Imaju milion puta bolju nacionalnu politiku od Hrvata

Imaju. Kuknjava, optužbe, bacanje blata, prijetnje...problem je taj što im je ta nacionalna politika temeljena na 95% laži.

BERLIN - NATO računa prije svega na Albaniju, Kosovo i Hrvatsku a Rusija se koncentriše na Srbiju i Republiku Srpsku. Rusija želi vojnu bazu Republici Srpskoj, a opcija razmjene teritorija koja bi dovela do podjele BiH i dalje postoji, piše njemački Die Welt.

"Borbena gotovost" Srbije je ojačana – tako je predsjednik Aleksadar Vučić opisao isporuku po trideset oklopnih vozila BRDM-2 i modernizovanih tenkova T-72 iz Rusije.

"Vijest vraća u fokus težnje Srbije da modernizuje svoju vojsku i uz to izgradi sopstvenu funkcionalnu industriju oružja", piše o tome njemački list Die Welt, a prenosi Deutsche Welle.

"To je potencijalno eksplozivno – jer Srbija se oslanja na Rusiju, zemlju koja je u Ukrajini pokazala riješenost da oružanim nasiljem proširi svoju zonu uticaja", piše u tom tekstu Boris Kalnoki, dopisnik Die Welta iz Budimpešte.

On podsjeća da je Srbija "pod tadašnjim diktatorom Slobodanom Miloševićem vodila ratove protiv Hrvatske i Kosova, a u bosanskom ratu pomagala tamošnjim Srbima".

"Kada se to zna, posebno prijeteće zvuči najava Vlade Srbije da će u slučaju nužde napasti Kosovo, ako ta zemlja stvori sopstvenu armiju", piše Die Welt.

Autor navodi da je parlament u Prištini u decembru donio odluku o formiranju vojske "između ostalog i zato što se Srbija naoružava".

NATO jača, Rusija parira
"To je dio opšteg naoružavanja u istočnoj i centralnoj Evropi. Posebno nove članice EU, od Poljske, preko Mađarske do Bugarske, ubrzano modernizuju svoje beznadežno zastarjele arsenale iz sovjetskih vremena", piše Kalnoki i posebno ističe primjer Poljske.

Varšava je podigla vojni budžet na dvanaest milijardi dolara godišnje, čime je jedna od rijetkih članica NATO koja izdvaja zacrtanih dva odsto BDP za odbranu. "Do 2030. Varšava čak želi da prebaci ovu vrijednost i izdvoji 2,5 odsto BDP za naoružanje, posebno za super moderne – i super skupe – američke avione F-35 sa stelt tehnologijom", dodaje se u tekstu.

Drastično su povećani budžeti Mađarske i Rumunije, a "Hrvatska bi što prije da kupi američke avione F-16 kako bi zamijenila zastarjele MiG 21".

"S obzirom da to predstavlja jačanje NATO u regionu, nije iznenađujuće što Rusija parira. Dok NATO u bivšoj Jugoslaviji računa prije svega na Albaniju, Kosovo i Hrvatsku, dotle se Rusija koncentriše na Srbiju i Republiku Srpsku, srpski entitet u Bosni. SAD na Kosovu imaju jednu od svojih najvećih vojnih baza – Kamp Bondstil. Rusija želi da u bosanskoj srpskoj republici napravi svoju vojnu bazu", piše u članku koji je objavio Die Welt.

"Kako su Srbi ekonomski slabiji od članica EU iz regiona, Moskva im poklanja oružje: Srbija dobija, osim pomenutih tenkova, šest borbenih aviona tipa MiG 29, Bjelorusija je dala još osam. Posljednja isporuka bila je u februaru ove godine. Srbija će imati – kada modernizacija aviona bude gotova – najjače vazdušne snage u regionu."

Dodaje se da „pokloni" ipak koštaju i da prema pisanju beogradskih medija modernizacija aviona košta oko 185 miliona dolara.

SAD izgleda otvorene za razmjenu teritorija
"Nova trka u naoružanju je pomiješana sa političkim sukobima. Albanija i Kosovo su dogovorili carinsku uniju i privredno srastaju. U Srbiji se to tumači kao pokušaj stvaranja 'Velike Albanije' – to je pojam kojim albanska Vlada često provocira", piše dalje u Die Welt.

Autor navodi da još postoji ideja Vučića i kosovskog predsjednika Hašima Tačija o „razmjeni teritorija".

"To bi moglo da dovede do domino-efekta – recimo do podjele Bosne uz pripajanje njenih srpskih i hrvatskih dijelova matičnim zemljama Srbiji i Hrvatskoj. Ili čak do raspada Makedonije gdje takođe živi puno Albanaca", dodaje se u tekstu.

Kalnoki konstatuje da EU pokušava da skloni sa stola takve ideje "pune konfliktnog potencijala".

"Ali Sjedinjene Države su izgleda otvorene za razmjenu teritorija ako to dugoročno donosi stabilnost. Dakle, stvar još nije sklonjena sa dnevnog reda."

"Jedno je sigurno: što se više aktera naoružava, to opasniji postaju politički konflikti u regionu", zaključuje Boris Kalnoki u tekstu za Velt, prenosi Deutsche Welle.