito dobro niklo.266 Na Jurjev su održavani stočni vašari, prodavali se janjci, a kupovale proljetne potrebštine.267 U Visokom i Kaknju žene bi na Jurjevo palile oko štala balegu da bi zaštitile stoku od zmija. Pored zaštite stoke i obezbjeđivanja rodne godine Jurjevdanski obredi i magijski čini imali još su dvije važne funkcije. To su: izbor bračnog druga i postizanje dobrog zdravlja.268
Djevojke su na Jurjev izvršavale magijske obrede gatajući. Znimljivo pripovijedanje o tome kako su muslimanske djevojke prije više od stotinu godina vršile magijske radnje za Jurjevdan u cilju postizanja bračne sreće, zabilježeno je u Bosanskoj vili: „Uoči sv. Đurđa izađe djevojka u vrijeme otpočinka Sunca u avliju, pa stane uz tarabe tako da je licem okrenuta zapadnoj strani i čeka kada će Sunce početi otpočinjati. Kada se Sunce prikuči gori i hoće već da zađe, onda djevojka govori svoju vrađčku kojom okreće momka za sobom: 'Oj basnice, po Bogu sestrice, ti ne zapinji za me, ni za moje skute ni rukave, ni za Zemlju, ni za nebo, ni za goru ni za vodu, već za Mehmedov um i pamet.' Sutradan djevojka ustaje prije Sunca, pa čeka kada će Sunce početi iza gore izlaziti. Čim dođe do tarabe, okrene se istoku i kaže: 'Đurđev-danče, moj lijepi danče, pomozi mi molim ti se okrenuti moga predragog i prelijepog Mehmeda. Žarko Sunce na nebu izađe, I prijeđe stotinu planina, I tri stotin' i više vrhova, Pa obasjaj moje bijele dvore, I Mehmeda moga predragoga I nas dvoje u meku dušeku.' Čim ovo izgovori bježi u kuću i ne obazire se, te ima tvrdu nadu, da će joj se želja ispuniti.“'269
Aiša Softić-Aličić u interesantnom tekstu „Ženidbeni običaji muslimana Sarajeva“ navodi da bi djevojke za Jurjev: „Oko sebe vezivale vrbove grane uz izgovaranje sljedeće gatke: „Ove godine vrbom, dogodine trbom“, izražavajući tako želju za skorom udajom i potomstvom.“270 U srednjoj Bosni djevojke uoči Jurjeva podrezuju dva pera od luka, a zatim jedno pero okite zlatnim, a drugo svilenim koncem. Nakon nekoliko dana čekanja djevojka ja vjerovala da će naći sreću ako bude više naraslo pero sa zlatnim koncem, odnosno nesreću, ako je obrnuto.271
U Hercegovini se smatralo da će se djevojka udati za momka ako je više naraslo pero sa zlatnim koncem, odnosno za udovca, ako je više izraslo pero sa svilenim koncem.272 U vrijeme kada je u jednoj kući živjelo po desetak i više ukućana, kojima su trebale biti na usluzi, djevojke su žarko željele znati koliko će nakon udaje biti žitelja u kući. Da bi to saznale djevojke bi uoči Jurjeva iskopale male jamice u zemlji i stavljale u njih komadiće šećera. Kada ujutru ustanu provjere koliko se mrava nalazi na šećeru. Smatralo se da će djevojka zateći onoliko ukućana koliko je mrava na šećeru. Ako ne bude mrava na šećeru, sretnica bi vjerovala da će biti sama sa svoji mužem.273
Kada će se udati, gatalo se tako što bi djevojka izašla u vrt i došla do ograde, a potom dodirivala rukom svaku dasku u ogradi. Kod prve daske djevojka bi rekla: "Ta", a kod sljedeće: "Tu". Tako je ponavljala sve do zadnje daske u ogradi. Ako bi na zadnjoj dasci izgovorila: "Ta", vjerovalo se da će se udati te Svrha navedenih običaja i magijskih čina jeste priprema djevojaka za eventualnu udaju sljedeće jeseni. Pošto se svadba obično dešavala na jesen, u vrijeme kada su hambari bili puni, a poljoprivredni poslovi završeni, djevojka je od Jurjeva do jeseni imala dovoljno vremena da se spremi za eventualnu svadbu.Uz pomoć svojih magijskih radnji djevojka je upoznavala svog izabranika i na taj način mu stavljala do znanja da je spremna za udaju.
Ljepota i zdravlje također su se postizali magičnim radnjama i jurjevdanskim obredima. Noć uoči Jurjeva donosila se „omaha“, voda s mlinskog kamena. "Omaha" se donosila jer se smatralo da proljepšava lice i čini da kosa bude ljepša i jača. „Omaha“ nije smjela prenoćiti ispod eksera jer se vjerovalo da ekser, odnosno metal, oduzima magičnu moć vodi, pa se „omaha“ obično skrivala u zemlji prekrivena biljem. Djevojke su ustajale prije zore i kupale se, odnosno umivale „omahom“. Pored estetske funkcije, vjerovalo se da "omaha" poboljšava zdravlje osobe koja se njom okupa ili umije. U Jajcu bi na jurjevsko jutro, omladina išla po selima i svakog na koga bi naišla „žarila“ koprivom, jer se smatralo da je to dobro za zdravlje. U Visokom su na jurjevdansko jutro djecu blago šibali drenovinom da budu zdrava kao dren. Radi zdravlja, a posebno da bi se izliječio svrab, kupali bi se prije izlaska Sunca u tekućoj vodi.275 Za Jurjevdan su se pravile trube od ljeskove i vrbove kore s kojima su djeca i odrasli po čitav dan trubili tjerajući na taj način zle duhove.
Za Jurjev su vezani brojni tabui od kojih ističemo neke:
1. Ne valja: brojiti janjce prije Jurjeva – neće se dati u njima. 2. Ne valja: do Jurjeva obdan spavati – drijemaće se cijelo ljeto. 3. Ne valja: haljine prati onaj dan u koji je prvi put iza Jurjeva zagrmilo – da se ne raspadnu. 4. Ne valja: kupati se prije Jurjeva u tekućoj vodi – sluti siromaštvu ili će zmija ujesti. 5. Ne valja: među Jurjevo plesti – uplešće se vuk u stoku. 6. Ne valja: među Jurjevo obdan spavati – boljeće glava i biće težak cijelo ljeto. 7. Ne valja: na Jurjev nositi drva – zakotiti će se stjenice u kući. 8. Ne valja: na Jurjev prispati – hvataće groznica, ili neće moći uraniti cijelo ljeto.276
Metereološke prilike također su se određivale po Jurjevu. U okolini Visokog vjerovalo se da ne valja kada grmi prije Jurjeva, jer koliko god dana grmi prije Jurjeva toliko će dana do Aliđuna padati grad. Magična moć Jurjevdana vremenom je gubila na značaju, tako da danas uspomenu na ovaj nekadašnji svenarodni praznik čuvaju uglavnom bosansko-hercegovački Romi. Međutim, i površna analiza proslavljanja Praznika rada prvog maja, zorno svjedoči žilavost, snagu i prilagodljivost narodnih običaja. Novim društvenim uređenjem i uvođenjem novih praznika, blizak po datumu. Iako su širom svijeta prvomajski praznici koriste za isticanje radničkih prava, u Bosni i Hercegovini ovaj praznik obilježava se na sličan način kao što se nekada proslavljao Jurjevdan koji mu je sličan po datumu.
Prvomajski uranci, odlazak u prirodu, teferiči, igra i zabava, sve to jasno asocira na jurjevdanske običaje i nekadašnje svetkovine. narodni običaji su uporno sa starog prelazili na novi blagdan za koga i kada će se udati, te kakvu će bračnu sreću naći.
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan (blagdan Sv. Jurja) bosanskim Muslimanima Postano: 29 lip 2019, 16:03 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06 Postovi: 27472
|
Citat: Među muslimanima Planinice (Gornjevrbaska regija) veoma je živo sjećanje na Jurjevske obrede i običaje koji su se do nedavno izvršavali. Običaj je da se na Jurjevo jutro otvori kuća i iznesu nove stvari iz kuće da ih Sunce „dohvati“. Smatralo se da se na taj način stvari mogu zaštititi od mračnih ujecaja i pročistiti se za ponovnu upotrebu. Od liske i vrbe se pravila truba i pišća, kojima se trubilo uoči i na Jurjevdan. U Kozici bi trubači išli od kuće do kuće i tražili darove. Ko bi imao najdužu trubu, on bi prikupljao darove i kasnije ih dijelio s ostalim trubačima. Majke bi uzimale štap od drena i blago udarale svoju djecu govoreći: Da si mi zdrav ko drenjak, A debel ko telak Djevojke iz Planinice na različite načine su gatale o tome kada i za koga će se udati. Uoči Jurjeva brale su imelu, a zatim je stavljale pod jastuk pjevajući: Imela, imela, tvoga ti imena Kaži mi ime moga draganaKoga djevojka usnije te noći, za njega će se udati. U Kozici je običaj da djevojke uoči Jurjeva bacaju papuče preko kuće. Na koju stranu se bačena papuča okrene, vjerovalo se da će se djevojka na tu stranu udati. Naveče se oguli jabuka u jednom komadu i stavi pod jastuk. Koga djevojka tu noć sanja, za toga će se udati. Uoči Jurjeva, zakopa se kocka šećera u zemlju, pa koliko bude mrava na kocki šećera sutra ujutro, toliko će čeljadi djevojka zateći u mladoženjinoj kući. Da li će se djevojka udati za momka ili „pušćenca“, u Planinici se gatalo na sljedeći način: Djevojka dođe pred kokošinjac i baci na njega kašike. Ako se prvi javi pjetao, udat će se za momka; ako se javi kokoš, udat će se za pušćenca; a ako se javi više kokoši, djevojka će kad se uda zateći mnogo čeljadi u mladoženjinoj porodici. U Kozici bi majke ujutro na Jurjev budile „čeljad“ riječima: „Dižite se, privuće Jure kola preko vas, pa ćete biti siromašni.“ Muslimani iz Planinice zabranjuju da se za Aliđun (sv. Ilija) mete mlijeko, jer se vjeruje da grom puca tamo gdje se čuje stap. Sve do nedavno, muslimani Bugojna i Donjeg Vakufa okupljali su se za Aliđun na teferić u Kopčiću. Taj običaj obonovljen je 2008. godine.
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan (blagdan Sv. Jurja) bosanskim Muslimanima Postano: 29 lip 2019, 16:13 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06 Postovi: 27472
|
Citat: Istraživanje porijekla predislamskih blagadana od kojih su najznačjaniji Jurjevdan i Ilindan, otpočelo je krajem XIX i početkom XX stoljeća. Na južnoslavenskim jezicima su početkom XX stoljeća nastajale značajne studije o staroslavenskoj religiji sa jasnom argumentacijom o predkršćanskom i predislamskom porijeklu pomenutih blagdana, ali i Božića i Uskrsa.323 Stoga začuđuje činjenica da ni jedan islamski učenjak nije, pišući rasprave o obilježavanju neislamskih blagdana konsultovao postojeću literaturu i ukazao na njihovu stvarnu, staroslavensku genezu. Ne idući dalje od imena praznika nazvanih po kršćanskim svecima da bi se prikrilo njihovo istinsko, pagansko porijeklo, islamski učenjaci ih jednostavno smatraju kršćanskim blagdanima. Baš-vaiz Alija Aganović u veoma kritičnom i na momente huškačkom tekstu navodi: „Šestog maja u skoro svim krajevima naš muslimanski svijet proslavlja Đurđev dan, na 28. juna Vidovdan, 2. avgusta Ilindan, da ne spominjemo Spasov, Mitrov, Duhove i Gospojine. To su sve čisto kršćanski praznici, i mi kao muslimani nemamo nikakve veze s njima.