Nakon izvještaja sa Kosova da tamošnji Bošnjaci i Goranci masovno dobijaju bugarske pasoše, sada stižu reakcije i iz Sofije. Da li je to dio „makedonsko-bugarskog spora“?
Nakon izvještaja sa Kosova da tamošnji Bošnjaci i Goranci masovno dobijaju bugarske pasoše, sada stižu reakcije i iz Sofije. Da li je to dio „makedonsko-bugarskog spora“.
Dvadesetak mladih i nekoliko porodica strpljivo čekaju pred zgradom u Sofiji u kojoj se nalazi Agencija za Bugare u inostranstvu. Svi su sa Kosova i svi su podnijeli molbe za priznavanje svog bugarskog porijekla, odnosno bugarskih korijena. Šanse za pozitivan odgovor na njihove molbe su velike, iako ima i onih koji se odbijaju, kaže za DW direktor Agencije Rosen Ivanov.
Dobijanje potvrde da je neko bugarskog porijekla donosi sa sobom značajne prednosti: dobijanje dozvole za privremeni boravak, pravo na dobijanje bugarskog državljanstva i privremenu ličnu kartu sa rokom važnosti od pet godina. Procedura za dobijanje bugarskog državljanstva je duga i spora, vodi je Ministarstvo pravde, a okončava se ukazom predsjednika. Za razliku od te procedure, dobijanje dokumenta koji potvrđuje bugarsko porijeklo odvija se bez takvih briokratkih prepreka.
„Istorija, naglašavam, nije važna. Važno je ono kako se ljudi osjećaju“, kaže Ivanov. „Oni koji imaju potvrdu o bugarskom porijeklu ne pozivaju se na intervjue, a one koji to nemaju, bivaju pitani o tome kada su rođeni i da li se osjećaju kao Bugari“, objašnjava direktor Agencije za Bugare u inostranstvu.
Ako neki kandidat nema dokaz o sopstvenim bugarskim korijenima, on može kao dokument da podnese i članstvo u nekom bugarskom Kulturno-umjetničkom društvu u inostranstvu.
Od kraja marta ove godine, takav dokument izdaje i Udruženje Bugara na Kosovu. „Do sada Kosovari nisu pokazivali veliko interesovanje za bugarske pasoše i ne znam šta se u međuvremenu dogodilo da se situacija promijeni. Tvrdnje da na Kosovu naplaćujemo hiljadu eura za dobijanje potvrde su netačne. Kod nas je to besplatno“, tvrdi Ivanov.
On dodaje da je od 2009. godine do danas samo 39 građana Kosova podnijelo molbe za priznavanje bugarskog porijekla, a da je njih 32-je dobilo pozitivan odgovor. Direktor Agencije za Bugare u inostranstvu tako demantuje tvrdnje iznijete u nedavnom izveštaju DW: „Njemačka je od 2005. do danas uvela u svoje državljanstvo četiri miliona stranaca, a nas razapinju na krst zbog 30 pasoša“, zaključuje Ivanov.
Raniji direktor Agencije, prethodnik Rosena Ivanova, Spas Tašev, ocjenjuje da je problem sa etničkom pripadnošću ljudi na jugu Kosova, samo dio „ukupnog makedonsko-bugarskog spora“.
Njegovo mišljenje dijeli i ekspert Agencije Jordan Kolev, inače doktor istorijskih nauka: „Makedonija baca novac na oko 8.000 Goranaca na Kosovu pokušavajući da od njih napravi islamizirane Makedonce. Iste takve pretenzije ima i Bosna, kada je riječ o Bošnjacima sa Kosova koji tvrde da su Bugari. Sarajevo želi da priključi te ljude Titovoj, bošnjačkoj naciji islamiziranih Slovena“, kaže Kolev. On ipak priznaje da se „ne osećaju svi Goranci kao Bugari“ i da „priznavanje bugarskih korijena ne znači samo po sebi i etničku pripadnost“. /DW
