Negdje na netu sam pronašao znanstveni rad Saše Mrduljaša iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar - Split. Jako puno zanimljivih podataka (koje mnogi forumaši kartografi i demografi poznaju) povezanih sa pravno-političkim mogućnostima stvaranja hrvatske teritorialne jedinice u BiH.


HRVATSKI ETNIČKI PROSTORI U BIH I REGULACIJA POLITIČKO-PRAVNOGA STATUSA BOSANSKOHERCEGOVAČKIH HRVATA 1990. – 1995.

ovaj dio u uvodu mi je zanimljiv...

Okosnicu samih hrvatskih etničkih prostora – koje se po prikazanoj osnovi, odnosno po Ustavu BiH, jedino moglo smatrati hrvatskim prostorima i na njima legitimno teritorijalizirati suverenost hrvatskoga naroda – predstavljalo je 1045 naselja, unutar kojih su Hrvati bili relativna ili apsolutna većina ili 17,92% od ukupno 5825 bosanskohercegovačkih naselja. U tim je mjestima, koja su uz nenaseljene gravitirajuće prostore obuhvaćala oko 19-20% prostornosti BiH, prebivalo 619.668 stanovnika, odnosno 521.614 – 84,18% Hrvata, 43.379 – 7,00% Muslimana/Bošnjaka, 29.914 – 4,83% Srba i 24.761 – 3,99% ostalih. U naseljima s hrvatskom većinom od sveukupnog je broja Hrvata živjelo njih 68,56%, a izvan tih gradova ili sela, u mjestima sa srpskom ili muslimanskom/bošnjačkom većinom, 239.238 ili 31,44%.4 hrvatska su naselja uglavnom bila raspoređena u većim ili manjim grupama, formirajući, uz veliki završko-humski etnički masiv, niz hrvatskih enklava. Promatrano kroz prizmu njihova zemljopisnog smještaja i suodnosa, Hrvati su predstavljali relativno najraspršeniju bosanskohercegovačku nacionalnu zajednicu. Ta će činjenica između 1990. i 1995. zamjetno utjecati na kvalitetu regulacije hrvatskoga statusa. Naime, izuzev u spomenutom završko-humskom etničkom masivu, na svim ostalim dijelovima BiH hrvatski su krajevi bili djelomično regija unutar kojih su se isprepletali s podjednako velikim teritorijima kojega od druga dva naroda ili su se nalazili u njihovu dominantnom okruženju. U odnosu na rečeno, hrvatske se etničke prostore moglo strukturirati ovako:

1. Završje-Hum – prostor homogene naseljenosti Hrvata:
368 većinski hrvatskih naselja unutar općina Livno, Tomislavgrad,
Kupres, Prozor, Jablanica, Mostar, Posušje, Grude,
Široki Brijeg, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac, Trebinje,
Ljubinje. U njima je živjelo 231.208 stanovnika, odnosno
205.827 – 89,02% Hrvata, 15.639 – 6,76% Muslimana/Bošnjaka,
5344 – 2,31% Srba i 4398 – 1,91% ostalih.

2. Srednja Bosna – prostor isprepletenosti podjednakih hrvatskih
i muslimanskih/bošnjačkih enklava: 316 većinski hrvatskih
naselja unutar općina Mrkonjič Grad, Jajce, Skender
Vakuf (jug), Travnik, Donji Vakuf, Bugojno, Novi Travnik, Vitez,
Busovača, Fojnica, Gornji Vakuf, Kiseljak, Kreševo, Konjic, Hadžići, Ilidža, Visoko (jug), Zenica (jug). U njima je živjelo 124.435 stanovnika, odnosno 99.459 – 79,93% Hrvata, 17.080 – 13,72%Muslimana/Bošnjaka, 3072 – 2,47% Srba i 4824– 3,88% ostalih.

3. Bosanska Posavina – prostor isprepletenosti podjednakih
hrvatskih i srpskih enklava: 121 većinski hrvatsko naselje
unutar općina Bosanski Brod, Odžak, Bosanski Šamac, Orašje,
Brčko, Derventa, Doboj (sjever), Modriča, Gradačac, Srebrenik
(sjever). U njima je živjelo 132.448 stanovnika, odnosno
115.445 – 87,16% Hrvata, 1332 – 1,00% Muslimana/Bošnjaka,
11.616 – 8,77% Srba i 4055 – 3,06% ostalih.

4. Hrvatske enklave u muslimanskom/bošnjačkom okruženju:
4.1. Duboka Bosna:
a) Vareš: 70 većinski hrvatskih naselja unutar općina Kakanj,
Vareš, Olovo, Zavidovići (jug), Visoko (zapad). U naseljima
s hrvatskom većinom, koja su konstituirala ovu enklavu
živjelo je 31.356 stanovnika, odnosno 22.021 – 69,74% Hrvata,
4417 – 13,99% Muslimana/Bošnjaka, 1743 – 5,52% Srba i 3395
– 10,75% ostalih.

b) Žepče: 43 većinski hrvatska naselja unutar općina Žepče, Zavidovići (sjever), Maglaj, Teslić. U naseljima s hrvatskom većinom, koja su konstituirala ovu enklavu, živjelo je
28.441 stanovnika, odnosno 24.347 – 85,60% Hrvata, 2120 –
7,45% Muslimana/Bošnjaka, 1440 – 5,06% Srba i 534 – 1,88%
ostalih.

c) Usora: 13 većinski hrvatskih naselja unutar općina Tešanj
i Doboj (jug). U naseljima s hrvatskom većinom, koja su
konstituirala ovu enklavu, živjelo je 10.434 stanovnika, odnosno
9095 – 87,17% Hrvata, 544 – 5,21% Muslimana/Bošnjaka,
487 – 4,67% Srba i 308 – 2,95% ostalih.

d) Soli: 38 većinski hrvatskih naselja unutar općina Tuzla,
Srebrenik (jug), Lopare, Živinice, Lukavac. U naseljima s hrvatskom
većinom, koja su konstituirala ovu enklavu, živjelo
je 21.894 stanovnika, odnosno 14.399 – 65,77% Hrvata, 1481 –
10,28% Muslimana/Bošnjaka, 948 – 4,33% Srba i 5066 – 23,14%
ostalih.

4.2. Cazinska krajina:

a) Bihać – Zavalje: 4 većinski hrvatska naselja unutar
općine Bihać u kojima je živjelo 714 stanovnika, odnosno 691
– 96,78% Hrvata, 1 – 0,14% Muslimana/Bošnjaka, 10 – 1,40%
Srba i 12 – 1,68% ostalih.

Osim navedenih, u dominantnom se muslimanskom/bošnjač
kom okruženju nalazio tek manji broj hrvatskih – izrazito
minijaturnih – enklava i pojedinačnih naselja, i to unutar
općina: Zenica (sjever), Ilijaš/Vogošća i Visoko (istok).

5. Bosanska krajina – hrvatske enklave u srpskom okruženju:

a) Banja Luka – Ivanjska: 12 većinski hrvatskih naselja
unutar općina Banja Luka (sjever), Bosanska Gradiška (jug) i
Laktaši. U naseljima s hrvatskom većinom, koja su konstituirala
ovu enklavu, živjelo je 16.341 stanovnika, odnosno 12.185
– 74,57% Hrvata, 58 – 0,35% Muslimana/Bošnjaka, 3088 –
18,90% Srba i 934 – 6,18% ostalih.

b) Kotor Varoš – Sokoline: 13 većinski hrvatskih naselja
unutar općina Kotor Varoš i Skender Vakuf (sjever). U naseljima
s hrvatskom većinom, koja su konstituirala ovu enklavu,
živjelo je 8450 stanovnika, odnosno 7328 – 86,72% Hrvata, 499
– 5,91% Muslimana/Bošnjaka, 537 – 6,36% Srba i 86 – 1,01% ostalih.

c) Prijedor – Briševo: 12 većinski hrvatskih naselja unutar
općina Prijedor i Sanski Most (sjever). U naseljima s hrvatskom
većinom, koja su konstituirala ovu enklavu, živjelo je
4207 stanovnika, odnosno 3631 – 86,31% Hrvata, 103 – 2,45%
Muslimana/Bošnjaka, 211 – 5,02% Srba i 262 – 6,22% ostalih.

d) Sanski Most – Sasina: 4 većinski hrvatska naselja unutar
općina Sanski Most (istok) i Banja Luka (zapad). U naseljima
s hrvatskom većinom, koja su konstituirala ovu enklavu,
živjelo je 2584 stanovnika, odnosno 2057 – 79,61% Hrvata,
60 – 2,32% Muslimana/Bošnjaka, 377 – 14,59% Srba i 90
– 3,48% ostalih.

e) Bosanska Gradiška – Dolina: 3 većinski hrvatska naselja
unutar općine Bosanska Gradiška (istok) u kojima je živjelo
1178 stanovnika, odnosno 1074 – 91,17% Hrvata, 1 – 0,08%
Muslimana/Bošnjaka, 75 – 6,37% Srba, 28 – 2,38% ostalih.

f) Doboj – Dragalovci: 2 većinski hrvatska naselja unutar
općine Doboj (zapad) i Prnjavor (istok) u kojima je živjelo
2265 stanovnika, odnosno 1644 – 72,58% Hrvata, 8 – 0,35%
Muslimana/Bošnjaka, 398 – 17,57% Srba i 215 – 9,50% ostalih.

Osim navedenih, u dominantnom se srpskom okruženju
nalazio tek manji broj hrvatskih – izrazito minijaturnih – enklava
i pojedinačnih naselja, i to unutar općina: Bosanska Gradiška
(zapad), Banja Luka (jug), Prnjavor (sjever), Bosansko Grahovo
i Nevesinje.

u prilog je stavljena ova etnička karta BiH:

http://img38.imageshack.us/img38/9799/mrduljasmap.png

Puno sam ih se nagledao po netu, ali ovakvu etničku kartu još nisam vidio.

još jedna potvrda da nam povjesno pripada cca. 20% BIH ili preko 10.000 kvadratnih kilometara

I o kakvoj hrvatskoj enklavi u Srednjoj Bosni mi govorimo!???

Prema ovoj karti u Srednjoj Bosni NEMA nikakve hrvatske enklave, nego teritorijalno i etnički povezani prostor sa jugozapadnom BiH, u kojem živi veliki dio Hrvata.

Povjesno nam pripada i mnogo više, ali kome da predočimo to povjesno pravo?

pa ovo sam mislio samo u svjetlu zadnjeg rata. kontrolirali smo preko 20% prije daytona, i 1991. smo imali 20%, znači entitet ne ide ispod 20...pa da vidim prijedloge

E onda budi precizan u izražavanju, da ne ispadne da sam ja nekakav megaloman , a ja samo kažem da je nama Hrvatima Bosna i Humska zemlja sveta u srcu, tu smo ponikli tu ćemo i mrijeti.

Kad nas nestane u Bosni dragoj i Humskoj zemlji svetoj nestat će i hrvatskog roda...

A što se tiče federalne jedinice, kad se bude stvarala moramo uzimati u obzir mnogobrojne faktore, a najviše one najjednostavnije: prostor gdje smo živjeli 1991., ono što smo držali u ratu i današnje stanje.

Sve nekako pametno iskombinirati, zaokružiti, ali ne tražiti nešto nemoguće.

Bosna i Hercegovina 51.197 km2

Odžak 205 km2
Orašje 122 km2
ŽZH 1.361 km2
Neum 230 km2
Čapljina 249 km2
Tomislavgrad 966 km2
Livno 994 km2
Rama – Prozor 477 km2
Čitluk 181 km2
Zapadni Mostar 550 km2
Kiseljak 165 km2
Kreševo 149 km2
Busovača 145 km2
Vitez 156 km2
Novi Travnik 232 km2
Jajce 360 km2 (manji dio RS)
Dobretići 65 km2
Stolac 237 km2 (pola RS)
Žepče 200 km2 (umanjeno)
Kupres 600 km2(umanjen za mali io RS-a)
Usora 50 km2
Ravno 447 km2
Ukupno površine sa hrvatskom većinom cca. 8.141 km2

Drvar 589.3
Glamoc 1.033.6
Grahovo 780 km2
Ukupno 2.402.9km2


UKUPNO: Herceg-Bosna cca. 10.544 km2 (20,65% udio u BiH)


Pošto su mijenje granice općina 3-4 površine općina su cca. Ali mislim da je sve skroz blizu pravih omjera.

to je to po mom mišljenju. ništa manje od ovoga.

Lijepo .
A što misliš da najprije pokrenemo incijativu promjene granica općina i tek onda pođemo razmišljati o tome koji bi dijelovi ušli u sastav hrvatske federalne jedinice?

ne još, možda možemo ukamčiti cijele općine, a tako bi znatno približili srednju bosnu hercegovini, dobili više poreznih obveznika za jedinicu i samim time povećali utjecaj u državi. između entiteta s 450 tisuća hrvata i 50-tak tisuća ostalih ili s 450 tisuća hrvata i 250 tisuća ostalih, biram ovaj drugi. a sve naravno pod plaštom, multietničke jedinice s hrvatskom većinom onda ima da i srbi i muslimani procvjetaju zajedno s nama u hercegbosni.

Zanimljivo razmišljanje, moglo bi se reći šire od mog...

Ali navedeni prjedlog mi je jako sličan odnosno nema puno razlike od cjelovite države sa posebnim zakonskim odredbama koje bi štitiile hrvatske interese.

pa čekaj malo. kad se već teritorijalno pozivamo na 1991., zašto ne i demografski?! hrvati su činili preko 17% stanovništva zemlje i nema razloga zašto ne bi entitet također imao približno 17% stanovnika zemlje, kad već i RS ima udio kao srbi 1991. to je oko 600 tisuća ljudi.

Ali gledaj jednu stvar, ako već idemo stvarati nešto svoje, onda takvom federalnom jedinicom baš i ne dobivamo puno više nego što imamo tj. ukoliko nam je cilj stvarati nešto takvo onda ovo što si naveo i nije najbolja ideja(prema meni).

Jer dobivamo sljedeće:

-federalnu jedinicu, ali sam velikim brojem i utjecajem drugih naroda(sigurno 90 posto Bošnjaka), bez obzira što su Hrvati većina
-stabilnu državu u kojoj bi bez obzira na uređenje opet Bošnjaci zbog brojčane nadmoći igrali najvažniju ulogu na državnom nivou, jer on je naravno neizbježan. Bez obzira na broj federalnih jedinica, državni nivo opet mora postojati i imati koliku-toliku moć

Naravno, sve su ovo teoretske razrade koje se ne moraju upotpunosti poklapati sa funkcioniranjem u stvarnosti.

naravno, ali je suludo očekivati da će se formirati jedinica čija će granica ići centrom mostara. neće, niti nam je to u interesu. sam mostar sa sobom povlači 40-ak tisuća muslimana, pa srednja bosna još toliko barem i to ti je minimum. nećemo valjda neke nakardne sustave stvarati. to bi bila jedinica sa stabilnom hrvatskom većinom, koja bi s vremenom privlačila i ostale hrvate iz BIH, a ostalima izvan nje davala osjećaj zaštićenosti jer i hrvati imaju svoje zlu ne trebalo.

Ja osobno i nisam za stvaranje hrvatske federalne jedinice ili bilo kakvo "cijepanje", nekako sam blizak (ne u cijelosti) franjevačkim pogledima na državno uređenje BiH.

Htio sam ti naglasiti da ja ne vidim veliku razliku između toga što si naveo i jače i bolje zakonske zaštite hrvatskog naroda na državnom nivou, pa zašto onda uopće usmjeravati snage na stvaranju nečega čije koristi ne bi bile veće od truda i sredstava koje bi uložili u njeno stavranje(govorim ti ekonomskim rječnikom kojeg naravno razumiješ, ali ne mislim samo na novčano ulaganje).

Osobno smatram da bi nas bilo kakva dioba izbrisala sa meni osobno najdražeg dijela-Srednje Bosne, jer je tu najveća koncentracija Bošnjaka, a tu bi jako malo dobili teritorija koji bi ušao u sastav hrvatske jedinice.

Izbrisani smo iz bosanske Posavine i zbog čega mi je jako žao, zbog toga ne bih želio da se isto dogodi i sa Srednjom Bosnom.

zašto misliš da bi se to dogogilo u srednjoj bosni? pa ona i je glavna tema, bez nje, sve je već jasno da jasnije ne može biti. onako realno između nas, PŽ, HBŽ i ZHŽ već i jesu svojevrsni entiteti. šta tebi na kupresu, može netko iz sarajeva? apsolutno ništa, vladar si svoje sudbine. problem za rješavanje su HNŽ, SBŽ i ZDK (zanemari različito nazivlje, to je iz navike). fiskalna decentralizacija je ključ. centralna vlast treba kontrolirati vanjske poslove i vojsku, sve ostalo spustiti na razinu jedinica. ne mogu zamisliti da možemo zaštiti interese na cijelom teritoriju, to je utopija u ovim odnosima. niti imamo pravo prepustiti svu vlast sarajevu, koja je praktički postao bošnjački grad.

A dudu tako mislim poučen dosadašnjim primjerima. Pa pogledaj do čega je dovela podjela na RS i FBiH? Do drastične etničke podijeljenosti i i jednonacionalnih sredina.

Naveo sam ti za primjer, Hrvate iz bosanske Posavine, kojih skoro i nema u dijelu navedene obalsti u RS-u. Smatram da će bilo kakva podijela, na bilo kakve oblasti, regije, pokrajine, jedinice na etničkoj osnovi dovesti do sve većeg prevladavanja samo jednog naroda i na kraju do potpune prevlasti sa ogromnom većinom.

Bi li htio da se navedeno dogodi na prostoru Srednje Bosne u kojem bi Bošnjaci potpuno preuzeli prevlast i protjerali Hrvate(ukoliko se stvore federalne jedinice, a najveći dio Srednje Bosne ne bi bio u hrvatskoj) ili da bude cjelovita BiH sa velikim postotkom Hrvata u srednjoj Bosni, pa da bez obzira što "kubure" i "deveraju" sa Bošnjaci opstanu, naravno da biram ovo drugo.

Ali smatram da se to drugo nikako drukčije ne može provesti osim ako ti prostori ostanu povezani preko vlasti, a to podrazumijeva teritorijalno, sa ostalim prostorom na kojem žive Hrvati.

Znam da su navedene županije/ kantoni svojevrsni entiteti, pa zašto onda ne bi malo drukčije uredili Federaciju(ako već mora postojai), da popravimo situacije Hrvata i u županijama/kantonima u kojima i nije bajno kao što su one koje si naveo HNŽ,ZDK i SBŽ?

nisu entiteti odveli do etničke podjele, nego rat. entiteti su posljedica i stanje se od rata zapravo slabo mijenja. ako nam je suđeno da nas ne bude u bugojnu, zenici, travniku, ne moramo zbog toga izgubiti i vitez, kiseljak, novi travnik. sva ta mjesta su upućena jedna na drugog, ali što ne bi bila u različitim jedinicama? još su uvijek ista država, jedno je tržište. hrvat će se u travniku bolje osjećati ako zna da je vitez naš, nego što je danas, gdje zapravo ništa nije naše i sve je naše, zapravo sranje. ne vjerujem u dogovor na državnoj razini, nemamo posla s uljuđenim narodima, nego s plemenima na nivou srednjeg vijeka. ok, može tvoj koncept, ali onda neka hrvati uvijek nose 17% elegata u parlamentu, nek je premijer ili predsjednik uvijek iz reda hrvatskog naroda i po mogućnosti načelnik glavnog stožera vojske. zatim, nek travnik i bugojno imaju statut kao mostar. u tom slučaju pristajem, a ovo ti je jedna poučna priča iz libanona.

To je to, ono o čemu cijelo vrijeme govorim i za što se i ja zalažem.
Naravno, prije svega uz promjene i korekcije općinskih granica, spajanje općina, te pokušaj stvaranja novih općina, što sve podrazumijeva raskusuravanje i dogovor s Bošnjacima.
Inače, odličan, sažet i jezgrovit znanstveni rad, s analitičkom obradom teme, iako meni osobno ništa nepoznato, no jako je lijepo to sve vidjeti na jednom mjestu, i to ovdje na forumu gdje je i mjesto takvim člancima, odnosno gdje će biti čitani.

Pogrešno! Da smo htjeli deverati i kuburuti , mogli smo davno "prepustiti" sve ovo , ali nismo , niti hoćemo , niti ima sile da to uradi.Evo vidimo što nam je donijelo to deveranje i kuburenje sa njima , propast skoro svih segmenata društva u ekonomskom smislu , ostale sad neću spominjati.Gdje je god došlo do "spajanja" sa Muslimanima , to je i propalo. Gdje nam je sad zdravstvo , školstvo , policija , vojska...? Gdje nam idu porezi !? Ja tako neću da kuburim ni sa svojim ćaćom.Hrvatske pare u hrvatske lisnice.

Ne čini li se da pozicija Žepča, Jajca, enklave pored Tešnja relaksiranija u odnosu na poziciju Viteza i Kiseljaka? Razlog je naravno to što spomenute enklave nisu potpuno okružene muslimanskom teritorijom nego imaju granicu sa RS.

isti je to kupus, nema razlike.

Kkako može biti isto imati granicu sa nekim ko nema teritorijalne pretenzije prema tebi i sa nekim ko ima. Muslimani žele i Vitez i Kiselja kao i Žepče i Jajce. Srbi ne žele ni Žepče ni Jajce niti bilo šta drugo što drže Hrvati.