“324 Sličan stav o genezi pomenutih neislamskih blagdana zastupao je Mustafa Busuladžić. U izvrsnom tekstu Nekoliko protuvjerskih običaja kod nas Busuladžić navodi da su muslimanska društva prije Drugoga svijetskog rata priređivala teferiće, na kojima su se miješali spolovi i pijančilo, a da ironija bude veća, godišnje priredbe priređivale su se na dane kršćanskih svetaca Ilin-dan i Đurđev-dan.325 Busuladžić zatim navodi začuđujuće stavove italijanskih putopisaca prema kojima su najsvečanije svetkovine kod muslimana u Bosni i Hercegovini Đurđev-dan, Aliđun, Mitrov-dan i Bajram, te zaključuje: „Neuki svijet je priređujući veselje na nemuslimanske svetkovine kao što su Đurđev-dan i Aliđun i podržavajući kakve bilo običaje u te dane skoro prisvojio za sebe, pa onda nije ni čudo što stranci koji prolaze kroz naše krajeve dobivaju dojam da su to najprije muslimanski, a tek onda kršćanski praznici.“326 Jahja Zade jedini, od svih islamskih autora, malo dublje analizira genezu jurjevdanskog uranka, ali ni on ne ide dalje od kršćanskog porijekla ove svetkovine. U kratkom radu o obilježavanju đurđevdanskih praznika Jahja Zade piše: „Mnogi od naše zapuštene omladine i nazovi inteligencije još se diči i ponosi (na žalost), što može da učestvuje u praznovjerju đurđevskog uranka. Da je to nemuslimanski svetac, svjedoče ove riječi koje su navedene u zvaničnom aktu jedne visoke državne ustanove: “Za dan ražalovanja i pogubljenja 23. aprila 303. godine Sv. Georgija velikog mučenika i pobjedonosca vezane su tradicije svih kršćana, kao i svih kršćanskih vojski, jer je veliko-mučenik Sv. Georgije kao visoki komandant Rimske pretorianske konjičke garde pogubljen kao hrišćanin. Sa prelezom u hrišćanstvo prenesen je na proslavu dana kršćankog svetitelja veliko-mučenika Georgija.”327
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan (blagdan Sv. Jurja) bosanskim Muslimanima Postano: 29 lip 2019, 16:18 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06 Postovi: 27472
|
Citat: Masovno praktikovanje godišnjih, predislamskih blagdana i njihova rasprostranjenost među muslimanima širom Bosne i Hercegovine, dovelo je do toga da islamski učenjaci konstantno, već od XVI vijeka, pa sve do današnjih dana, pišu kritičke članke o tome. Gotovo da nema ni jednog islamskog glasila, a da u njemu nema tekstova koji tretiraju proslavljanje neislamskih blagdana. Odnos islamskih učenjaka prema obilježavanju predislamskih blagdana varira od blagog kvalifikovanja da su nevažna narodna okupljanja, kako ih je okarakterisao Husein Đozo, do oštrog nazivanja nevjernicima onih koji ih obilježavaju, što je vidljivo iz fetve Ebu Suda,328 ali i iz pisanja drugih autora koji se pozivaju na čuvenu izreku Božijeg Poslanika, a.s.: „Ko se poistovjećuje s nekom zajednicom on joj i pripada.“329
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan (blagdan Sv. Jurja) bosanskim Muslimanima Postano: 29 lip 2019, 16:27 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06 Postovi: 27472
|
Citat: Najstarija do sada pronađena osuda obilježavanja neislamskih blagdana čija genaza se veže za staroslavesnku tradiciju, došla je iz pera glasovitog islamskoga učenjaka XVI vijeka šejhul-islama Ebu Suda.
Premda jasna, nedvosmislena i vrlo oštra fetva Ebu Suda nije urodila željenim plodom. Muslimani u našoj zemlji nastavili su obilježavati predislamske blagdane.
Interesantan članak pod naslovom „Neislamski blagdani i muslimani“ posvećen odnosu muslimana u Bosni i Hercegovini prema predislamskim svetkovinama, napisao je Kasim Hadžić. U uvodu teksta Hadžić je ustvrdio kako su među muslimanima širom Bosne i Hercegovine i Sandžaka zastupljeni običaji i vjerovanja koja nemaju nikakve veze s islamom. To su različita sujevjerja, praznovjerice i tabui kojima se uređivao svakodnevni život ljudi na selu. Nakon toga, autor navodi čitav niz običaja vezanih za neislamske blagdane.
