Stavka "Doznake iz inozemstva..." iz sekundarnog dohodaka u odnosu
na stavku "Robe, usluge i primarni dohodak"
u platnoj bilanci. Slične podatke nalazimo i kod Eurostata,
samo što su ovdje diferencirani između opće države i ostalih sektora.

3. Transferi iz inozemstva
- Doznke radnika z inozemstva
- Mirovine domaćih rezidenata iz inozemstva
- Ostali privatni transferi z inozemstva


I primjećuje se konstatan rast svih zadnjih godina.




Dakle za 11 godina Hrvatska je u trgovini robama nabila deficit od skoro pa 90 mlrd eura,
s uslugama suficit od 79,8 mlrd eura i suficit od 15,65 mlrd eura iz sekundarnog dohodka
(stavka: doznake iz inozemstva...)



https://www.hnb.hr/documents/20182/266f ... 38ac820aa5
https://www.hnb.hr/documents/20182/c560 ... 50047b26ea
http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table. ... 8&plugin=1
http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table. ... 2&plugin=1

Što je u HR primjeru oko 8%, kod Srbije je 20% (uključujući i stavku "opće države").
Bugarska isto oko 8%, Rumunjska 10,6%. Makedonija čak 28,7%. Kod BiH prema
Centralnoj banci 2015. - 36,25%.

Kod zapadnih zemalja ova stavka je uvijek u minusu, kod istočnih u plusu.
U aposolutnim brojevima saldo doznaka iz inozemstva za zadnjih 11 godina je:

mlrd eur

ROM 40,8
SRB 18,6
BG 15,04
HR 13,4
P 11,5
MK 9,4

Eurostat

Stavka "Sekundarni dohodak" u odnosu na stavku "Robe, usluge i primarni dohodak"
u bilanci plaćanja BiH.

Od 2007. - 2015. ovdje je prosjek nevjerojatnih 43,3%. 2007. je bio čak 53,5%.
Doduše, zadnjih godina se smanjuje. Te godine prihod od prodaje roba = 3,275 mlrd KM,
usluga = 2,836 KM, primarni dohodak 1,553 KM. A sam prihod iz sekundarnog
dohodka = 4,101 mlrd KM. Dakle, više je došlo
doznaka iz inozemstva nego sav izvoz roba te godine.

U biti BiH bilanca plaćanja se zadnjih, u ovom primjeru 8 godina, stvara skoro pa pola u D, CH, A...

Sad je svima jasno zašto je ona "briga" za odlascima, sve drugo nego iskrena. BiH doslovice
bez vanjskih doznaka (35,4 mlrd KM, 2007.-2015.) bi već davno bila skroz na koljenima.

http://www.cbbh.ba/content/DownloadAtta ... langTag=hr

Stvarne doznake su u HR veće jer statistika ne računa one kojima je zapad do 100-200 km od kuće pa dolaze barem 2 puta mjesečno i nose novce u džepu. BiH, Srbija , Rumunjska i ostali baš ne mogu računati na takve doznake.

Ne znam prave statistike o tome, ali samo primjer od 3000 žena iz Rijeke i Istre koje idu u Italiju čuvati stare babe.

Je li moguće da ekipa digne kredit vani i onda oroči kod nas jer je kamata na oročenje veća od kamate koju plaćaju tamo?
Tj. našim ljudima u inozemstvu puno se više isplati držati ušteđevinu u našim bankama nego tamo.

Junuz the FX trader.

Dakako, ovo su sve samo službene brojke.

Sjetimo se recimo samo desetak godina ili nešto više unazad i one propagande SDP-a i sličnih u vezi glasovanja dijapore i tzv. "ne plaćanja poreza". Trovali su birače a istovremeno s doznakama iz inozemstva poboljšavali Bilancu plaćanja. Inače bi im kamatne stope za kredite zbog lošijeg rejtinga bile još veće. Tako ih je dijaspora toga poštedila, dakle HR je duplo profitirala i dijaspora je itekako sudjelovala u povećanju prihoda i smanjenju proračunskih rashoda. Em je rezidentno stanovništvo dobijalo i trošilo novac, em država plaćala manju kreditnu stopu na zaduženja. Srećom opametnuli su se, a sam broj koji izlazi na izbore, sve govori, da se radi o čistoj formalnosti. Napravili su još koji ustupak, ono recimo s osobnom itd. Ali zato i uveli porez na strane mirovine, jer su shvatili da će to inače stranci umjesto njih uraditi. No, tu su s visinom odbitka doista pretjerali i sve one kojima se ukazala prilika da tu ne dobijaju doznake, samo rastjerali, odnosno zakonskim izmjenama kasno reagirali. Ali tako to biva kad se nema senzibilieta i hoće samo gotovo grabiti. S biračima je svojevremeno nekima bilo lakše manipulirati.

https://www.vecernji.hr/vijesti/inozemn ... ti-1129906