http://www.vecernji.ba/vijesti/svaki-pe ... nak-487476
Siromaštvo u BiH
Svaki peti građanin dnevno preživljava od samo tri marke
Sa samo jednim obrokom dnevno iz pučkih kuhinja preživljava više od 20.000 građana BiHPiše: Zlatko Tulić
Zima i niske temperature zasigurno će utjecati na povećan broj siromašnih osoba, kojih je u BiH svake godine sve više. Prema podacima Svjetske banke, oko 48 posto stanovništva u BiH živi na granici siromaštva, dok je 18 posto ispod linije koja označava kritično stanovništvo. Osim podataka dobivenih iz nekoliko istraživanja, službenih podataka bosanskohercegovačkih institucija, međutim, nema, kao ni državne strategije za borbu protiv siromaštva. Prema rezultatima pojedinih istraživanja, najugroženija su djeca, stari, osobe s invaliditetom, povratnici i Romi. Iako većina izvješća govori da u BiH nema gladnih ljudi, priče pojedinih umirovljenika otkrivaju da su toliko siromašni da često nemaju što jesti. Prema podacima kojima raspolaže ravnatelj Caritasa Biskupske konferencije BiH fra Miljenko Mika Stojić, u BiH se u pučkim kuhinjama hrani više od 35 tisuća osoba.
Mladi u pučkim kuhinjamaO tome svjedoče i podaci iz ostalih humanitarnih organizacija u Sarajevu. Naime, od početka 2012. godine iz mjeseca u mjesec bilježi se povećanje broja korisnika kuhinje Crvenog križa. Iz tajništva ove organizacije doznali smo kako su sve kategorije stanovništva pogođene neimaštinom, pogotovo mlade obitelji u kojima su hranitelji ostali bez posla i kojima je topli obrok javne kuhinje jedini izvor prehrane. Ova organizacija na području Sarajevske županije ima jednu središnju kuhinju na Koševskom brdu, u kojoj se dnevno pripremi oko 2500 obroka. Ovo su podaci samo za mjesec listopad, a u zimskim danima očekuje se povećan broj onih kojima je potreban jedan obrok za preživljavanje. Slična situacija je i u narodnim kuhinjama Kruh sv. Ante. Zbog povećanja broja korisnika, nedavno su otvorili i kuhinju na Dobrinji, gdje će biti pripremani obroci za 100 osoba. Na Dobrinji imamo i korisnike iz Republike Srpske, jer u Istočnom Sarajevu nema nijedna javna kuhinja. Situacija je teška i svakodnevno primamo pozive socijalnih službi u kojima nas pitaju imamo li prostora za još korisnika, ističu iz organizacije Kruh sv. Ante. Iz ove organizacije također ističu kako je u posljednje dvije godine broj korisnika drastično porastao te da kriza ne bira kategoriju stanovništva.
Doslovno na rubu gladiNaime, među korisnicima kuhinje Kruh sv Ante ima i mladih obitelji s djecom i takvih je slučajeva sve više. Inače, Kruh sv. Ante ima dvije javne kuhinje na području Sarajevske županije - na Grbavici i Dobrinji, u kojima se priprema 1050 obroka dnevno. Prema posljednjim podacima, u Narodnoj kuhinji Stari Grad svakodnevno se priprema oko 1200 obroka.
Umirovljenicima najtežeNo, nije samo u pitanju glad ljudi, mnogi umirovljenici nisu u stanju kupiti ni osnovne lijekove koji im život znače. Jedan umirovljenik iz pučke kuhinje u Starom Gradu kazao nam je kako ga je najviše strah zime. Sine, zima je meni gora od gladi. I ono malo novca dam za grijanje, hranim se u pučkoj kuhinji, a za lijekove mi ne ostane ni pet maraka. Jedno od istraživanja Razvojnog programa UN-a pokazuje da je, unatoč stabilnom ekonomskom rastu tijekom proteklog desetljeća, siromaštvo široko prisutno, pri čemu gotovo jedno od pet kućanstava u BiH živi ispod granice siromaštva. Biskupska konferencija BiH prije godinu dana u izvješću, između ostalog, navodi da svaki peti građanin BiH živi od 1,5 eura (3 KM) dnevno, za što može kupiti samo kruh i mlijeko, te da oko 60 posto umirovljenika živi u ekstremnom siromaštvu, a njih oko 215.000 prima mjesečno manje od 150 eura.
S jednim obrokom dnevno iz narodne kuhinje preživljava trenutačno više od 20.000 građana BiH, a čak 700.000 njih živi ispod opće granice siromaštva u koje se ubrajaju svi s manje od 120 eura primanja mjesečno - navedeno je u tom izvješću. Prema najnovijem izvješću Eurostata 24,2 posto europske populacije, odnosno gotovo 120 milijuna ljudi, u 2011. je bilo izloženo siromaštvu ili socijalnoj isključenosti. Usporedbe radi, u 2010. godini je taj postotak u 27 zemalja članica Europske unije, ipak bio nešto manji - 23,4 posto, a 2008. godine je iznosio 23,5 posto.
