Šta se desi sa osobom koja odseli na par godina iz zemlje, a ostane dužna u banci ne svojom krivicom?

Imam jedan takav slučaj, valjda nije uplaćena zadnja plaća koja je trebala pokriti minus na kartici, poslodavci su skužili da lik odlazi iz zemlje 20 dana prije nego što će plaća biti..

Ja ću probati iako nemam nikavog iskustva ni prakse:utege

Najprije treba vidjeti koliko je dugo ta osoba izbivala iz zemlje i može li se pozvati na zastaru. Mislim da ta tražbina zastarjeva za 5 godina.
Ajmo zanemariti zastaru. Ovdje se radi o dvije tražbine: jedna je dužnikova prema banci, a druga poslodavca prema njemu, kao posloprimcu. Ako je zbilja ostao "dužan bez svoje krivice", onda bi mogao od poslodavca tražiti ne samo isplatu plaće, nego i naknadu štete koju je time pretrpio, a u svakom slučaju ima pravo na zatezne kamate na neisplaćenu plaću. To ostvaruje u posebnoj parnici. Međutim, možda bi imao pravo i na nešto drugo; da u parnici s bankom obavijesti poslodavca o započetoj parnici (litis denuntiatio) i pozove ga da se pridruži kao umjšač u parnici. On to nije dužan učiniti, ali će parnica prema njemu i tada proizvoditi učinak (intervencijski efekt), pa dužnik može pokrenuti novu parnicu protiv poslodavca kao tuženika u kojoj će ishoditi djelovanje donesene presude prema poslodavcu.

OK, hvala.

Radilo se o nekih 5000kn minusa, koje je trebalo zakrpiti 6400 kn uplaćenih od poslodavca. Prošlo je dvije godine, poslodavac više ne postoji, bankrotirao je. Dužnik prema banci je na drugom kontinentu i pitanje je kada će moći doći nazad u HR, pošto tamo još nije dobio papire i zahvatila ga recesija, tj u banani je. Na adresi gdje je stanovao nema stanara, stalno su zaposleni u Njemačkoj, u kolovozu su u poštanskom sandučići pronašli obavijest od pošte staru više od 8 mjeseci. Provjerom su došli do banke i tu im je rečeno da je protiv dužnika pokrenut nekakav proces. Ovih dana su stanodavci preko trećih ljudi nas kontaktirali, da bi se to sve javilo na drugu stranu atlantika..


Kakav je proces u pitanju? Sud? Kolike su kamate na to itd. banka je pbz

Građanski proces, sud opće nadležnosti (općinski), mislim da je potrebna presuda u tom postupku da bi se na temelju nje odredila ovrha, ali opet ovršna isprava može biti i rješenje javnog bilježnika, pa je moguće da je pokrenut izvanparnični postupak koji vodi bilježnik, a protiv njegovog rješenja se može podnijeti žalba sudu. Zatezne kamate se određuju uvećanjem eskontne stope HNB-a za 5% (određuje se svakih 6 mj., prije je to iznosilo 14%). Evo Zakon o obveznim odnosima:

ZATEZNE KAMATE

Kad se duguju

Članak 29.

(1) Dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate.

(2) Stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za pet postotnih poena.

(3) Uz ograničenje iz stavka 2. članka 26. ovoga Zakona, kod trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava strane mogu ugovoriti drukčiju stopu zateznih kamata.

(4) Ali ništetna je odredba ugovora iz stavka 3. ovoga članka ako na temelju okolnosti slučaja, a poglavito trgovačkih običaja i naravi predmeta obveze, proizlazi da je tako ugovorenom stopom zateznih kamata, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouz­ročena očigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana.

(5) Prilikom ocjene je li odredba ugovora o stopi zateznih kamata ništetna uzet će se, između ostalog, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od zakonom predviđene stope zateznih kamata.

(6) Ako je, u slučaju iz stavka 2. članka 26. ovoga Zakona, stopa ugovornih kamata viša od stope zateznih kamata, one teku i poslije dužnikova zakašnjenja.

(7) Stopa zateznih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine.

(8) Hrvatska narodna banka dužna je svakog 1. siječnja i 1. srpnja objaviti eskontnu stopu u »Narodnim novinama«.

Pravo na potpunu naknadu

Članak 30.

(1) Vjerovnik ima pravo na zatezne kamate bez obzira na to je li pretrpio kakvu štetu zbog dužnikova zakašnjenja.

(2) Ako je šteta koju je vjerovnik pretrpio zbog dužnikova zakašnjenja veća od iznosa koji bi dobio na ime zateznih kamata, on ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade štete.

Kamate na kamate

Članak 31.

(1) Na dospjele a neisplaćene zatezne kamate ne teku zatezne kamate, osim kad je to zakonom određeno.

(2) Na iznos neisplaćenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu.

Problem je što nema više poslodavca, trebao bi prijaviti svoju tražbinu u stečajnom postupku, ako još nije završen. Možda bi mogao ishoditi i zastoj zastare za svoju tražbinu, a trebao bi imenovati punomoćnika ovdje da se pobrine za njegova prava, recimo nekog rođaka.

Nek se jave oni koji su bolje upućeni i poznaju pravo u BiH (Bobovac i drugi) jer se ovo odnosi na Hrvatsku, ali mislim da tu nema velike razlike.

OK, hvala lijepo na odgovoru.

eskontna stopa HNB je 7 % + 5% ???

Nije mi jasno je li ovdje kamata u konačnici 12% na mjesec?

Banku u načelu ne interesira odnos između poslodavca i radnika. To regulira Zakon o radu i mensečini da je ovdje u ovom slučaju poslodavac povrijedio taj zakon.

Osoba je ostala dužna. Za banku je tu TOČKA i tjera dug toj osobi. Nikog u banci ne interesira razloge nastanka dugovanja.

Osoba se mora javiti u banku i naći načina da se izmiri dug. Određene okolnosti, a ovdje se vidi da da je osoba nenamjerno ostaviila dug mogu pomoći oko dogovora o načinu vraćanja duga i tu banka može izaći u susret i prolongirati rok ili sukcesivno tražiti otplatu duga.

Odgovor je na osnovu informacija iz posta i ne garantiram u istinitost svojih tvrdnji, jer je post kratak, a svaka situacija u praksi je posebna.

Da, 12% ,ali tu je još jedan broblem, a to je obračunavanje kamata na dospjele, a neisplaćene kamate. ZOO kaže ovako:

(1) Ništetna je odredba ugovora kojom se predviđa da će na kamate, kad dospiju za isplatu, početi teći kamate ako ne budu isplaćene.

(3) Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na pologe kod banaka i drugih financijskih institucija.

Koliko se sjećam s predavanja, naša sudska praksa tumači da se st. 3. odnosi ne samo na slučajeve kad banka duguje (kao što bi se moglo zaključiti iz stilizacije odredbe - polozi kod banaka i drugih financijskih institucija), nego i kad se duguje banci.

To sam i ja napisao, ali sam dodao da bi u postupku ipak mogao pozvati poslodavca da mu se pridruži (ono, da zatraži, pa možda sud prihvati) kao umješač jer ga se tiče taj dug koji nastao njegovom krivnjom. On je radniku uzrokovao štetu, pa radnik može tražiti od njega da mu je i nadoknadi. A ako sud i ne pristane, može tražiti od njega u posebnoj parnici pored isplate te plaće i naknadu štete koji mu je uzrokovao neisplatom.