HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 28 ožu 2024, 11:13.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 1 post ] 
Autor/ica Poruka
 Naslov: Pogrom u Krnjeuši 09. i 10. kolovoza 1941.
PostPostano: 09 kol 2020, 14:42 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 stu 2019, 11:12
Postovi: 201
Lokacija: Hercegovački Zid
Na današnji dan prije 79. godina u Krnjeuši je počinjen zločin u kojem je stradao krnjeuški župnik Krešimir Barišić i više od 240 mještana katolika.



Struktura do danas identificiranih 240 ubijenih je bila:

35 djece do 7 godina
14 djece od 8 do 12 godina
72 žene (znatan broj trudnica u visokom stadiju trudnoće)
119 ostalih (nerazvrstano)




Nakon što je izbio četniči i četničko-partizanski ustanak u istočnoj Lici, Krbavi, Psetu i sjeverozapadnom Tropolju , na udaru ustanika se našla i župa Krnjeuša. 9. i 10. kolovoza 1941. spaljena je cijela župa od dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću.

Počinitelji su bili četničko-partizanski ustanici uključeni u veliki ustanak etničkih Srba koji je zahvatio područje Like, Krbave, sjevera Dalmacije i jug Bosanske krajine; ispočetka ustanici nisu imali nekog glavnog zapovjedništva, a poslije je dio njih (kasnija historiografija nazivat će ih "ustanici" i - u pogledu kasnijih mjeseci 1941. godine - "gerilci") pristupio partizanima, a dio četnicima. Glavni predvodnik ustanika koji su izvršili pokolj u Krnjeuši je bio četnik Mane Rokvić, pa se uglavnom govori da bi pokolj bio djelo četnika.

Točan broj ubijenih stanovnika nikad se nije utvrdilo. Ustanici su, nakon što su ubili župljane, bacali tijela u krške jame (najviše u jamu Kaluđerica kod Skakavca) ili u rijeku Unu.

Istraživanjima (Josip Jurjević i Ana Došen su osobe koje su "neplanirano" preživjele ovaj pokolj) se došlo do preliminarnog broja od 240 zvjerski ubijenih nedužnih civila hrvatske nacionalnosti. Broj od 240 osoba, koji nije konačan, se odnosi na uži dio župe i ne obuhvaća predjele koji su najviše stradali; južni dio oko Kulen Vakufa i Vrtoča s pripadajućim selima. Također, broj ne obuhvaća poginule domobrane.

Među ubijenima je i krnjeuški župnik don Krešimir Barišić, zajedno s trojicom mladih sjemeništaraca, pripravnika za svećeničko zvanje, koji su ubijeni i bačeni u goruću župnu crkvu. Trojica ubijenih sjemeništaraca su: Ivan Skender (12 godina), Jure Tomičić (17 godina) i Ilija Poplašen (18 godina).

Župnika Krešimira Barišića su srpski pobunjenici uhvatili, strahovito mučili, izmasakrirali tako što su mu "odrezali neke dijelove tijela te još živa ubacili u zapaljenu župnu crkvu u Krnjeuši u kojoj je izgorio čitav osim bedara koja su pronađena kasnije na mjestu izgorjele crkve."

Ivan Skender, sjemeništarac Banjalučke biskupije, koji je imao 12 godina u trenutku ubojstva, bio je najmlađa žrtva među svim stradalim crkvenim osobama u Crkvi među Hrvatima uopće.

Prema svjedočenjima preživjelih, kojima su "ustanici" 1941. likvidirali cijelu obitelj, formalni cilj ustanicima je bila borba protiv ustaša, a stvarno im je bilo stalo samo do obračuna s Hrvatima.

Po objašnjenju hrvatskog publicista Josipa Pavičića, ustanici nisu imali jedinstvenih oznaka: na kapama su neki imali zvijezde, neki kokarde, neki su bili bez oznaka ”ali su svi složno palili hrvatska sela”.

Pokolj u župi Krnjeuši je bio dijelom organiziranog etničkog čišćenja širokog područja zapadne Bosne i istočne Like od Hrvata. Posvemašnje uništenje župe na sličan je način snašlo susjedne katoličke župe. Tada su posve zatrti Hrvati u župama Bosanski Petrovac, Drvar, Bosansko Grahovo u zapadnoj Bosni (Bosanska Krajina, Turska Hrvatska), a u Hrvatskoj (u Lici) župa Boričevac, Srb, Donji Lapac i Udbina u susjednoj Lici i Krbavi. Od predratnih 1300 vjernika katolika danas ondje nije ostao niti jedan. Župa Krnjeuša temljito je uništena tog kolovoza 1941. godine i od nje da danas nema nikakva vidljiva traga njezina postojanja, osim opustošenog groblja Križ. Jedino je vidljiv samo jedan nadgrobni spomenik. Jedini očuvani spomenik na ovome opustošenom groblju je stari kameni križ. 76 godina nakon pustošenja ležao je na zemlji.


21. prosinca 2014. Sveta Stolica pokrenula je proces beatifikacije četvorice svećenika Banjolučke biskupije koji su ubijeni početkom i tijekom Drugoga svjetskog rata, župnika u Gumjeri kod Prnjavora Antuna Dujlovića, župnika u Drvaru Waldemara Maksimilijana Nestora, župnika u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca Krešimira Barišića i župnika u Bosanskom Grahovu Jurja Gospodnetića.

_________________
Eto, to prokleto hrvatsko srce.


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 1 post ] 

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 42 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO