Ako i vi želite biti su potpisnik ovoga pisma, javite se na adresu akademika Josipa Pečarić i potpišite, hvala.
[email protected]

Zna li itko šta je sa forum.hr od jučer?Meni ga ne može nikako otvoriti.
Piše da je opasnost da mi ošteti računalo.

Zaobidji tu zastitu tako da direktno upises u adresu "www.forum.hr"

Opet neće,majku im .Pereci zajebavaju.
Gdje u adresu treba to utipkati??

Vidis gore u vrhu programa koji koristis za surfanje internetom tocnu adresu na kojoj si sada . U to upisi www.forum.hr da ide direktno.

kakav Forum.Yu jesi normalan

skart hrvatskog drustva i medija

Znam,probao sam ,ali ne može ni tako.
A preko ovog tvog linka što si stavio,gle čuda može.
Thx Zadar.

Nema problema.

Zna li netko koji je odnos naklade Večernjeg i Jutarnjeg?

76 000 vs 66 6 00 za večernji?

Možete li vi otvoriti http://www.vecernji.ba ?

Ja već nekoliko dana ne mogu.

Ja mogu.

Ne .hr već .ba ?

Da BBC, vidio sam gore povećano.

Intervju, Milorad Dodik predsjednik RS-a
Prosvjede je potaknuo SDP

Sarajevo ne može na ovaj način biti glavni grad jer su prosvjedi politički motivirani i blagoslovljeni od dijela strane uprave, ističe predsjednik RS-a

Vlasti Republike Srpske danas će donijeti odluke o prošlotjednoj talačkoj krizi u državnim institucijama BiH koje će vjerojatno rezultirati proglašavanjem Sarajeva nesigurnim gradom u kojemu se ne mogu održavati sjednice Parlamenta ili Vijeća ministara. Dodik za Večernji list kaže da organizatore prosvjeda vidi u političkim strankama u Sarajevu, pa čak i u koalicijskim partnerima u državnom Vijeću ministara.

• Predsjedniče, kada ćete u Sarajevo?

Nisam bio odavno, a ne znam ni kada ću.

• Kako ocjenjujete događanja koja su kulminirala talačkom krizom?

To je inscenirana politička predstava koju su režirali određeni politički predstavnici iz Sarajeva s namjerom da skrenu određenu pozornost. Kada je poslije to postalo dramatično, svi su pokušali izvući neku korist.

• Kakvu korist?

Mislim da je glavni cilj bilo nastojanje ojačati ozračje za novi međunarodni intervencionizam visokog predstavnika koji je već bio pozivan da nešto nameće i radi. I ne samo za odluke oko državnih institucija, nego i u Mostaru i mnogim drugim mjestima. Očigledno, tamo gdje je visoki predstavnik nanio najviše problema je grad Mostar gdje je donio jedan potpuno neprihvatljiv Statut, a koji je osporio i Ustavni sud. Jednako je i s uspostavom vlasti u Federaciji BiH gdje je ignorirao legitimnu odluku Središnjeg izbornog povjerenstva i nametnuo ovu vladu koja ovako nakaradno funkcionira, jednako kao i cijela Federacija.

• A je li ovakav rasplet pred državnim institucijama pokušaj da se odvrati pozornost s problema Federacije BiH?

Oni vješto uspijevaju održati priču po Sarajevu da su oni dobri momci, a da ne valja Dodik ili Čović. Uglavnom ne valja nitko tko brani interese ljudi koji su ih izabrali i pri tome štite Ustav i određena načela. Pokušali su i kroz Vijeće za provedbu mira locirati tu odgovornost za neuspjeh ‘Sejdić - Finci’ hrvatskim političkim predstavnicima, vojnu imovinu srpskim, a u Sarajevu su svi oni nevinašca koja su spremna na kompromis i dogovor te su žrtve cijelog procesa.

• A je li to tako?

Naravno da nije.

• A što je onda?

Vrijeme je pokazalo da to nije tako. Najveći problem je nefunkcioniranje Federacije kao i odluke visokog predstavnika. Postoji određena sprega OHR-a, određenih veleposlanstava u Sarajevu, kao i bošnjačkih političkih krugova u pravcu promocije novoga ‘građanstva’ u BiH. To je imalo za cilj eliminiranje konstitutivnosti naroda. Na taj je način došlo do sramnog prijedloga o novom Ustavu Federacije BiH koji je konačno porušio sve tabue. Sve to trebalo je dovesti do zaključka kako je Federacija višenacionalni entitet u kojemu žive tri naroda kao što žive i u Republici Srpskoj. A onda su napravili sve da se srpski narod uopće ne prepozna u svemu tome što su predložili. Predložili su da svi budemo samo građani.

• A što s narodima?

Pa, upravo to jest problem. Ovdje je puno onih koji se opredjeljuju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci. Veoma mali broj je anacionalno opredijeljen. A ovdje se uporno ignorira ta vrsta činjenice i pokušava se uspostaviti anacionalni model. A ja kažem, ne može. Naprosto, to nije realno. Nisu problem građanska prava, ali jest problem da negirate nacionalna prava ljudi koji žele to afirmirati. A ponavljam, ti su u većini.

• Pitao sam vas kada ćete u Sarajevo s aluzijom da mi odgovorite i na to kada će se srpski dužnosnici vratiti u Parlament i Vijeće ministara?

Mi ćemo u utorak (nap. a. danas) imati sastanak svih političkih dužnosnika, a ja sam ih kao predsjednik pozvao.

• Što ćete zaključiti?

Saslušat ću ih i za mene je jasno da je u Sarajevu sve bilo politički organizirano. Cijela organizacija je krenula pod palicom udruge Antidayton, pa smo kasnije vidjeli i uključivanje ‘1. marta’. Znamo koje političke stranke stoje iza tih udruženja.

• Jesu li to vaši politički partneri?

Naravno, a vidjeli smo da u vrijeme blokade nije bilo nijednog bošnjačkog ministra iz Vijeća ministara. Ostali su samo pojedini predstavnici srpskog i hrvatskog naroda. Ostao je gospodin Bevanda kao predsjedatelj, ili ministar Nović. Nije ni o čemu bio obaviješten i morao je na već vidljiv način otići iz zgrade. Ostali su zarobljeni i zastupnici, a bošnjački, pak, zastupnici su izlazili kako su htjeli. To je dakle, bila formalna blokada srpskih i hrvatskih zastupnika.

• Kakve će biti političke posljedice?

Bit će ih, ali najveće su se već dogodile za BiH. Očigledno je da Sarajevo ne može biti na ovaj način glavni grad jer su prosvjednici mogli ići danima pred federalne institucije koje su, ustvari, za sve krive. Ali, zajedničke institucije nisu samo od Sarajeva, ili bi tako trebalo biti. Oni su pak poslali poruku da ako se ne poštuje njihova volja, da onda svi drugi mogu biti i zatočeni. Da nije bilo energične akcije svih policijskih agencija, vjerojatno bi sljedeći dan bilo dramatično u Sarajevu.

• U kuloarima se navodi da ste prijetili dolaskom specijalaca koji bi iz zatočeništva izbavili zastupnike iz RS-a?

Naravno. Bili su naši ljudi tamo na terenu i oni su koordinirali s ostalim agencijama. Mi smo bili spremni i bez drugih agencija poduzeti određene korake.

• A je li Inzko, kako se u javnosti predstavilo, završio blokadu?

Ma, kakav Inzko. Mislim da je i on bio zatečen cijelom situacijom. I ako je imalo korektan, mogao bi reći da to nema veze s njim. Njemu je laknulo jer nije znao što učiniti sa stranim zatočenicima, diplomatima i bankarima. Dakle, odluka o tome da se uđe na ovaj način u 4 sata bila je donesena u 1 sat te večeri. Osobno sam se čuo s gospodinom Radončićem koji je bio iznimno korektan u tim aktivnostima. Tada je došlo do susreta svih rukovoditelja policijskih agencija kada je donesena odluka. Inzko u tome nije imao nikakve veze, kao što nema o brojnim drugim stvarima.

• Gospodine Dodik, neki su procijenili da bi ovo mogao biti početak raspada ili nekog novog raspleta u BiH?

Pa, ona se raspada. Ovo je pravo čudo i svjetski fenomen održavanja. Tako da raspad sam po sebi ne bi bio nikakva novost. Očigledno je da je ovdje jasno manifestirana želja da se svima nametne volja Sarajeva. To, naravno, ne može proći. Ako je jedan Bevanda predsjedatelj Vijeća ministara, onda je morao o svemu biti informiran. A ako već nije, onda je najmanje što se moralo je da bude zaštićen, a ne prepušten huliganima koji su se tamo okupili u nastojanju da pokažu moć. Tako je vrlo izvjesno da dođem u Sarajevo i pijem piće s nekim društvom i da me napadnu neki huligani, a policija sve mirno promatra. Kako onda da budem siguran tamo, zašto bih ja išao u Sarajevo i riskirao glavu? Ima tisuće mjesta gdje mi je ljepše nego u Sarajevu. U Sarajevu mi nikada nije bilo lijepo.

• Niste mi jasno rekli što ćete predložiti srpskim političkim strankama kao zaključak oko posljednjih zbivanja?

