HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 28 ožu 2024, 09:09.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 3 post(ov)a ] 
Autor/ica Poruka
 Naslov: ANGLO-SAKSONSKA osvajanija Britanije
PostPostano: 26 lip 2018, 19:44 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 10 vel 2018, 07:02
Postovi: 318
ANGLO-SAKSONSKA OSVAJANJA BRITANIJE

Anglo-saksoni su grupa naroda koja je naselila Veliku Britaniju u 5. Veku. To su germanski narodi i plemena koja se preselila na Britanska ostrva iz kontinentalne Evrope, iz područja današnje sev. Nemačke, Danske i Skandinavije, prenoseći svoju osobenu germansku kulturu domorodačkom keltskom življu koji je tamo već živeo vekovima. Anglo-saksoni su vrlo brzo prihvatili hrišćanstvo a njihova kultura i vera dominirala je Britanskim ostrvima sve do Normanskih (Vikiških, Skandinavskih) osvajanja u 9. Veku, kada je novi talas paganskih doseljenika iz Skandinavije uneo dodatni sloj germanskog elementa u šarenoliku etničku sliku ostrva.

Prvi talas naseljavanja Anglosaksona u Britaniji brojao je oko 100,000 ljudi ali i to je bilo dovoljno da se u potpunosti premeti odnos snaga među postojećim i zaraćenim državicama. Rani anglo-saksonski period bio je osnova za stvaranje kasnije ujedinjene engleske nacije i države čiji su mnogi aspekti preživeli i danas.

Najstariji anglo-saksonski period Britanije počinje sa završetkom vladavine Rima u tom delu sveta. Tada je došlo do intenzivnog raseljavanja naroda širom Evrope, zbog čega se jedan deo tih etničkih mrdanja i mešanja prelio i na Britaniju. Tamo su konkretno prvi otišli pripadnici germanskih naroda Sasa (Saksona) i Angla, koji, imajući već zajednički staro-germanski jezik i sičnu kulturu, obrazuju jedinstvo ali se dosta mešaju i sa domorodačkim življem.

Negde u 5. veku veća skupina novopridošlih Saksona i Angla dobilo je dozvolu od tadašnjih vladara Britanije da se nasele na istoku Britanije i da štite tadašnji preovlađujući narod Britona (Kelta), od Pikta i Škota sa severa (koji su prestavljali mešavinu Kelta i još starijeg domorodačkog sloja naroda preistorijske Britanije), sa kojima su ovi bili u sukobu.

Saksoni međutim nisu poštovali dogovor pa su zaratili sa Britonima shvatajući da su oni lakši plen za osvajanje i da drže plodnije zemlje u rečnim dolinama. Stare vladarske kuće Britanije iz redova Britona održale su sve do 570. godine ali su Anglo-Saksoni vremenom nadvladali i od tog doba staro stanovništvo Kelta više nema nijednu svoju državu, osim Velsa na dalekom zapadu. Anglosaksonska kultura Britanije nastala je sličnim procesom kao i u Rusiji, Severnoj Africi i nekim delovima islamskog sveta gde je moćna doseljena elitna manjina za vrlo kratko vreme nametnula svoje kulturne i društvene obrasce slabijoj i zaostaloj domorodačkoj većini.

Najniži društveni sloj Anglosaksona nije bio sačinjen od robova već od keorla/karla, slobodnih ljudi, seljaka koji su imali pravo da nose i koriste oružje. Karli su plaćali porez lordu, odnosno vladaru oblasti na kojoj su živeli i imali su obavezu da se bore za njega u slučaju zajedničke opasnosti ili ratnog pohoda. To je bila osnova kasnije razvijenog feudalnog sistema Britanije i ostatka Evrope.

Oblasni lordovi ili gospodari imali su pak, sa svoje strane, vazalne obaveze prema vladaru odnosno kralju zemlje koja je često obuhvatala tek nekoliko manjih oblasti. Zaista, u vreme doseljavanja Anglosaksona i stvaranja korena engleske nacije na tlu Britanije postojao je ogroman broj sitnih “kraljevstava” koja su bila međusobno zaraćena, zbog čega je čitava regija kulturno i privredno zaostajala za ujedinjenijim i složnijim nacijama Evrope u nastanku.

Nije bio redak slučaj da neki britanski “kralj” sa početka 6. Veka vlada tek jednom skromnom utvrdom, šumama i poljama oko nje, sve do međa sa susednim gospodarom. Naeljavanjem Anglo-Saksona a kasnije i Normana dolazi do znatnog ukrupnjavanja država na tlu Britanije, što će na kraju dovesti do stvaranja jedne jedinstvene nacije.

Negde 660. Godine nove ere politička scena donje Britanije pokazuje stvaranje jačih kraljevstava koja dominiraju nad manjih. Tako se vremenom izdvaja pet “engleskih” kraljevina 7. Veka, sa različitim odnosom snaga elitnih Anglosaksona i domorodačkih Britona unutar samih država. U središnjem delu Britanije ojačala je kraljevina Mersija koja je prosperirala na osnovu svog povoljnog trgovačkog položaja na reci Temzi (sa sve gradom Londinijumom). Mersija je svoje akumulirano bogatstvo iskoristila da stvori prilično snažnu vojsku, što je bila osnova za dalje širenje uticaja i teritorije. Kralj Mersije je na primer mogao da sazove 30 vazala, odnosno 30-ak nižih oblasnih gospodara.

Vrhunac Mersijske države desio se krajem 8. Veka kada je najmoćniji vladar Evrope tog doba, franački kralj Karlo Veliki (od čijeg imena zapravo i potiče slovenska reč “kralj”) priznao mersijkog kralja Ofu kao vladara čitave Britanije iako su u relanosti i dalje opstajale i druge nezavisne države poput Eseksa i Velsa.
Na početku razvoja Anglosaksonskog društva vojske su regrutovane tako što su se rodovi i plemena odazivali na poziv zajedničkog ratnog vođe, i udruživali kako bi se porazio zajednički neprijatelj. Kasnije teritorijalna podela Britanije postaje bitnija pa je svaki oblasni gospodar imao pravo da sazove u ratni pohod ili odbranu sve odrasle i vojno sposobne muškarce koji obrađuju zemlju na njegovoj teritoriji. U istoriji ratovanja u ranoj istoriji Anglosaksona vidimo da su one države koje su počele da sakupljaju i održavaju veće i brojnije seljačke vojske bile uspešnije nad vojskama sastavljene od elitnih plemića i njihove uže svite.

Što se tiče ratovanja na vodenim putevima reka Temza je svakako bilo najbitnije razvozište i bojište Anglosaksona. Trgovačke ali i ratne flote obično su sakupljane u Londonu a zatim odatle kretale u pohode, bilo u unutrašnjosti Britanije, negde na udaljenoj obali tako što bi flota izlazila na more, ili do osvajanja na nekim od susednih ostrva. Britanski brodovi bili su relativno česti gosti na obalama Francuske (Normandija, Bretanja), Škotske, Irske, Velsa, Sendvičkih ostrva, itd.
Anglosaksoni su svoju prvu vojnu obuku dobijali još kao mladi dečaci na domaćinstvima svojih očeva, barem ako govorimo o plemstvu Britanije. Mladići su obučavani ne samo za pojedinačne veštine i tehnike, već i za delovanje u grupi i borbi u kompaktnoj vojnoj družini, što je tada bio osnovni vid vojevanja (brzo formiranje npr. čvrstog “zida od štitova”).Obrambeni ratovi vođeni su znatno češće u kasnijoj fazi razvoja Anglosaksonskog društva, kada su se pojavili snažni protivnici i osvajači spolja (kao što su to bili Danci). Naselja su utvrđivana a svako osvajanje nove teritorije praćeno je brzom izgradnjom i postavljanjem solidne utvrde i stražarnice. Gusta mreža postavljenih utvrđenja znatno je usporavala kretanje i napredovanje spoljašnjeg protivnika, jer je ovaj morao da ih osvaja sve redom bez izuzetka, što je iziskivalo vremena i sredstava.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: ANGLO-SAKSONSKA osvajanija Britanije
PostPostano: 26 lip 2018, 19:56 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 10 vel 2018, 07:02
Postovi: 318
slika

slika

slika

slika

slika

slika


slika

Izvor : FB


Vrh
   
 
 Naslov: Re: ANGLO-SAKSONSKA osvajanija Britanije
PostPostano: 27 lip 2018, 21:34 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 17 svi 2018, 23:02
Postovi: 4233
Umbri?


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 3 post(ov)a ] 

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 18 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO