|
|
Stranica: 1/2.
|
[ 29 post(ov)a ] |
|
Autor/ica |
Poruka |
pozitivac
|
Naslov: Sanski Most Postano: 12 srp 2012, 16:15 |
|
Pridružen/a: 29 lis 2011, 04:29 Postovi: 2574 Lokacija: Glavni stan
|
Grb obitelji Hrvatinić - vladara Donjih Kraja Sanski Most je grad i središte općine na rijeci Sani u Turskoj Hrvatskoj. Naziva se „gradom na devet rijeka“ zato što na području općine pored Sane teče i osam rječica: Bliha, Dabar, Japra, Kozica, Majdanska rijeka, Sanica, Sasinka i Zdena. Oslanja se na planinu Grmeč na zapadu i planine Mulež i Behremanicu na istoku. Nacionalni sastav stanovništva - općina Sanski Most, popis 1991.Ukupno: 60.307 Muslimani - 28.136 (46,65%) Srbi - 25.363 (42,05%) Hrvati - 4.322 (7,16%) Jugoslaveni - 1.247 (2,06%) ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.239 (2,08%) Nacionalni sastav stanovništva - Grad Sanski Most, popis 1991.Ukupno: 17.144 Srbi - 7.831 (45,67%) Muslimani - 7.245 (42,25%) Hrvati - 646 (3,76%) Jugoslaveni - 901 (5,25%) ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 521 (3,07%) Naseljena mjesta sa hrvatskom većinom: Sasina 1,023 Hrvata, Stara Rijeka 641, Poljak 370, Škrljevita 252, Ovanjska 232. Prije doseljavanja Hrvata na području Sanskog Mosta živjeli su romanizirani Iliri, vjerojatno ilirsko pleme Mezeji. Od doseljavanja Hrvata sve do 13.stoljeća, šire područje Sanskog Mosta i okolice bilo je u sastavu Hrvatske. Nakon toga područje Sanskog Mosta i okolica u oblasti pod nazivom Donji Kraji spadaju pod vlast bosanske države. Donjim Krajima tada vladaju knezovi Hrvatinići. Hrvatsko-ugarski kralj Žigmund Luksemburški zauzima župu Sanu od Hrvoja Hrvatinića 1413. i daje ju na upravljanje hrvatskim knezovima Blagajskim. Turci zauzimaju područje Sanskog Mosta 1499. i protjeruju većinu domicilnog hrvatskog stanovništva, te uništavaju kulturnu baštinu kraja. Neki Hrvati prelaze na islam, a Turci na područje Sanskog Mosta naseljavaju pravoslavce i islamizirano stanovništvo iz drugih krajeva. Hrvatska vojska upada u Tursku Hrvatsku 1629. iz pravca Banovine i spaljuje tursku utvrdu Majdan, iduće godine ju zauzima na kratko vrijeme. Period Turske okupacije završen je 1878. kada Austro-Ugarska razbija turske snage i oslobađa Bosnu i Hercegovinu. Nakon poraza Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu, Bosna i Hercegovina ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Nakon okupacije Jugoslavije 1941. Bosna i Hercegovina spada u sastav Nezavisne Države Hrvatske. Za vrijeme komunističke Jugoslavije Hrvati trpe diskriminaciju i iseljevaju sa svojih područja, najveće hrvatsko mjesto u općini - Sasina, gubi trećinu svog stanovništva u zadnja tri desetljeća Jugoslavije. U toku velikosrpske agresije, srpske snage zauzimaju Sanski Most, ubijaju i odvode u logore tisuće Hrvata i Muslimana, gotovo svi nesrpske nacionalnosti su protjerani. Uništene su gotovo sve katoličke crkve i džamije u kraju. Sanski Most je zauzet od strane Armije BiH 1995. u akcijama koje su bile posljedica akcije Hrvatske vojske Oluja, bez koje bi bihaćka enklava vjerojatno doživjela sudbinu Srebrenice. Danas je općina Sanski Most većinom muslimanska, vratio se tek manji dio Srba, a Hrvati su neznatna manjina koja nestaje sa područja na kojem su jedino autohtono stanovništvo.
|
|
Vrh |
|
|
pozitivac
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 12 srp 2012, 16:19 |
|
Pridružen/a: 29 lis 2011, 04:29 Postovi: 2574 Lokacija: Glavni stan
|
Narodna nošnja Hrvata iz Sasine Katolička župa Sasina nalazi se kod Sanskog Mosta, na putu Sanski Most-Banja Luka. Po najnovijoj geopolitičkoj podjeli pripada Federaciji Bosne i Hercegovine, upravo na granici s entitetom RS. U sadašnjem svog opsegu ona postoji kao župa, odn. samostalna kapelanija od 1914. godine. Međutim, samo naselje Sasina i župa na njezinom širem području je znatno starijeg datuma. Župa je najvećim dijelom raseljena u nedavnom ratu 1992.-1995. godine, a samo je malen broj vjernika ostao ili se vratio. Prema podacima iz šematizma Banjalučke biskupije u Sasini je 1999. živjelo svega 70 vjernika za koje se pastoralno brine župnik iz Sanskog Mosta fra Ivo Orlovac. Trenutno ih je, 2001. godine, prema župnikovu izvještaju, u Sasini i Tomašici ukupno 95. … Starija prošlost ovih krajeva Sasina spada među starije župe u Bosni i Hercegovini. Budući da je to od starine rudarski kraj, gdje se kopala i prerađivala željezna ruda, tu su se naselili rudari iz njemačke pokrajine Saske, pa je po njima i samo mjesto dobilo ime. Mjesto se spominje 1475. godine u ljetopisu fra Nikole Lašvanina, kada je ugarsko-hrvatski kralj Matijaš pod Sasinom porazio tursku vojsku predvođenu Alibegom i Skenderbegom. U opširnom popisu Bosandkog sandžaka iz 1604. godine Sasina se spominje kao mezra, tj. kao veće obradivo zemljište, odn. posjed. Međutim, povijest katolika ovih krajeva krajnje je dramatična i kompleksna. Mijenjali su se gospodari i ratna sreća, mijenjano je i prenošeno i sjedište župe, a vjerni katolici snalazili su se na sve moguće načine i nastojali da sačuvaju svoju vjeru, i, ako je moguće, živu glavu. Ni jedno ni drugo često nije bilo nimalo lako. Stoga, da bi se uopće nešto reklo o daljoj prošlosti ove župe, moralo bi se obuhvatiti znatno šire područje, odn. ono koje danas pokrivaju župe: Sasina, Sanski Most, Stratinska i Stara Rijeka. U svim tim mjestima postoje katoličke župe. Osim spomenutih u prošlosti je na tom području postojala i župa u Starom Majdanu, koja se naziva čas staromajdanskom, čas kamengradskom, sa sjedištem u Starom Majdanu, da bi u posljednja dva stoljeća bila nazivana sasinskom, jer je tamo preneseno njezino sjedište. Na tom je području i nekoć znameniti franjevački samostan u Kamengradu, koji je dao i nekoliko - u svoje vrijeme veoma uglednih - svećenika-franjevaca. … Srednji vijek: Sasina i Posanje – dio Zagrebačke biskupije Nakon dolaska i pokrštenja Hrvata, ti su krajevi pripadali hrvatskom kraljevstvu, i to kao njezin središnji dio, sve do pada pod tursku vlast. Crkveno su oni pripadali Zagrebačkoj biskupiji, osnovanoj 1094. godine. Po nekim povjesničarima pružala se ona na jug sve do današnjeg Bosanskog Petrovca. Radi lakše uprave ona je bila podijeljena na arhiđakonate. Sasinski je kraj pripadao Dubičkom arhiđakonatu koji je opet bio podijeljen na tri crkvena kotara: Dubički, Sanski i Vrbaski. Današnja je Sasina pripadala Sanskom crkvenom kotaru (distriktu). Za povijest katoličke crkve predragocjena su dva popisa župa, odn. crkava te biskupije, gdje se navode i crkve iz ovih krajeva, iako je upravo Dubički arhiđakonat ostao do danas najslabije istražen. Prvi je popis arhiđakona Ivana iz 1334. godine, kada je na širem sasinskom području bio cijeli niz crkava i župa, a drugi iz 1501., kad su se Turci već zalijetali sve do ovih krajeva plijeneći i tjerajući u progonstvo katoličko stanovništvo tih krajeva, uslijed čega su se župe jedna za drugom gasile. Spomenimo dosad otkrivene i utvrđene crkve i župe koje se spominju u popis iz 1334. u ovom dijelu Posanja. To su crkva sv. Ivana Krstitelja u Vrušušama (de Wersusya), koja se nalazila u današnjem mjestu Vrše, sjeverno od Kamengrada, nedaleko od St. Majdana, crkva Sv. Jurja u Podbrežju (de Pobresia) kod Sanskog Mosta, crkva u Kamengradu ili Kamičku (de Cramen), crkva Blažene Djevice Marije u Oštroj Luci (Oztra loka), crkva Sv. Jurja u Mrenu (de Mren), crkva Sv. Martina u Šumećici, vjerojatno zapadno od Kamengrada, itd. Ukupno se u sanskom crkvenom distriktu 1334. godine spominje 19 crkava i dvije kapelice, a to su uglavnom župne crkve, dok 1501., nije tu ostala ni jedna. Tragična je to posljedica turskih provala i postupnog zauzimanja tih dijelova, koji će se otada nazivati “Turska Hrvatska”, tj. dio Hrvatske koji se nalazi pod turskom okupacijom. Tako se nazivalo cijelo to područje sve do rijeke Vrbasa na istoku. Tursko doba Kad su ti krajevi pali pod tursku vlast, stanje se Katoličke crkve iz temelja izmijenilo. Dotadašnje župe su uništene, narod sa svojim svećenicima iselio, ali su se male oaze katolika ipak uspjele sačuvati. Jedna od takvih oaza bila je upravo u sasinskom kraju. Tomu je doprinijela i činjenica da su tu živjeli rudari i kovači, koji su Turcima bili potrebni, pa ih nisu progonili, štoviše, katkada su uživali i određene povlastice. Štoviše ima tragova da su se u taj rudarski kraj doseljavali i katolici iz drugih rudarskih krajeva iz srednje Bosne, od Vareša i Kreševa. No bili su oni samo mali otočići u moru inovjeraca. Osim Turaka i islamiziranih katolika, koji su se Muslimani tu se od turskog vremena naseljavaju i pravoslavni Vlasi, koji tek pod utjecajem Srpske pravoslavne crkve postupno prihvaćaju srpsku nacionalnu svijest. Sami srpski povjesničari priznaju da u Pounju prije Turaka nije bilo pravoslavnog elementa, iako drugi neutemeljeno tvrde da su oni tu iz puno ranijeg vremena, no za to nemaju nikakvih dokaza. … Sasinski župnici – mučenici našeg vremena Dvojica su sasinskih župnika mučenički završili svoj život. Bili su vjerni pastiri svog stada i zaslužili su da im se sačuva uspomena, te da ih vjernici štuju kao prave kršćanske mučenike. Iznijet ćemo ovdje ukratko njihove životne podatke. Prvi je fra Luka Tešić-Pisarić, koji je bio sasinski župnik šest godina, od 1937. do 1943. Rođen je 29. studenoga 1893. u Žabarima, župa Ivanjska kod Banjaluke. Školovao se u Ivanjskoj, Visokom i Sarajevu. U franjevački red stupio je 15. srpnja 1911. Za svećenika je zaređen 16. srpnja 1916. u Banjoj Luci. Kao svećenik djelovao je u Jajcu, Kiseljaku, Novom Šeheru, Šimićima, Volaru i Sasini. Sa svojim vjernicima sagradio je crkve u Šimićima i Sasini. Bio je pravi narodni čovjek, a bavio se i pisanjem. Bit će da je to komunistima najviše i smetalo. Partizani su ga uhitili, mučili i ubili u Prijedoru upravo na Badnjak, 24. prosinca 1944., skupa s još osmoricom katolika. Drugi je fra Miroslav Buzuk, krsnim imenom Mato, rođen 15. ožujka 1906. u Briševu, župa Stara Rijeka. Nakon osnovne škole, gimnaziju je završio u Visokom, a bogoslovski studij u Sarajevu. Postao je član franjevačkog reda 13. kolovoza 1925. Za svećenika je zaređen 22. prosinca 1928. u Sarajevu. Obavljao je više svećeničkih dužnosti: bio je župni i samostanski vikar na Petrićevcu, župnik u Doljanima, Volaru i Sasini (1943.-1944.), te gvardijan u samostanu Plehan kod Dervente. Nije posve pouzdano utvrđeno vrijeme i mjesto njegove mučeničke smrti. Knjiga Dokumenti o protunarodnom radu (…) donosi zapisnik o saslušanju fra Miroslava s datumom 17. prosinca 1944., dakle je uhićen već prije Božića. Optužili su ga zajedno s prijedorskim župnikom vlč. Josipom Böckmannom zbog navodne špijunaže. Prema maticama umrlih župe Sanski Most, partizani ga strijeljali na Gredi kod Sanskog Mosta 21. veljače 1945. zajedno s Böckmannom. I šematizam Banjalučke biskupije iz 1960. ima taj datum njihove smrti. Čini se da su ti podaci najtočniji. Nije još imao ni 39 godina. … Zaključak Kratko skicirana sudbina katolika ovoga kraja i njhove Crkve na primjeru župe Sasina u ovom prikazu vjerno oslikava sudbinu dobrog dijela katolika Bosne i Hercegovine. Relativna blizina sjedištu Rimskog carstva i prirodna bogatstva ovih krajeva, osobito rudna, što je još onda bilo poznato, uvjetovali su rano širenje i ukorijenjenje kršćanstva u ovim krajevima još u antičko doba. Bujni procvat Katoličke crkve nakon doseljenja i pokrštenja Hrvata s mnogobrojnim crkvama, župama i samostanima u tom prelijepom dijelu ondašnje Hrvatske obilježio je srednjovjekovnu povijest tih krajeva. No katoličanstvo je tu, jer drugih vjera i konfesija tu nije u to doba bilo, doživjelo je gotovo potpuni slom padom pod tursku vlast. Uništene su cijele pokrajine, biskupije, samostani i župe, a ono malo preživjelih katolika bilo je prisiljeno bježati u zabačenija mjesta kako bi sačuvali živu glavu i svoju vjeru. Da se u sanskom bazenu, u koji spada i Sasina, katoličanstvo kako-tako sačuvalo imamo zahvaliti i rudnom bogatstvu tih krajeva, što su Turci koristili, a trebali su im za preradu rude i katolici iz tih krajeva i osobito srednje Bosne, koji su bili stručnjaci u tome, a koji su se doseljavali u ove krajeve, pa su im Turci davali čak i određene olakšice. No, čim je nestalo Turaka, broj se katolika stao povećavati, djelomice prirodnim priraštajem, budući da je natalitet bio vrlo visok, a dijelom doseljavanjem, osobito iz Dalmacije i Like. Ratovi 20. stoljeća zaprijetili su posvemašnjim uništenjem katolika tih krajeva, osobito izgon 1995. kada je među tolikim drugima i sasinska župa svedena na ostatke ostataka. No dosadašnje povijesno iskustvo i naša vjera ipak nas uče optimizmu, kojega se, kao ni svoga zavičaja, ni u ovom slučaju ne želimo odreći. Ovaj rad je mali prilog u tome smjeru. http://free-zd.htnet.hr/sasina/povijest.htm
|
|
Vrh |
|
|
pozitivac
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 12 srp 2012, 16:35 |
|
Pridružen/a: 29 lis 2011, 04:29 Postovi: 2574 Lokacija: Glavni stan
|
|
Vrh |
|
|
pozitivac
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 12 srp 2012, 16:46 |
|
Pridružen/a: 29 lis 2011, 04:29 Postovi: 2574 Lokacija: Glavni stan
|
|
Vrh |
|
|
pozitivac
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 12 srp 2012, 17:13 |
|
Pridružen/a: 29 lis 2011, 04:29 Postovi: 2574 Lokacija: Glavni stan
|
|
Vrh |
|
|
pozitivac
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 12 srp 2012, 17:36 |
|
Pridružen/a: 29 lis 2011, 04:29 Postovi: 2574 Lokacija: Glavni stan
|
|
Vrh |
|
|
pozitivac
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 12 srp 2012, 17:57 |
|
Pridružen/a: 29 lis 2011, 04:29 Postovi: 2574 Lokacija: Glavni stan
|
Grmeč
|
|
Vrh |
|
|
pagan
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 12 srp 2012, 22:34 |
|
Pridružen/a: 24 ruj 2010, 23:57 Postovi: 2546
|
cudni su danas muslimani iz tih krajeva. mrze vise hrvate nego srbe, a tek sto su ratovali protiv hrvata iz SB, to je prica za sebe
_________________ ...naši zadržavaju po koju usamljenu zgradu, kao: "Hrvatski dom", hotel "Kalin", jedna zgrada u Gaju... Sva vojska u potpunom okruženju. Takvo nešto ne bih ni ja baba rasporedila.
|
|
Vrh |
|
|
pozitivac
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 12 srp 2012, 22:47 |
|
Pridružen/a: 29 lis 2011, 04:29 Postovi: 2574 Lokacija: Glavni stan
|
pagan je napisao/la: cudni su danas muslimani iz tih krajeva. mrze vise hrvate nego srbe, a tek sto su ratovali protiv hrvata iz SB, to je prica za sebe Muslimane iz okupiranih područja Bosanske krajine je Alija planirao naseliti na hrvatska područja Lašvanske i Lepeničke doline, zato su i imali takvu motivaciju za borbu protiv Hrvata. Što se tiče mržnje, za muslimane iz Prijedora, Kozarca i okolice ništa novo, oni su ratovali protiv Hrvatske još početkom rata u zapadnoj Slavoniji. Sanski Most baš i ne spada u tu kategoriju, ali nisu ni oni cvijeće. Jedini koji su još većinom prijateljski prema Hrvatima su Kladuša, Cazin, Krupa, Bihać i okolica tih mjesta.
|
|
Vrh |
|
|
pagan
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 13 srp 2012, 00:37 |
|
Pridružen/a: 24 ruj 2010, 23:57 Postovi: 2546
|
pozitivac je napisao/la: pagan je napisao/la: cudni su danas muslimani iz tih krajeva. mrze vise hrvate nego srbe, a tek sto su ratovali protiv hrvata iz SB, to je prica za sebe Muslimane iz okupiranih područja Bosanske krajine je Alija planirao naseliti na hrvatska područja Lašvanske i Lepeničke doline, zato su i imali takvu motivaciju za borbu protiv Hrvata. Što se tiče mržnje, za muslimane iz Prijedora, Kozarca i okolice ništa novo, oni su ratovali protiv Hrvatske još početkom rata u zapadnoj Slavoniji. Sanski Most baš i ne spada u tu kategoriju, ali nisu ni oni cvijeće. Jedini koji su još većinom prijateljski prema Hrvatima su Kladuša, Cazin, Krupa, Bihać i okolica tih mjesta. sve receno
_________________ ...naši zadržavaju po koju usamljenu zgradu, kao: "Hrvatski dom", hotel "Kalin", jedna zgrada u Gaju... Sva vojska u potpunom okruženju. Takvo nešto ne bih ni ja baba rasporedila.
|
|
Vrh |
|
|
Ministry of Sound
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 13 srp 2012, 11:43 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 09:25 Postovi: 44035 Lokacija: Folklorni Jugoslaven, praktični Hrvat
|
http://www.hercegbosna.org/vijesti/bih/obnova-zupa-sasina-u-sanskome-mostu-1528.htmlCitat: Obnova Župa Sasina u Sanskome MostuU Sasini se nakon 15 g. opet čuje zvono sa zvonika župne crkve Rođenja Marijina Biskup Komarica je posvetio novoobnovljenu župnu crkvu koju su srpski vojnici porušili uoči Petrova 1993. Sasinom poslije 15 godina ponovno odzvanja zvono sa zvonika¸novoobnovljene župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije - Male Gospe oko koje se okupilo mnoštvo vjernika ove župe, koji većinom žive u dijaspori, a kako bi proslavili njezinu posvetu. Banjolučki biskup mons. dr. Franjo Komarica pred brojnim je vjernicima, Hrvatima iz dijaspore, kao i bivšim premijerom FBiH Nedžadom Brankovićem u župi Sasina pokraj Sanskoga Mosta svečano posvetio obnovljenu župnu crkvu. Zasluge i vlastima Velika zasluga za izgradnju u ratu do temelja porušene župne crkve pripada sanskoj zastupnici u federalnome Parlamentu Miri Bjeljac i bivšemu federalnom premijeru Nedžadu Brankoviću, zahvaljujući kojima je Vlada Federacije osigurala i izdvojila 176.000 KM za ovu crkvu. Hrvati iz Australije darovali su 30.000 australskih dolara, pa je u znak zahvalnosti njihovu predstavniku Matku Iličiću biskup banjolučki mons. dr. Franjo Komarica uručio prigodnu zahvalnicu. Zahvalnice su dodijeljene i Slavku Marinu, zamjeniku ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, (ministarstvo izdvojilo 30.000 KM), Davoru Čordašu, potpredsjedniku RS-a, te Ministarstvu kulture Hrvatske koje je doniralo oko 10.000 eura, a u čije ime je zahvalnicu primio konzul-savjetnik u Banjoj Luci Frano Piplović. Donator je i kum Mario Lovričić, koji je kupio klupe, svjetiljke, oltar, ambon, krstionicu, postolja za svece te vanjske vaze za cvijeće, u vrijednosti 8.000 eura. Lucija Tomić je za crkvu darovala vanjski sat s digitalnim satelitskim elektromotorom i programatarom te fmancirala elektriflkaciju zvona (5.000 eura). Također, u više navrata je darovala novac za izgradnju crkve. Općina Sanski Most darovala je 10.000 maraka. - Zahvaljujem Bogu da sam dočekao ovaj sveti dan koji su vjernici ove župe i ovoga kraja odavno čekali. Drago mi je da su se prvi put, u ovome slučaju, u obnovu crkve u Sasini uključile državne vlasti koje smo zamolili da i oni pomognu u izgradnji vjerskih objekata - naglasio je mons. Komarica. Svoju radost nije skrivao ni župnik don Ilija Piličić koji je s biskupom Komaricom služio svetu misu. Treću sasinsku crkvu, sagrađenu još 1939., minirali su pripadnici srpske vojske uoči Petrova 1993., pa je sada obnovljena četvrti put. Izloženi ostaci Ispred novoizgrađene crkve izloženi su dijelovi ostataka mramorne ploče u ratu porušene crkve, a postavljena je i ploča s imenima u Domovinskom ratu 40 nevino ubijenih katolika ove župe, koju je blagoslovio biskup Komarica. Glavni izvođač radova na izgradnji ove crkve Radomir Knežević predao je banjolučkom ordinariju dnevnik gradnje i ključeve crkve, koji je potom otključao ulazna vrata, označivši početak novoga života za ovu župu. /VL/
_________________ sklon'se bona Zineta sa penđera, vidiš da te vlasi oćima kurišu
|
|
Vrh |
|
|
Stecak
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 18 ruj 2012, 20:29 |
|
Pridružen/a: 18 kol 2009, 17:38 Postovi: 1539
|
Knjiga koji sam jučer dobio
Župa Sanski Most u proslošti i sadašnjosti
Privitak/ci: |
Zupa_Sanski_Most1.jpg [ 24.04 KiB | Pogledano 30352 put/a. ]
|
|
|
Vrh |
|
|
Stecak
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 28 ruj 2012, 11:24 |
|
Pridružen/a: 18 kol 2009, 17:38 Postovi: 1539
|
|
Vrh |
|
|
Pavo B.
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 01 lis 2012, 07:22 |
|
Pridružen/a: 06 stu 2009, 07:00 Postovi: 1071
|
|
Vrh |
|
|
Ministry of Sound
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 21 stu 2012, 04:16 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 09:25 Postovi: 44035 Lokacija: Folklorni Jugoslaven, praktični Hrvat
|
_________________ sklon'se bona Zineta sa penđera, vidiš da te vlasi oćima kurišu
|
|
Vrh |
|
|
Junuz Djipalo
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 21 stu 2012, 09:36 |
|
Pridružen/a: 08 lis 2009, 19:58 Postovi: 37040 Lokacija: Gl. grad regije
|
Upoznao sam u Zg puno ljudi iz Sasine. Niotkud se nisam naslušao ružnih priča kao iz tog kraja, Sana i Prijedor. Posavljaci su prošli naspram njih odlično, bar civili.
_________________ Ako se ovako nastavi, a hoće, imam pametnija posla no da ispravljam krive Drine ...
|
|
Vrh |
|
|
pozitivac
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 24 stu 2012, 11:42 |
|
Pridružen/a: 29 lis 2011, 04:29 Postovi: 2574 Lokacija: Glavni stan
|
Junuz Djipalo je napisao/la: Upoznao sam u Zg puno ljudi iz Sasine. Niotkud se nisam naslušao ružnih priča kao iz tog kraja, Sana i Prijedor. Posavljaci su prošli naspram njih odlično, bar civili. Bila je negdje na forumu statistika hrvatskih civilnih žrtava, mislim da je općina Prijedor među prvim, ako ne i baš prva po broju stradalih. A spomenuti prostori su stradali i krajem 2.svjetskog rata, pa onda i masovnim odseljavanjem. Sasina je izgubila trećinu ljudi odseljavanjem u zadnjim desetljećima bivše države, mada mnogi od takvih, uključujući masu moje rodbine ustvari mogu biti sretni što su otišli prije nego je rat počeo.
|
|
Vrh |
|
|
Kum Bečo
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 11 lis 2013, 13:30 |
|
Pridružen/a: 09 vel 2010, 20:22 Postovi: 5990
|
Obljetnica oslobođenja
_________________ Neki Fadil
|
|
Vrh |
|
|
boksnamnik
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 07 kol 2015, 11:44 |
|
Pridružen/a: 26 lis 2014, 10:58 Postovi: 2352 Lokacija: Република Српска/Republika Srpska
|
Citat: Sanski Most: Mladoženja i kum se potukli zbog Brenine pjesme!
Bizaran događaj zbio se protekle nedjelje u Sanskom Mostu kada su se na svadbi potukli mladoženja i kum, nakon čega je nastao pravi haos pri čemu je intervenisala i policija.
Prema priči očevidaca ovog događaja, cijeli tok svadbe je od početka bio nabijen negativnom energijom, a sve je kulminiralo u kasnim noćnim satima.
Navodno, povod za tuču mladoženje i kuma bila je pjesma "Šeki", koju pjeva Lepa Brena. Prema toj priči, kum je platio orkestru koji je zabavljao svatove hiljadu maraka kako bi u narednih sat vremena svirali samo tu pjesmu.
Nakon nekoliko izvedbi, mladoženji je prekipjelo te je od muzičara tražio da promijene repertoar, čemu se kum usprotivio.
"Nastala je svađa, a potom i fizičko naguravanje, pa su se njih dvojica uhvatili u koštac. Letjelo je sve sa stola, a u gužvu su se uključili i ostali svatovi", priča jedan od učesnika svadbe.
Na lice mjesta ubrzo je stigla policijska patrola, nakon čega se situacija smirila. Kum i mladoženja su dali izjave o incidentu, a svatovi su se potom pčeli razilaziti.
Prema riječima očevidaca, učesnici u tuči su prošli bez težih ozljeda. Inače, ovo nije prvi neobični događaj koji se desio na nekoj ovdašnjoj svadbi.
Protekle godine, nekako u isto vrijeme, mladoženja je pobjegao sa vjenčanja nakon što nije želio izgovoriti sudbonosno "da" braku sa mladom koja nije bila izabranica njegovog srca.
Inače, Sanski Most je, u odnosu na broj stanovnika, jedan od gradova rekordera u BiH po broju obavljenih vjenčanja i sklopljenih brakova tokom ljetnog perioda.
Samo tokom jula i avgusta ove godine zakazano je više od 150 vjenčanja i u najvećem broju slučajeva riječ je o mladim ljudima iz inostranstva, koji nakon sklapanja braka odlaze van granica zemlje.
_________________ Za dobar zivot nije rodjen svako
|
|
Vrh |
|
|
Ateist
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 31 pro 2015, 18:11 |
|
Pridružen/a: 22 vel 2012, 16:06 Postovi: 2913
|
Krajem rujna 1941. godine partizanska Konjička četa, pod zapovjedništvom Petra Đurašinovića, izvršila je napad na ustaško uporište u selu Modri u općini Sanski Most. Konjanici su iz osvete na šovinističkoj osnovi zapalili više kuća u selu. Ustaše su to koristile u promidžbi protiv partizana. Na kasnijim partijskim konferencijama kritizirani su svi odgovorni za paljenje sela.
|
|
Vrh |
|
|
NortHerz
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 18 ožu 2016, 11:51 |
|
Pridružen/a: 10 svi 2009, 17:05 Postovi: 299
|
Svašta http://forum.klix.ba/u-sanskom-mostu-po ... #p12354885Citat: Srednjovjekovni utvrđeni grad Kamengrad bio je u posjedu hrvatskih knezova Blagajskih, a sagrađen je na kamenitom uzvišenju iznad današnjeg sela Donjeg Kamengrada kod Sanskog Mosta u zapadnoj Bosni. Sastojao se od Gornjeg grada (u osmansko vrijeme zvanog Kaja „stijena”) i Donjeg grada (Palanke) sa okruglom kulom. Ime Kamen prvi put se spominje 1346., a grad pod tim imenom (Kamengrad) u posjedu knezova Babonića 1374., mada se pretpostavlja da je sagrađen znatno ranije.
_________________ BOSNIAK PAROLE: „To što je vaše, to je i naše, a što je naše, to ne može biti i vaše“
|
|
Vrh |
|
|
Dutch
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 31 pro 2017, 17:09 |
|
Pridružen/a: 17 srp 2017, 17:24 Postovi: 18
|
Čitam na klix.ba kako je općina Sanski most najpogođenija iseljavanjem ne samo u USK nego i u cijeloj zemlji.
