NASA-in robotizirani rover Curiosity sletio je u ponedjeljak na Mars kako bi potražio moguće tragove života na Crvenoj planeti

Misija vrijedna 2,5 milijarde dolara, lansirana je u novembru prošle godine, a na svojem je putovanju prešla oko 570 miliona kilometara.

Uspjeh je u NASA-inom kontrolnom centru dočekan s velikim oduševljenjem i aplauzom.

Rover je poslao i prve slike niske rezolucije kroz prašinom prekriven objektiv (koji tek treba očistiti) koje prikazuju roverov točak i sjenu. Prve slike u boj trebale bi stiči u narednih nekoliko dana.
Curiosity, takođe poznat kao Mars Science Laboratory (MSL), najveće je i najsloženije vozilo koje je ikada lansirano na Crveni planet. Opremljeno je obiljem instrumenata koji će u krateru Gale, jednoj od najdubljih udubina na Marsu, potražiti znakove života. Budući da rover teži gotovo tonu, tehnika spuštanja skakutanjem uz pomoć vazdušnih jastuka u ovom se slučaju nije mogla primijeniti pa je za njegovo meko pristajanje konstruiran poseban raketni nosač - lebdjelica. Nakon slijetanja rover je javio da je 'aterirao' brzinom od samo 0,6 metara u sekundi.

Ponovno smo na Marsu. To je apsolutno nevjerovatno', rekao je NASA-in administrator Charles Bolden. 'Nije moglo biti bolje.'

Tim zadužen za misiju sljedećih će nekoliko sati provesti u procjenjivanju stanja vozila. Naučnici ističu da je rover previše vrijedan da bi se žurilo.

Od ulaska Curiosityja u Marsovu atmosferu do slijetanja na njegovu površinu prošlo je sedam minuta, koje su NASA-ini stručnjaci nazvali 'sedam minuta strave'. Budući da svjetlosti treba 13 minuta da s Marsa stigne do Zemlje, kontrola misije nije mogla preduzeti baš ništa - cijeli proces odvijo se potpuno automatski.

Vrhunski laboratorija za konačne odgovore

Curiosity je opremljen brojnim uređajima koji bi trebali moći otkriti organske materijale, odnosno tragove života koji postoji ili je davno u prošlosti postojao na Marsu.

Među ostalim ima zlatom optočen uređaj Sample Analysis on Mars (SAM), bušilicu za kamenje i stijene, laser te pećnicu u kojoj će se uzorci tla izložiti visokim temperaturama od oko 1.000 stupnjeva kako bi se utvrdilo ima li u njima organskih materijom koje nije jednostavno izdvojiti čak ni iz pustinjskih uzoraka na Zemlji.

SAM takođe može zdrobiti, zagrijati i otkriti minerale koji se mogu formirati samo u prisustvu vode.

Konačno laboratorija može prikupiti metan i utvrditi udio ugljenika 12 i ugljenika 13 u njemu.

Ugljenik 12, koji koriste i stvaraju živih organizma, trebao bi biti znak prisustva života, mada ne i konačan. U svakom slučaju, tehnologija koju posjeduje Curiosity daleko je naprednija od Vikingove koja je 1976. dala negativne rezultate iako je zabilježila neke tragove organskog metil klorida koji su se tada smatrali kontaminacijom.

U ovoj misiji takođe je važna činjenica da je za slijetanje odabrana lokacija na kojoj je već ranije potvrđeno postojanje vode, odnosno leda pod površinom s glinastim tlom koje bi moglo dobro očuvati tragove organskih materijom.

Poznato je da organski materijali putuju Sunčevim sistemom na kometima i meteorima te da padaju na razne planete. Ova bi misija trebala odgovoriti na pitanje je li se život stigao razviti na Marsu prije nego što su njegova mora presušila te je li zračenje na njemu danas prejako za opstanak bilo kakvih organizama.

Ide to na *** više, traženje nekih mrtvih mikroba na drugim planetama. NASA stvarno nema drugih ideja kako da izmuze novac od poreznih obveznika.

Jedino ne znam zašto su kamere samo 1 (senzori) i 2 (ostale) megapixela.

Vjerojatno zato jer ta videa i slike treba ne samo snimit, nego i poslat na Zemlju.
Udaljenost sa koje podatke treba slat nazad na naš planet je 10 000 puta veća nego udaljenost između Londona i Sidneya!

Ide to na *** više, traženje nekih mrtvih mikroba na drugim planetama. NASA stvarno nema drugih ideja kako da izmuze novac od poreznih obveznika.