Hadžić priznaje kako: “...ne zna da li su se ti običaji uvukli među muslimane usljed zajedničkog suživota, ili su, može biti, ostali još iz davne prošlosti.“335
Na primjeru iz svog kraja Kasim Hadžić navodi da su među muslimanima raširena vjerovanja da se za Badnji dan ne valja sijati brašno, jer će crv te godine kokuruz načinjati; uoči Božića svoj kućnoj čeljadi se radi zdravlja mažu istučenim bijelim lukom tabani, dlanovi i slijepočnice; na osnovu sreće ili nesreće onoga ko se prvi pojavi na vratima kuće na Božićno jutro, gata se da li će godina biti sretna ili nesretna; na Đurđevdan se kuhaju jaja i kukuruzna zrna i daju se djeci da budu puna; radi zdravlja kite se drijenom i žarom; smatraju da muslimani ne treba da rade na Ilindan, jer kažu da je do podne Ilija, a od podne Alija.336
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
Sandalj
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan (blagdan Sv. Jurja) bosanskim Muslimanima Postano: 29 lip 2019, 19:26 |
|
Pridružen/a: 15 srp 2010, 16:04 Postovi: 1885 Lokacija: Stara Hercegovina
|
Do podne sam Ilija, od podne sam Alija. Otac će da svisne, postao sam b*lija.
_________________ Čovjek je neprijatelj onoga što ne poznaje. (Ali ibn Ebu Talib)
Borba za slobodu čovjeka i nije drugo nego borba za oslobođenje od predrasuda. (Miroslav Krleža)
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan (blagdan Sv. Jurja) bosanskim Muslimanima Postano: 29 lip 2019, 20:58 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06 Postovi: 27472
|
Citat: Rukopis potiče iz 993. godine po Hidžri, odnosno 1585. godine, a prepis rukopisa kojime se Handžić služio nastao je 1050. godine po Hidžri, odnosno 1640. godine.116 Kako smo naglasili, proces širenja islama u Bosni i Hercegovini otpočeo je polovinom XV stoljeća, što nepoznatom autoru spomenutog rukopisa omogućuje da s dovoljne vremenske distance analizira način na koji su stari Bošnjani prihvatali islam. Dio rukopisa koji govori o karakteru prihvatanja islama stanovništva Bosne i Hercegovine u prvom stoljeću Osmanske vlasti, zbog njegove važnosti donosimo u cijelosti. U rukopisu stoji:
„U prošlo vrijeme u vilajetu Bosni bijaše kršćanska vjera i Mesihov vjerozakon. Kada je bilo suđeno da se ovaj vilajet osvoji i da se u tim pokrajinama sud i uprava države Osmanovića proširi, onda je radi popisa (stanovništva) iz prijestolnice (Carigrada) određen (za to) po svoj prilici muharir Mesih-paša.
Spomenuti muharir sa željom da obavi popis dođe u spomenuti vilajet. Stanovništvo sela u tome vilajetu zateče raskomadano i rastrgano. Stoga od prvaka toga naroda i dobrih ljudi toga plemena sakupi nekoliko staraca i od njih zatraži objašnjenje same stvari i reče im: "Ovaj vilajet vodom, zrakom i ljepotom zemlje odskače nad ostalim pokrajinama nastanjene četvrti zemaljske, pa zašto su stanovnici tako razbijeni? Kakav bi način bio da se ovaj narod ponovo, kao što je bio, oživi i popravi?" Oni mu odgovore: "Ova razrušenost i iskomadanost dolazi od bojazni velike džizje i straha od povećanja državnih daća". Tada spomenuti muharir dostavi njihovo stanje sretnoj Porti i uvaženim vezirima, ali ne dobije dozvole da ukine džizju i državne daće. Rečeni muharir odlikovaše se pameću i razboritošću, te na ovaj način uredi stvar:
Odluči da na koji način ukine ime džizje, a da mjesto džizje odredi neku drugu daću. Složi se sa spomenutim uglednim starcima da iz svakog sela dođe po nekoliko ljudi i da radi općeg interesa na ovaj način izlaz nađu: Nek iz svakog sela po jedan muškarac primi muslimansko ime, te da im se zbog toga imena oprosti džizja.
Ovo je objavljeno po svim selima i krajevima. Uglavnom se slože i uvide da im je u tome korist. Svaki jednostavno svoje ime prevede na turski jezik. Kome je bilo ime "Živko" prozove se "Jahja", kome je bilo ime "Vuk" uzme ime "Kurt", a kome je bilo ime "Gvozden" uzme ime "Timur". Čim se prozovu muslimanskim imenima, džizja bude ukinuta, a mjesto nje na posjede kojima su raspolagali i koji se zvahu "baština" odrede po jedan dukat. I tu rascjepkanu divljač na ovaj način pridobiju; sela se poprave, a stanovnici ukidanjem imena džizje veseli i radosni postanu. Kada se korist upotpunila i ovaj posao bio svršen, podijele se na tri grupe. Jedna grupa koja se povela za svjetiljkom Božije Upute spasi se bezvjerstva.
Njihovo stanje odgovaraše njihovim imenima i postadoše muslimani. Druga grupa po onoj kur'anskoj "Mi smo ovako našli svoje očeve" rekavši: "Vama vaša vjera, a meni moja" ostade u propasti bezvjerstva. Ostali ostadoše kao kolebajuća grupa. Strahujući i bojeći se kazne4 nijesu se mogli natrag povratiti, a nijesu opet ni napustili propisa i običaja očeva i djedova. U njihovu nestaloženom vjerovanju ostalo je kolebanje i sumnja, pa niti su tačno primili islamske propise niti su bili otvoreni kršćani. U pustinji nevjerstva kao životinje lutahu. Ova se grupa danas zove "Muslimani". Riječ "Muslimani" je sastavljena iz dvije riječi, a to su "po" i skraćeni oblik od riječi "Turčin". U "kršćanskom jeziku" riječ "po" znači polovicu, a "Turčin" znači musliman. Cio sastav znači "polu-musliman".117 Oni su od one vrste za koju Kur'an kaže: "Ti su kao goveda ili još gori."118
Po svom nečistom vjerovanju čuvaju bezvjerske propise, a bojeći se poniženja paze i na ehlisunetski put. Prije bi govor i uzgoj djelovao na životinju, nego li na njih, a u čovječnosti i ljudstvu prema njima životinja je čovjek. Iako u djetinjstvu po prirodnoj sposobnosti i nastojanjem mudrih učitelja pokazuju lijepe kretnje, ali opet potomci ne odustaju od puta svojih pređa i odgoj se kod njih ne može ustaliti kakono je o tome lijepo rekao ugledni šejh Sa'dija: Ne ništi svoga života, ne uzgajaj nevaljca! Može li od slabog željeza izaći dobra britka sablja? Ukratko rekavši uzgoj kod nedostojnog ne može se ustaliti. Slično kao što orah na kubetu ne može stajati. Zbog toga su moćni vladari i ugledni sultani zabranjivali miješanje Turaka i Muslimani. Između njih ima ih dosta sa dvovrsnim zapisima.119 Ispod pazuha mu krst ne izlazi, nego se i buni protiv odbacivanja krsta.
U jednom selu u Bosni umre jedan hadžija. Ljudi koji su ga opremali nađu mu na vratu obješena dva zapisa u voštanoj mušemi. Otvore ih i pogledaju, kad li u jednom ispisani ajeti, a u drugom kršćanskim jezikom nekakve nevezane molitve. Upitaju o tome njegovu majku, a ona im odgovori: "U ovom je selu prije bio jedan blagoslovljen pop čiji su zapisi za čuvanje dječijeg zdravlja bili sigurni. Tada sam radi bereketa zatražila i uzela ovaj", i opet ga uzme, te potravši po licu i očima poljubi ga sa puno uvjerenja.
One koji po Šerijatu idu za Poslanikom Bog čuva od svake opasnosti, Čije je vjerovanje nečisto, Kakva korist od zapisa njemu!120
Premda navedeni rukopis, kako to lijepo primjećuje Mehmed Handžić, nije pisan s opreznošću kojom se pišu historijska djela, on je vrijedan izvor podataka o procesu širenja islama u Bosni i Hercegovini u prvom stoljeću Osmanske uprave. Anonimni pisac s kraja XVI stoljeća dijeli bosansko stanovništvo na muslimane koji su u potpunosti prihvatili islam i njegove norme, nevjernike, pod kojima misli na pripadnike Pravoslavne i Katoličke crkve, i na Muslimani, koji su, prema njegovom tumačenju, "polu-muslimani".