|
|
Vrh |
|
|
Stecak
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 26 vel 2020, 17:29 |
|
Pridružen/a: 18 kol 2009, 17:38 Postovi: 1539
|
Izvor: https://croexpress.eu/mobile/aktualno/2 ... u-i-strah/(BIH) VAPAJ HRVATA S PODRUČJA SANSKOG MOSTA Naša djeca idu u školu i po pet kilometara pješice, moraju proći kroz šume iz kojih vrebaju vukovi, i to nam stvara brigu i strah Sve je manje Hrvata na području Sanskog Mosta. Mnogi su otišli tragičnim događajima iz 90-tih, a neki i početkom novoga tisućljeća tražeći posao i bolji život. No, postoje primjeri koji govore i suprutno. CroExpress/Anto Pranjkić Naime, u obližnjem malenom Zagaju događa se svojevrsna demografska bomba. Od ukupno 20-tak mještana u Zagaju živi i osmoro učenika, a ako sve bude kako treba ove će godine u školske klupe i Tanja Zekić. Kaže nam da bi voljela ići u školu. Malo se družiti sa vršnjacima. - Meni je, znate, ovdje jako lijepo. Imam koke, koze i ovce i svog ljubimca konjića, ali bi bilo lijepo razmijeniti koju i sa kolegama vršnjacima, kao velika, priča Tanja. Pitamo ju gdje je naučila tako lijepo govoriti a ona će kao iz topa: – I ovdje imamo Internet. I vidimo svašta, pa tako i znamo, kaže 6-godišnja Tanja, koja sa bakom Ljubom, njezinim partnerom Danom i tetkama, učenicama srednje škole, živi u Zagaju, malom mjestu u blizini Sanskog Mosta, u živopisnoj prirodi punoj ljepota, ali i opasnosti: – Ovdje imamo o veliki problem. Naime, iz planine se znaju spuštati vukovi u potražnji za hranom, pa se bojimo za djecu. Osnovni je problem što nam djeca odavde idu u školu i po sedam kilometara: od toga idu po pet pješice, jer autobus ne može doći. Moraju proći kroz šume i to nam daje nespokoj, kaže samohrana majka Sandra Šeić, čiji osnovci Valentina i Marko svakoga jutra pješače kilometre kako bi došli do škole, a poslije dolaska sa majkom i ujakom, koji je i osobom s posebnim potrebama, idu u šumu brati gljive kako bi nešto zaradili za život, a sretni su i zadovoljni. Još Marko zna i minstrirati na svetim misama nedjeljom i blagdanom. – Nije nama problem ići, raditi. Nije problem niti za hranu. Sami si proizvedemo što nam je potrebno i odemo u šumu, pronađemo gljive a brat Željko iste prodaje na tržnici i nešto se pribavi, ali je problem kada djeca krenu u školu jer nemamo za knjige niti za odjeću i obuću. Kada bismo mogli riješiti taj problem bili bismo presretni, kaže Sandra i ističe kako ima vrlo vrijednu djecu, koja ju ponekad iznenade i cvijećem: – Dobri su. Marljivi. Znaju iznenaditi lijepim gestama i ljudi ih vole. Skromni su. Sretni su i zadovoljni s ovo malo što imamo, kaže ponosna majka i ponavlja da je najveći problem dio ceste koji vodi od početka Zagaja do u unutrašnjost zaseoka: – Autobus ne može dolaziti i problem je veliki. Bila bi nam velika pomoć kada bi nam netko mogao pomoći da saniramo cestu, onda ne bismo morali svako jutro ustajati i djecu voditi u školu. Autobus bi mogao dolaziti po njih i problem mračne i nepregledne šume u koju dolaze vukovi kad su gladni bio bi riješen, kaže Sandra. Prema riječima sumještanina Ante Ljevara već je izrađen projekt i čeka se dobra volja određenih donatora kako bi se ova cesta mogla sanirati: – Sve smo pripremili i spremni smo predati zahtjeve gdje god to treba. Važno je da riješimo ovaj problem i da nam djeca bezbrižno mogu u školu, kaže Ljevar i ističe kako su ljudi ovdje vrlo vrijedni i da im treba jako malo za zadovoljstvo. – Valjao bi neki manji stroj, kojim bi mogli si pomoći u obradi zemlje. Neki mali motokultivator ili slično, što bismo svi u mjestu mogli koristiti, kaže sumještanin Dane, ali najveći je problem već spomenuta cesta. – Rado bih maloj Tanji kupio bicikl, ali cesta nije povoljna za vožnju, pa mi ju nekako teško gledati kako pati, ali nije tužna, nego je uvijek raspoložena i sretna, ističe Ljevar. Ovo malo selo u blizini Sanskoga Mosta, gdje ljudi beru gljive kako bi preživjeli, a sretni su i zadovoljni sa ono malo što imaju, svojevrsni je primjer svima nama kako treba živjeti.
|
|
Vrh |
|
|
Burekspinat
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 28 vel 2020, 08:33 |
|
Pridružen/a: 12 lis 2018, 20:35 Postovi: 203
|
Jel zna netko kako im se moze pomoc ili je mozda voljan da se organiziramo pa da se nesto napravi
|
|
Vrh |
|
|
Planina
|
Naslov: Re: Sanski Most Postano: 11 sij 2021, 21:15 |
|
Pridružen/a: 28 svi 2020, 02:28 Postovi: 5739 Lokacija: planina
|
Junuz Djipalo je napisao/la: Upoznao sam u Zg puno ljudi iz Sasine. Niotkud se nisam naslušao ružnih priča kao iz tog kraja, Sana i Prijedor. Posavljaci su prošli naspram njih odlično, bar civili. Dobar pajdo mi je 50% iz Sasine, ima ih na sve strane...
|
|
Vrh |
|
|
Online |
Trenutno korisnika/ca: / i 7 gostiju. |
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|