|
|
Stranica: 1/83.
|
[ 2070 post(ov)a ] |
|
Autor/ica |
Poruka |
Melcher
|
Naslov: Srebrenica Postano: 22 ožu 2012, 10:44 |
|
Pridružen/a: 16 vel 2012, 15:37 Postovi: 954 Lokacija: AID Headquarters
|
Sve o Srebrenici.
_________________ Bismillah ir rahmani rahim, rabbi yessir, velatuassir, rabbi temim, bil hajr - Amin!
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 22 ožu 2012, 17:21 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23833
|
U srednjem vijeku rudarski grad i poznato sasko naselje. Po njoj je (i radi velikog broja katolika) cijela franjevačka provincija dobila naziv Bosna Srebrena.
|
|
Vrh |
|
|
emt
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 22 ožu 2012, 18:53 |
|
Pridružen/a: 01 kol 2011, 22:13 Postovi: 5809
|
Srebrenica je grad i sjedište istoimene općine u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine.Historija [uredi]
Srebrenica je grad u Bosni i Hercegovini, koji je tokom svoje historije promijenio nekoliko imena, kao što su Domavia, Argentarija, Argentum, Bosnia Argentaria itd. Na području Srebrenice postojali su tragovi života još od najranijih vremena, što je bilo uslovljeno povoljnim geografskim položajem i bogatstvom srebrenom rudom. Za vrijeme vladavine Rimskog carstva Srebrenica je bila glavni centar za kovanje novca i jedna od najvecih kovacnica Rimske imperije. Srebrenica je deset dana jahanja udaljena od Dubrovnika. Srebrenica je u srednjovjekovnoj Bosni činila veoma važan prostor zbog vrijednih nalazišta plemenite rude, tako da su je posjećivali putnici iz svih krajeva svijeta, ostavljajući u ovom kraju tragove različitih kultura. Posmatrano sa vojnog aspekta, njena važnost bila je neprocjenjiva, zbog povoljnog geografskog položaja. Dolazak franjevaca u Srebrenicu na neki način verificirao je davno postavljenu granicu između istočne i zapadne civilizacije. Provincija Bosna Srebrena ili Bosna argentaria formirana kao najistočnija naseobina Franjevaca, pokazala je značaj ovog prostora i potvrdila Drinu kao granicu između različitih kultura. Ratovi, promjene vladara, okupacije, rijetko i malo slobode i sigurnosti kroz vijekove su sputavali duh bosanske kasabe, ali se on održavao i definirao kao specitikum utemeljen borbenim mentalitetom, težnjom za samoodržanjem. U Bosni, u kojoj je živjela Srebrenica u posljednja dva milenija, ova borba je bila permanentna. Sa istoka i zapada oduvijek su dolazili ratnici i željeli teritoriju, vlast, srebro, ljekovitu banju Guber i poziciju na Drini. Srebrenica tu borbu nikada nije u potpunosti dobila. Povremeno je pokazivala da zanati, zemljoradnja, kultura i umjetnost nadasve imaju pogodno tle za egzistiranje, ali su periodi u kojim je historija dopuštala da ovaj grad pokuša živjeti, bili rijetki i kratki. Osmalijsko doba [uredi]
Dolazak Turaka u petnaestom vijeku odredit će potonje bitisanje ovoga grada smještenog na razmeđu orjentalnog-islamskog kulturno-civilizacijskog kruga i zapadno-evropskog, kršćanskog, tako da će narednih nekoliko vijekova povješću stvarani konglomerat vjera i kultura biti jedna od presudnih odrednica egzistiranja na ovom prostoru. Islam i kršćanstvo živjet će u Srebrenici, najposlije kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini u suodnosu kakav je na Balkanu, u većini država nepoznat ili čak nemoguće zamisliv. Nacionalni konglomerat, utemeljen i zagarantiran multietničkim opredjeljenjima posebno je došao do izražaja posljednjih decenija, a naročito nakon Drugog svjetskog rata, kada su historija Srebrenice, narodi, vjere i kulture esencirale u četrdesetak godina, postavši tako u postratnom dobu paradigma ukupnog postojanja Srebrenice, jedino održive u multietničkim okvirima. Moderno doba [uredi]
Kraj osamdesetih godina prošlog vijeka Srebrenicu je zatekao u pokušajima da privrednim razvojem uhvati korak sa svijetom. Stanovništvo ovoga grada, stisnutog planinskim obroncima u neposrednoj blizini rijeke Drine, i preostalih tridesetak hiljada koliko je živjelo u okolnim naseljima, život je zasnivalo na radu u moderniziranim fabrikama, te na poljoprivredi od koje je živjela jedna četvrtina stanovništva općine Srebrenica. Od sredine prošle decenije u Srebrenici je zabilježen nagli porast odlazaka na studiranje širom ex-Jugoslavije, tako da je početkom devedesetih godina veliki broj obrazovanih mladih ljudi bio spreman da Srebrenicu povede u jednom drugačijem, prosperitetnom smjeru, kako bi uhvatila korak sa svijetom. Međutim, period 1990.-1991. donio je nesigurnost kod velikog broja mladih, obrazovanih ljudi, tako da su u te dvije godine zabilježeni primjetni odlasci iz Srebrenice upravo ove populacije.http://bs.wikipedia.org/wiki/Srebrenica