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
daramo
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan (blagdan Sv. Jurja) bosanskim Muslimanima Postano: 30 lip 2019, 19:00 |
|
Pridružen/a: 02 kol 2012, 10:47 Postovi: 36051 Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
|
Odlični tekstovi novem.
_________________ mostarski europski
|
|
Vrh |
|
|
daramo
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan (blagdan Sv. Jurja) bosanskim Muslimanima Postano: 30 lip 2019, 19:09 |
|
Pridružen/a: 02 kol 2012, 10:47 Postovi: 36051 Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
|
Bit će da su naši bogumili slavili Jarilo. I za rodnovjerce je Jarilo najvažniji blagdan. Jarilo je bog vegetacije.
_________________ mostarski europski
|
|
Vrh |
|
|
Robbie MO
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan (blagdan Sv. Jurja) bosanskim Muslimanima Postano: 22 lip 2020, 06:25 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 10:29 Postovi: 69259 Lokacija: hrvatsko-hrvatska Federacija
|
_________________ Fun fact: I HDZ i SDA su osnovani u Zagrebu. Vojni proračun Bošnji je manji od proračuna Dinama
IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIooooooooooo
|
|
Vrh |
|
|
daramo
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan (Ajvatovica) bosanskim Muslimanima Postano: 22 lip 2020, 11:22 |
|
Pridružen/a: 02 kol 2012, 10:47 Postovi: 36051 Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
|
Još se ne mogu dogovoriti je li to bošnjačka tradicija ili sujevjerje u islamu. Čak se niti u IZ ne mogu dogovoriti tko je pravovjeran Stari Muslimani ili Novi muslimani. Citat: Dok su mišljenja vjerskih službenika podijeljena u smislu da jedni smatraju da se ne treba održavati zbog narodskog sujevjerja, ipak, Lendo kaže da zna ko su ti koji kritikuju te da islamska zajednica nikada nije odobravala sujevjerja i da svake godine na to opominje vjernike. Šta sad kažu da je dedo bio krstjanin (bošnjački: bogumil) I meni to ima logike. Citat: Iako svake godine postavljaju table s natpisima da se ljudi ne mole stijenama, da kamenčići koje kupe s te lokacije nisu sveti te da se mole samo Bogu. Citat: "Mi se trudimo da ljudi ne čine sujevjerja, da se ne mole Ajvaz dedi niti Hasan Kjafi Prušćaku, da se ne mole kod stijena...Stavili smo i table s porukama... Šerijatski je opravdano da se okupimo i obavimo molitvu, koja je ustvari dnevni namaz, i da očuvamo tradiciju i kulturu"
_________________ mostarski europski
|
|
Vrh |
|
|
daramo
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan (Ajvatovica) bosanskim Muslimanima Postano: 22 lip 2020, 11:24 |
|
Pridružen/a: 02 kol 2012, 10:47 Postovi: 36051 Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
|
Citat: Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u Bosni Pa zar postoje druga muslimanska dovišta u Europi? Pa nema dovišta niti na Bliskom Istoku kod Arapa. Mora biti najveće kad ga ima samo kod bosanskih Muslimana.
_________________ mostarski europski
|
|
Vrh |
|
|
Robbie MO
|
Naslov: Re: Sretan Đurđevdan (Ajvatovica) bosanskim Muslimanima Postano: 22 lip 2020, 11:44 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 10:29 Postovi: 69259 Lokacija: hrvatsko-hrvatska Federacija
|
daramo je napisao/la: Citat: Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u Bosni Pa zar postoje druga muslimanska dovišta u Europi? Pa nema dovišta niti na Bliskom Istoku kod Arapa. Mora biti najveće kad ga ima samo kod bosanskih Muslimana.
_________________ Fun fact: I HDZ i SDA su osnovani u Zagrebu. Vojni proračun Bošnji je manji od proračuna Dinama
IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIooooooooooo
|
|
Vrh |
|
|
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|