Do toga ćemo doći zajednički, ali mislim da u sljedećih nekoliko mjeseci je gotovo nemoguće očekivati zasjedanje bilo kojeg tijela na razini BiH. Mi želimo da to funkcionira. Ali, naprosto, mi sada imamo problem s ljudima koji kažu da ne žele tamo ići jer ne znaju kada će ih ponovno blokirati. Veliko je pitanje kako motivirati članove Vijeća ministara, zastupnike koji su bili zatočeni tamo da se vrate na radno mjesto. U kuloarima su se vodili vrlo bučni i verbalni sukobi koji su, sva je sreća, završeni tako da su se svi povukli u svoje klubove i više nisu imali kontakta.

• Je li točno da su vaši zastupnici, Živković i Kalabić, neposredno prije početka potpune blokade zgrade zajedničkih institucija zatražili ostavku aktualnog saziva Vijeća ministara s izmjenom nekih bošnjačkih stranaka i može li to biti povezano s političkim motivima blokade?

Politički predstavnici u Vijeću ministara su dan ranije glasovali o jednoj odluci o JMBG-u, a dan kasnije, toga dana D, predložili posve suprotni prijedlog. Sasvim je logično postaviti pitanje o čemu se onda ovdje radi i kada su bili iskreni. Onda kada su usvajali odluku na Vijeću ministara, ili u Parlamentu kada su bili protiv, te organiziraju pobunu u kojoj je trebalo natjerati Srbe i Hrvate pa čak i neke Bošnjake da se ponašaju kako oni žele. Naravno da to tako ne može i neće biti.

• Što to onda govori o koaliciji na državnoj razini?

Što se nas tiče savezništvo postoji samo s HDZ-om. Mi nikada nismo bili saveznici političkih stranaka iz bošnjačkog naroda. I mi smo tamo zato što moramo, a ne zato što želimo. I upravo ti ‘partneri’ se ponašaju tako kako se ponašaju. Vjerujemo da u značajnoj mjeri SDP stoji iza svega ovoga izvođenja naroda. SDA je čekala što će se izroditi kako bi ostvarila neke poene. Posve je jasno da je županijska policija u Sarajevu pod njihovom političkom upravom, a ona ništa nije uradila. A mogli su to riješiti daleko brže i učinkovitije. Tako da su svi iz bošnjačkih političkih struktura doprinijeli da se napravi havarija. Samo dan kasnije sve je posve minimizirano u bošnjačkim medijima kao da se ništa nije dogodilo. Nije Parlament javni toalet pa da u njega ulazi i izlazi tko hoće. Parlament je institucija koju treba poštovati. I ako dođe do blokade to je onda ozbiljna politička poruka koju se ne može ignorirati.

• Je li ovo ‘Sarajevsko proljeće’, kako se također ‘krsti’ ovo događanje naroda?

Njima će teško doći proljeće!

• Što ćete sa Zlatkom Lagumdžijom, maloprije ste ga izravno prozvali da vjerojatno stoji iza blokade?

Rekao sam SDP i postoji jasno uvjerenje da je to tako. Razgovarat ću s Lagumdžijom o toj temi. Razgovarao sam i tijekom te sporne noći. On je bio vrlo zabrinut i bio je dio ljudi koji su smatrali da treba doći do deblokade. To ponašanje je bilo razumno. Ali je problem bio prethodni, ali i naknadni odnos prema svemu. Vidjeli smo da su ova stranka i njezina tijela poduprli prosvjede i da su mlako, gotovo nikako osudili činjenicu da je bio blokiran Parlament. Želim ovom prigodom reći da sam u noći kada je odblokiran Parlament najčešće u komunikaciji bio s gospodinom Radončićem. Jedino sam mogao primijetiti njegovu želju da se to što prije riješi. Gospodinu Radončiću sam zahvalan za jedan korektan odnos. Svi drugi su nastojali izvući od toga korist.

• Na početku ste to rekli, ali gospodin Reeker i Inzko su svejedno optužili da su Dodik i Čović loši momci koji koče euroatlantske integracije?

Mogu oni govoriti što žele. Ja sam izabrani predsjednik Republike Srpske, a oni su nametnuti i miješaju se u unutarnja pitanja zemlje za koju navodno žele da sama funkcionira. Stvari su međutim suprotne. Ako netko zaista vjeruje da će promjene Ustava Federacije BiH proći kako su predložene, onda je on zaista naivan. Gotovo je nemoguće da ljudi veliki broj godina sjede ovdje i toliko promaše. Ali, eto, događa se. Ja ne funkcioniram s tim generaliziranjima dobrih i loših momaka. Kao predsjednik RS-a i SNSD-a ovdje sam da osiguram provedbu interesa RS-a svidjelo se to nekome ili ne. I meni se mnogi ne sviđaju, ali komuniciram s njima.

• U čemu je onda, po vama, problem?

Ja se snažno držim Ustava i nekima to ne godi, tvrdeći da ja nešto kočim. Ja, međutim, s tim nemam problem. SAD jesu velika zemlja i nezgodno je kada vas netko prozove, ali je očigledno da je Reeker pretjerao s miješanjem u unutarnje stvari

• Možda ima krive informacije?!

Ja ne znam što je u pitanju, ali sam svjedok da se u slučaju gospodina Čovića, s kojim imam odlične odnose, neopravdano pokušala svaliti krivnja oko presude ‘Sejdić - Finci’.

• A tko je kriv?

Mislim da se u ovome slučaju ne treba ni pravdati. Gospodin Čović ima jasnu poziciju vezano za ‘Sejdić - Finci’. Samo je rekao - nemojte nam vi birati Hrvate. Pustite Hrvatima da biraju svog Hrvata -. Što ima čistije od toga? Srbi trebaju birati svoga Srbina, a Bošnjaci svog Bošnjaka. Zašto bi onda jedan čovjek koji to govori bio problem. Ja ga apsolutno podržavam u tome. I baš mi je drago što nas u tom smislu stavljaju u isti koš.

• Vidite li jasan odgovor hrvatske politike i za nedavna događanja, ali i za buduću poziciju kroz moguće reforme jer je ovaj narod frustriran i očekuje jasniji odgovor vodstva?

Ja hrvatsku politiku gledam u zajedničkom kontekstu. Prije svega očekujem da će Hrvatska ulaskom u Europsku uniju biti lišena ranijih kočnica u tom pogledu. U razdoblju kada se Hrvatska stvarala raspadom Jugoslavije, Hrvati u BiH su na referendumu više podržali samostalnost Hrvatske nego BiH. To se pokazalo već nakon nekog vremena kada su Hrvati i Bošnjaci međusobno zaratili. Predugo su Hrvati u BiH bili zatočenici europskog puta Hrvatske i tamo se uvijek čekao, uz sve te potrebe dodvoravanja administraciji u Bruxellesu, odgovor kakav je stav EU-a o BiH i na tome se gradio njihov odnos prema sunarodnjacima. Ulaskom u EU Hrvatska će imati daleko snažnije poluge i manje kočnica da jasno definira svoj odnos. Moram reći da s jednim nestrpljenjem očekujem taj novi angažman Hrvatske ne u smislu miješanja u unutarnje stvari BiH, nego zaštite hrvatskih nacionalnih prava koja jedino nisu dovoljno zaštićena.

• A što je s domaćom hrvatskom političkom elitom i njezinom odgovornošću?

Ta elita je najviše devastirana upravo odnosom Zagreba kakvim sam ga opisao i njihovim putem s EU. Najteži udar ta politika doživjela je udarom na Hercegovačku banku, pa čak i priča oko presude ‘šestorki’ više je politička poruka onima koji se danas bave politikom, nego što je to osuda nekih zločina. Nakon Hercegovačke banke i devastiranja monolitne hrvatske političke scene u BiH krenuo je sustav derogiranja hrvatskih nacionalnih prava kroz promjene izbornog zakona, načina odlučivanja u federalnoj Vladi do brojnih drugih poteza. Naravno da hrvatska politika u tome smislu ima smanjem obujam djelovanja kroz institucije. Zadnje je to bilo vidljivo kroz izbor Željka Komšića, a trebalo je dobiti završni čin s izborom navodno nekog Hrvata koji je trebao biti Lagumdžijin predsjedatelj Vijeća ministara. Mi smo tu opasnost prepoznali i iz RS-a smo jasno poručili da onaj tko je dobio najveći broj glasova kod Hrvata taj treba i odrediti tko će biti na čelu Vijeća ministara. Zato je trebalo godinu dana da se slomi taj pokušaj iz Sarajeva.

• Zvučite kao da ste odvjetnik hrvatske politike?!

Ne bih ih želio pravdati, ali ja s druge strane često očekujem da vidim jasniju, čvršću i odlučniju poziciju. Uvjeren sam da je zbog tih institucionalnih dispariteta to teško priopćiti, ali u razgovorima s predstavnicima politike vidim viziju. Prije svega Hrvati trebaju biti zadovoljni Čovićevim vodstvom u tome pogledu.

http://www.vecernji.ba/vijesti/prosvjed ... nak-567273

Evo ti intervju sa Dodikom da se malo oraspoložiš.

Gospodine Milorade, katkad mi je žao što niste moj predsjednik.