_________________ Riječi su kao pčele, one su istovremeno i med i žaoka.
|
|
Vrh |
|
|
Melcher
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 23 ožu 2012, 10:06 |
|
Pridružen/a: 16 vel 2012, 15:37 Postovi: 954 Lokacija: AID Headquarters
|
Vrijedno je spomenuti da mnogi zitelji ovog kraja imaju i saske i dubrovacke krvi...
_________________ Bismillah ir rahmani rahim, rabbi yessir, velatuassir, rabbi temim, bil hajr - Amin!
|
|
Vrh |
|
|
Zadar1993
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 23 ožu 2012, 12:25 |
|
Pridružen/a: 21 kol 2011, 16:34 Postovi: 15313 Lokacija: Misao svijeta
|
Melcher je napisao/la: Vrijedno je spomenuti da mnogi zitelji ovog kraja imaju i saske i dubrovacke krvi... Misliš na dubrovačku trgovačku ispostavu ? Nešto kao Janjevci ? Imaš li saznanja možda o kojim je mjestima ponajviše riječ ?
_________________ Te kad mi jednom s dušom po svemiru se krene, Zaorit ću ko grom: O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene, To moj je, moj je dom!
|
|
Vrh |
|
|
Melcher
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 23 ožu 2012, 12:28 |
|
Pridružen/a: 16 vel 2012, 15:37 Postovi: 954 Lokacija: AID Headquarters
|
Zadar1993 je napisao/la: Melcher je napisao/la: Vrijedno je spomenuti da mnogi zitelji ovog kraja imaju i saske i dubrovacke krvi... Misliš na dubrovačku trgovačku ispostavu ? Nešto kao Janjevci ? Imaš li saznanja možda o kojim je mjestima ponajviše riječ ? Ne bih ti mogao reci. Dubrovcani su tuda prolazili na svom trgovackom putu ka Srbiji. Ne sumnjivo je da su mnogi od njih ostali.
_________________ Bismillah ir rahmani rahim, rabbi yessir, velatuassir, rabbi temim, bil hajr - Amin!
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 23 ožu 2012, 14:52 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23833
|
Melcher je napisao/la: Zadar1993 je napisao/la: Misliš na dubrovačku trgovačku ispostavu ? Nešto kao Janjevci ? Imaš li saznanja možda o kojim je mjestima ponajviše riječ ? Ne bih ti mogao reci. Dubrovcani su tuda prolazili na svom trgovackom putu ka Srbiji. Ne sumnjivo je da su mnogi od njih ostali. Dubrovčani su tu imali trgovačku postaju (sjećam se starog atlasa) , grad je prije bio dosta bogat. Nakon zauzimanja od Turaka to se mijenja, pa nije baš s Janjevom usporedivo. Pitanje i što je bilo sa stanovništvom nakon nestanka katolika. Vjerojatno je dobar dio muslimana hrvatskog porijekla. Ali to nije ništa čudno.
|
|
Vrh |
|
|
mario_cro
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 23 ožu 2012, 14:54 |
|
Pridružen/a: 02 lip 2011, 13:01 Postovi: 3688 Lokacija: Edmonton,Alberta,Canada
|
Ceha je napisao/la: Pitanje i što je bilo sa stanovništvom nakon nestanka katolika. Vjerojatno je dobar dio muslimana hrvatskog porijekla. Ali to nije ništa čudno. http://www.vecernji.hr/vijesti/nerma-je ... nak-298051Pazi ,Nerma Jelačić...
_________________ "Nisu svi koji lutaju izgubljeni"
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 23 ožu 2012, 15:37 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23833
|
mario_cro je napisao/la: Ceha je napisao/la: Pitanje i što je bilo sa stanovništvom nakon nestanka katolika. Vjerojatno je dobar dio muslimana hrvatskog porijekla. Ali to nije ništa čudno. http://www.vecernji.hr/vijesti/nerma-je ... nak-298051Pazi ,Nerma Jelačić... Dobar Jelačić je Bužimski. Tko će znati odkud je ta grana....
|
|
Vrh |
|
|
Vujadin
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 23 ožu 2012, 19:29 |
|
Pridružen/a: 01 lip 2009, 15:18 Postovi: 8401
|
|
Vrh |
|
|
Glazbenik
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 24 ožu 2012, 02:05 |
|
Pridružen/a: 12 lip 2009, 13:19 Postovi: 5856 Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
|
3. Prisutnost franjevaca u Srebrenici Franjevci su u XIV. stoljeću osnovali u Srebrenici svoj samostan. Njegova izgradnja pada u doba organizacije reda u Bosni, a prije svega od 1339. god., kada je osnovana Bosanska vikarija. Središte vikarije se svakako nalazilo u blizini državnog centra - dakle negdje u srednjoj Bosni, možda u samostanu Sv. Nikole u Milima ili Mileševu (današnjim Arnautovićima) kod Visokog, ili u nekom drugom obližnjem samostanu, kao što je Kraljeva Sutjeska.[5] Prvu vijest o postojanju franjevačke crkve u Srebrenici imamo iz 1378. godine u popisu kod Bartola Pizanskog. O izgledu te prvobitne građevine nemamo, međutim, nekih bližih podataka. Sredinom XV. stoljeća ova crkva je bila ili ruševna ili premalena za svoje prilike, pa su 5. svibnja 1453. god. zastupnici srebreničkog samostana sklopili pred dubrovačkim notarom ugovor sa tri dubrovačka klesara koji su se obavezali da će otići u Srebrenicu i tamo sagraditi vapnenicu, a zatim zidati crkvu i sve drugo što im naredi tamošnji gvardijan i ostali redovnici. Plaća im je iznosila 4 dukata na mjesec, a posao je trebao da traje 3 mjeseca, s tim što se u nedjelju i blagdane neće raditi. Ukoliko bude potrebe, klesari mogu ostati u radnom odnosu i duže. Jedan od majstora bio je »smarator«, tj. on je samo lomio kamen, dok su druga dvojica bili »petrarii«, tj. klesari. Srebrenički samostan javlja se kao naručilac građevina još i 1504. god., dakle u doba kada je ovaj kraj bio već preko 40 godina u vlasti Turaka. Tri dubrovačka klesara obavezala su se koncem travnja 1504. god. da će otići u Srebrenicu i tu, za potrebe samostana, »klesati finije i prostije kamenje, zidati lukove, nadsvođavati, oblikovati lijepo izrađene prozore i vrata, te zidati zidove, dobro ispunjene i čvrsto utemeljene, uz jamstvo od 10 godina«. Zidari su se pogodili za plaću od 5 i pol dukata mjesečno, uz besplatan stan i hranu. Franjevački samostan u Srebrenici postao je poznat i po tome što ga je prilikom osvajanja Bosne posjetio sam sultan Mehmed Fatih i tada mu poklonio « srebreni lakat», očito neki relikvijar porijeklom iz Dalmacije. Taj relikvijar stajao je u prostoriji u kojoj je, vjerojatno, i izvršen poklon - u blagovaonici. Kao dar od čovjeka koga su se srebrenički fratri više bojali no što bi ga poštivali, on nije nikada smatran posvećenim predmetom, pa tako nije ni dospio u crkvu. Međutim, »srebreni lakat sultana Fatiha« bio u XVI. i XVII. stoljeću predmet znatiželje i kod muslimana, koji su rado navraćali u samostan da bi ga pogledali. To je doprinosilo ugledu samostana, iako je bio na teret članovima kuće koji su zbog toga bili često poremećeni u svom dnevnom životu. Fatih je i inače bio naklonjen srebreničkim franjevcima u želji da mu oni osiguraju proizvodnju srebra. Sultan Bajazid II. obnovio je 3. siječnja 1499. god. Fatihov ferman po kojemu je srebreničkim franjevcima bilo dozvoljeno da u Srebrenicu dovode katolike rudare. Možda je i bilo nekog efekta u tom smislu, jer 1504. god. vidimo kako se zgrada samostana dograđuje i popravlja, a po riječima fra Franje iz Varadina (1679), taj posao stajao ih je mnogo novaca. No to su bili i posljednji zamašniji poslovi na samostanu i crkvi Sv. Marije u Srebrenici. O izgledu crkve imamo samo sumarne izvještaje. Tako fra Pavao iz Rovinja kaže 1640. god. da je crkva »stara i tamna«, a biskup Ogramić - Olovčić (1675) navodi da se u crkvi nalazi 5 oltara. Fra Franjo iz Varadina tvrdi (1679) da je crkva u Srebrenici »dosta veličanstvena, sa prostim samostanom« . . . kojega je, prema njemu, sagradio kralj Stjepan Tvrtko. Samostan je opisao fra Pavao iz Rovinja (1640). Prema njemu je samostan ležao u pol varoši, jedno mu je krilo bilo presvođeno, a u svemu je bilo 12 sobica »dosta kukavnih i neopskrbljenih« tako da nisu imale ni postelje. Fra Pavao je prenoćivao u blagovaonici koja je bila okrenuta prema rijeci, pa je tako on uživao svježi zrak. Spavao je na slami. Samostan je imao nedaleko od varoši prilično prostrano imanje (prema opisu fra Pavla iz Rovinja), no zadnji računi samostana iz 1676-1681. god., sačuvani do danas u Fojnici, govore o priličnoj oskudici pred samu njegovu propast. Stanovništvo je postepeno opadalo. Poslovi sa rudnikom srebra su zamirali, pa se tako postepeno i smanjivao broj vjernika. Fra Franjo Visočanin našao je koncem XVI. stoljeća u Srebrenici 400 katolika i u samostanu 6 franjevaca. Početkom XVII. stoljeća tu je još samo 379 katolika. Fra Pavao iz Rovinja ne navodi (1640) broj zatečenih vjernika, ali kaže da je stanovništvo lijepo živjelo a uglednije katoličke obitelji došle su da ga pozdrave. Biskup Ogramić zatekao je u Srebrenici (između 1672. i 1675.) 150 vjernika i 4 franjevca. To je, ujedno, i posljednji spomen o srebreničkom samostanu i župi. Građevine i ljude progutale su nesretne prilike 1686. godine nakon Bečkog rata, kada je ubijen gvardijan fra Luka Kreševljak, katolici su prognani, a katoličke crkve srušene. Ali, bosanski su franjevci sačuvali sve do danas s pijetetom titulu svoje provincije kao - Bosne Srebrene/Srebreničke. 4. Arheološka nalazišta franjevačkih crkava u Srebrenici. Na lokalitetu Klisa u Srebrenici postoje i danas tragovi dvaju objekata, očito crkve i samostana. Prema tim tragovima, crkva Sv. Marije pokazuje nam se kao četvrtasta dvorana sa pravokutnim korom (svetištem). Dužina zgrade iznosi oko 17 metara, širina lađe 8 metara, a kora oko 5 metara. Na južnom dijelu ruševina crkve sagrađena je oko 1955. god. stambena zgrada, pa su tako dalja istraživanja onemogućena. Drugi detalji o crkvi ostali su nepoznati.[6] Zgrada samostana, za oko 4 metra odmaknuta prema jugu (ili je međuprostor činio neki hodnik), pokazuje nam se kao građevina sa dužinom jedne strane 17, a druge 14 metara. Bila je, dakle, nešto izdužena prema jugu, sa osnovom -kako se čini - na oblik ključa. U krilu koje je gledalo prema rijeci, nalazila se i blagovaonica u kojoj je 1640. god. odsjeo vizitator provincije fra Pavao iz Rovinja. Ne može se danas više ustanoviti koji je dio bio 1504. god. presvođavan, kako nam je to ostalo zabilježeno u dubrovačkom arhivu. Suvremeni opisi govore da je to bila jednostavna građevina, što je znak da su čak i radovi, izvedeni za skupe novce 1504. godine, bili namijenjeni racionalnoj adaptaciji više nego umjetničkom obogaćivanju samog objekta. Uostalom, arheološka istraživanja na lokalitetu Klisa svakako bi pružila još poneki odgovor na pitanja koja nas ovdje zanimaju. Nevezano za ostatke građevina, nas bi još zanimala i sudbina relikvijara što ga je samostanu poklonio sultan Mehmed el Fatih. Kamo je, dakle, dospjela imovina samostana koja je, eventualno, preostala poslije njegovog razaranja 1686. godine? Jedino što znamo, to je činjenica da je nekoliko stranica ekonomskog dnevnika dospjela u samostan u Fojnicu. Putovi nas, prema tome, vode onamo gdje je u narednom vremenu, u XVIII. i XIX. stoljeću, najčešće rezidirao redovnički i crkveni starješina za Bosnu i Hercegovinu. Postojale su također još dvije druge crkve za koje su podaci manje sigurni. Za jednu od njih znamo da je bila posvećena sv. Nikoli, zaštitniku putnika i trgovaca. Njena gradnja spominje se 1394. godine. Osim toga u dubrovačkom arhivu sačuvana je uspomena na još jednu gradnju crkve čiji nam patron nije poznat. Možda se tada radilo o rekonstrukciji franjevačke crkve koja je mogla nastradati u nemirima 1411. godine. Vrlo je vjerojatno da je dubrovačka crkva Sv. Nikole ostala do danas sačuvana u zidovima današnje Bijele džamije u Srebrenici. U njoj se danas, naime, vide dijelovi lađe jedne crkve kojoj je odsječeno svetište i preinačeno zapadno pročelje. Dvorana, kako je danas sačuvana, je pravokutnog oblika sa po dva pilastra na dužnim stranama koji prerastaju u oštro zasvedena pojačanja svoda. Sam svod je također gotički oštro zasveden. Okvir ulaza izgrađen je u tursko doba. Parterni dio munare čini se kao da je stara gradnja, iako ne ostavlja utisak da je to građevina istovremena sa crkvom. Mihrab se nalazi u istočnoj polovini jugoistočnog zida koji je naknadno izgrađen, i čija debljina iznosi gotovo polovinu debljine starih zidova. Postavljanje mihraba izvan osovine dvorane uvjetovano je kiblom, tj. propisom o orijentaciji molitvenog pravca, kome dvorana inače nije u potpunosti odgovarala. Zidovi počivaju na soklu koji je za 15 cm deblji od zida, a pod jugoistočnim zidom za 46 cm. U bočnim zidovima vide se tragovi oštro zasvedenih prozora koji su zazidani. Istom kosinom kojom pada prema stranama, svod se spušta i prema zapadnom, pročelnom, zidu. Njegova padina prema začelnom, jugoistočnom, zidu samo se malo vidi, jer je dvorana na tom mjestu naknadno pregradnjom skraćena. Nije nam poznato kako je ta dvorana završavala prema jugoistoku. Svakako bismo na spojnim mjestima začelnog zida i bočnih zidova mogli očekivati još jedan par pilastara, koji su, vjerojatno prilikom pregradnje, porušeni. Bijela džamija je 1935. god. proširena za još jednu dvoranu pa je tako njen vanjski izgled znatno preinačen, a munara se našla u sredini pročelja. Džamija još nosi i naziv »Hadži-Skenderova džamija«, valjda po ličnosti prema kojoj i pripadajuća mahala nosi ime. Svod u Bijeloj džamiji odaje primorsko građevinarstvo, što ne treba da iznenađuje kada vidimo da su i za crkvu Sv. Marije traženi majstori u Dubrovniku, a pretpostavljamo da se podatak iz 1394. godine svakako može da odnosi na ovu građevinu. Građevinski materijal samostana i crkve Sv. Marije očito je raznesen, pa je pomalo čudno što se nigdje u zidovima okolnih zgrada ne vide uzidana spolija koja bi upućivala na porijeklo sa ovih građevina. Na mjesto starog i časnog samostana upućuje nas danas samo naziv lokaliteta Klisa koji potječe od latinsko-grčkog pojma » ecclesia-ekklissi«. http://www.ibn-sina.net/bs/component/content/article/336-srebrenica-u-povijesti-bosne-srebrene-ili-srebrenike-.html
|
|
Vrh |
|
|
Tomislav Diablo
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 24 ožu 2012, 21:30 |
|
Pridružen/a: 22 vel 2012, 04:56 Postovi: 687
|
Ceha je napisao/la: Melcher je napisao/la: Ne bih ti mogao reci. Dubrovcani su tuda prolazili na svom trgovackom putu ka Srbiji. Ne sumnjivo je da su mnogi od njih ostali. Dubrovčani su tu imali trgovačku postaju (sjećam se starog atlasa) , grad je prije bio dosta bogat. Nakon zauzimanja od Turaka to se mijenja, pa nije baš s Janjevom usporedivo. Pitanje i što je bilo sa stanovništvom nakon nestanka katolika. Vjerojatno je dobar dio muslimana hrvatskog porijekla. Ali to nije ništa čudno. Kakve li slučanosti da od svih Muslimana u Podrinju (gdje ih je vjeroatno veći dio srpskog porijekla), srbi naprave genocid baš nad ovima hrvatskog porijekla.
_________________ [url]http://www.youtube.com/watch?v=8BhSmd5ZWkw[/url]
|
|
Vrh |
|
|
Melcher
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 24 ožu 2012, 22:16 |
|
Pridružen/a: 16 vel 2012, 15:37 Postovi: 954 Lokacija: AID Headquarters
|
Tomislav Diablo je napisao/la: Ceha je napisao/la: Dubrovčani su tu imali trgovačku postaju (sjećam se starog atlasa) , grad je prije bio dosta bogat. Nakon zauzimanja od Turaka to se mijenja, pa nije baš s Janjevom usporedivo. Pitanje i što je bilo sa stanovništvom nakon nestanka katolika. Vjerojatno je dobar dio muslimana hrvatskog porijekla. Ali to nije ništa čudno. Kakve li slučanosti da od svih Muslimana u Podrinju (gdje ih je vjeroatno veći dio srpskog porijekla), srbi naprave genocid baš nad ovima hrvatskog porijekla. Nemas ti pojma o Podrinju i Podrinjcima. Zato, bolje drz' se svog Biaca. Cuj srpskog podrijetla. Vjerovatno su zbog toga masovno stupali u redove ustasa u drugom svjetskom ratu, ha ja. Ne spominje se Crna legija dzabe kao istocno-bosanska legija u nekim povijesnim izvorima. P.S Deder ispravi taj svoj potpis. Pogrijesno si citirao Kulenovica.
_________________ Bismillah ir rahmani rahim, rabbi yessir, velatuassir, rabbi temim, bil hajr - Amin!
|
|
Vrh |
|
|
Melcher
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 24 ožu 2012, 22:23 |
|
Pridružen/a: 16 vel 2012, 15:37 Postovi: 954 Lokacija: AID Headquarters
|
Povijest franjevačkoga samostana i crkve Svete Marije na Klisi u Srebrenici Franjevački samostan i crkva Svete Marije na Klisi u Srebrenici datira kao povijesni lokalitet iz 13. stoljeća. Upisan je u povijesnu baštinu BiH. Franjevačka provincija «BOSNA SREBRENA» dobila je naziv po ovom prvom samostanu u Srebrenici gdje su franjevci došli 1291.godine.
1291. STEVAN DRAGUTIN i njegova majka Jelena uputili su molbu papi Nikoli IV. preko barskog arhiđakona Marina Zoretića da im pošalje misionare koji govore narodni jezik. Papa je 23. 3. 1291. pisao provincijalu Provincije Slavonije/Hrvatske da pošalje u Bosnu dvojicu franjevca misionara. Oni dolaze u Srebrenicu koncem svibnja 1291. rudarsko i trgovačko mjesto gdje su osnovali prvi samostan, a cijela Franjevačka provincija dobila je naziv «Bosna Srebrena» čiji naziv nosi do danas. (Stevan Dragutin stariji je sin srpskog kralja Uroša I. Dragutin se oženio Katarinom, kćerkom ugarskog kralja Bele IV. Na saboru u Deževu 1282. predao je vlast nad Srbijom mlađem bratu Milutinu, a za sebe je zadržao dijelove Srbije oko Rudnika, Arilja i donjeg Lima.Od Ugarske je dobio Mačvansku banovinu s Beogradom i Usoru u Bosni). 1334. Spominje se samostan u Srebrenici koji je pripadao Mačvanskoj kustodiji. 1352. Srebrenica gradsko rudarsko naselje s veoma razvijenom proizvodnjom srebra.U Srebrenici je brojna i moćna dubrovačka trgovačka i obrtnička kolonija. 1373. Bosanski ban i kralj Stjepan Tvrko osvojio je Podrinje i boravio u Srebrenici, koja je često mijenjala gospodare, ali se češće nalazila pod srpskom vlašću 1385. Bartol iz Pize obišao je Bosansku vikariju i nabraja 45 franjevačkih samostana. Obišao je i franjevački samostan i crkvu Sv.Marije u Srebrenici, gradsku crkvu Sv. Nikole u Srebrenici, te katoličke crkve u Sasama i Jasenovi i Čaglju u okolini Srebrenice. 1412. Ugarski kralj Sigismund boravio je u Srebrenici i grad predao na upravu Stefanu Lazareviću. 1434.- 1446. Srebrenica je sjedište Visočko-Srebreničke biskupije. U njoj su stolovala dva biskupa franjevca: Fra Stjepan Radošević i Fra Tomo Matić iz Trogira. 1445. U Srebrenici je rođen fra Juraj Dragišić, srednjovjekovni filozofski i teološki pisac i humanist evropskog glasa. Bio je profesor u Firenci, Rimu, Parizu i Oksfordu. Napisao je brojna filozofska i teološka djela na latinskom jeziku. Sudjelovao na V. Lateranskom koncilu u Rimu i predsjedao 10. sjednici 4. 5. 1515. 1448. Osnovana je «Kustodija sv.Marije» u Zvorniku i preuzela sve samostane Usorske i Mačvanske kustodije, nakon osnivanja Madžarske vikarije. 1462. Srebrenicu je bez razaranja zauzeo sultan Mehmed Fatih. Franjevcima u samostanu u Srebrenici dao je Ferman da mogu slobodno djelovati na teritoriju pod njegovom vlašću i poklonio im relikvijar, kojeg su fratri dva stoljeća držali u refektoriju. 1499. Sultan Bajazid II obnovio je Fatihov Ferman i odobrio franjevcima da mogu dovoditi u Srebrenicu katolike rudare radi osiguranja proizvodnje srebra. 1517. Bosanska Vikarija podijeljena je na dvije provicije: Slavonsku (Ugarsku) i Bosansku. Bosanska je dobila naziv «BOSNA SREBRENA» po Srebrenici. 1600. U Srebrenici je boravio biskup fra Franjo Baličević (bilo 200 katoličkih kuća), 1612. Bartol Kašić na putu za Beograd 1640. Vizitator fra Pavao iz Rovinja 1673. pohodio biskup fra Nikola Ogramić-Olovčić, 1678. fra Franjo iz Varadina 1688. Izgorio samostan u Srebrenici i Srebrenica. Franjevci i narod iselili u Mohač. 1991. Obnovljena spomen kapela Sv.Marije u Srebrenici.
_________________ Bismillah ir rahmani rahim, rabbi yessir, velatuassir, rabbi temim, bil hajr - Amin!
|
|
Vrh |
|
|
snowflake
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 29 ožu 2012, 15:52 |
|
Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38 Postovi: 2727
|
|
Vrh |
|
|
snowflake
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 29 ožu 2012, 15:57 |
|
Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38 Postovi: 2727
|
Melcher je napisao/la: Zadar1993 je napisao/la: Misliš na dubrovačku trgovačku ispostavu ? Nešto kao Janjevci ? Imaš li saznanja možda o kojim je mjestima ponajviše riječ ?
Ne bih ti mogao reci. Dubrovcani su tuda prolazili na svom trgovackom putu ka Srbiji. Ne sumnjivo je da su mnogi od njih ostali. Dubrovčani su trgovali s Bosnom i za vrijeme Turaka. Ipak su plaćali tribut Carstvu. Imali su svoje trgovine u centru Sarajeva ako se ne varam. U istočnoj Bosni ne znam, ali oni su se relativno slobodno kretali turskom Bosnom.
|
|
Vrh |
|
|
Melcher
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 02 tra 2012, 09:50 |
|
Pridružen/a: 16 vel 2012, 15:37 Postovi: 954 Lokacija: AID Headquarters
|
Srebreničko selo Sase etiketirali kao terorističko: Pričom o vehabijama "pokrivaju" otimanje imovine U Sasama Bošnjaka skoro i nema, tamo se ne okupljaju vehabije, već četnici i radikali iz "Obraza"
Autor A. HADŽIĆ | Objavljeno 02.04.2012. u 06:16
Na matrici laži i obmana prema kojoj je "laž srpski državni interes", kako je to svojevremeno verificirao nominalni srpski kralj laži Dobrica Ćosić, prije dva dana putem beogradskih medija oglasio se i samoproglašeni ekspert za terorizam i savjetnik predsjednika RS Darko Trifunović.
Naručeni tekstovi
Uz izmišljenu tvrdnju da je srebreničko selo Sase "leglo radikalnog vehabijskog pokreta", Trifunović je ustvrdio da mještani (Srbi, op. a.) Sasa "često viđaju vehabije u grupama" te da postoje podaci da se u "zabačenim područjima obučavaju za terorističke akcije"!?
- Sase su nekada bile bošnjačko selo, ali tamo Bošnjaka više skoro da nema. Vratilo se bilo nekoliko žena, koje su tamošnji monasi iz manastira stalno napadali, a neke i šamarali i one su morale otići. Sva priča o vehabijama i nekakvim teroristima u službi je zaštite otimanja bošnjačke imovine te imovine Islamske zajednice, koju provodi Srpska pravoslavna crkva u sprezi s aktuelnom politikom RS. Naime, za potrebe infrastrukture manastira u Sasama, sa zemljom su sravnjeni i džamija i pripadajući joj harem sa svim nišanima - objasnio nam je pozadinu izmišljanja terorista u selu Sase Alija Tabaković, predsjednik Medžlisa IZ Srebrenica.
Da bi se osujetile tužbe IZ i protesti kod međunarodnih organizacija zbog nečuvenog kršenja ljudskih prava Bošnjaka u ovom djelu manjeg bh. entiteta, zvanične strukture RS, tvrdi Tabaković, svaki čas putem naručenih tekstova u beogradskim medijima, a uz pomoć takozvanih eksperata koje plaća Vlada u Banjoj Luci, plasiraju priču o vehabijama.
Četničke orgije
Inače, manastir u Sasama, čija je gradnja u završnoj fazi, trenutno je, tvrde Srebreničani, mjesto gdje se nerijetko kao gosti mogu prepoznati egzekutori srebreničkih Bošnjaka iz 1995. godine.
- Ovaj manastir služi svemu, samo ne vjeri i molitvi. Pričom o vehabijama traži se akcija zvaničnih organa RS, koja za posljedicu treba imati progon muslimana iz svih sela u okolici Sasa. Poznati počinioci ratnih zločina u Sasama iz 1992. i iz 1995. godine još su na slobodi. U Sasama je okupljalište aktivista pročetničke organizacije "Obraz", pripadnika Ravnogorskog četničkog pokreta te nekadašnjih čuvara zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Nerijetko, u ovom selu se priređuju četničke orgije, koje redovno završavaju pucanjem iz automatskog oružja, a ponekad i međusobnom tučom - navodi Zulfo Salihović, zamjenik predsjednika Organizacije Demobilisanih boraca Srebrenica.
Obavijest ambasadama
O kršenju ljudskih prava muslimana u rejonu sela Sase te uzurpaciji njihove imovine od SPC-a, Medžlis IZ Srebrenica putem Muftijstva tuzlanskog ovih dana će obavijestiti sve relevantne strane ambasade u BiH i međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava.
Nestale gruntovne knjige!
- Upravo zbog otimanja vakufske imovine u korist manastira u Sasama te imovine jednog broja tamošnjih Bošnjaka, u Srebrenici su, niko ne zna na koji način, nestale i gruntovne knjige za selo Sase. Urađeno je to u vrijeme kada je započela gradnja manastira i muslimansko mezarje skupa sa džamijskim temeljima sravnjeno je sa zemljom - upozorava Alija Tabaković
_________________ Bismillah ir rahmani rahim, rabbi yessir, velatuassir, rabbi temim, bil hajr - Amin!
|
|
Vrh |
|
|
Dalmatia
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 17 tra 2012, 14:43 |
|
Pridružen/a: 27 tra 2011, 20:31 Postovi: 697
|
a jeli ima kakvih novosti o tome kako će se održat lokalni izbori u srebrenici? oće li imat poseban status kao 2008. ili ne
_________________ CENZURA
|
|
Vrh |
|
|
Zadar1993
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 17 tra 2012, 14:47 |
|
Pridružen/a: 21 kol 2011, 16:34 Postovi: 15313 Lokacija: Misao svijeta
|
Dalmatia je napisao/la: a jeli ima kakvih novosti o tome kako će se održat lokalni izbori u srebrenici? oće li imat poseban status kao 2008. ili ne Nema još dogovora , slično ko u Mostaru, sve se više čini da će OHR morati nametnuti svoje .
_________________ Te kad mi jednom s dušom po svemiru se krene, Zaorit ću ko grom: O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene, To moj je, moj je dom!
|
|
Vrh |
|
|
Dalmatia
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 17 tra 2012, 15:34 |
|
Pridružen/a: 27 tra 2011, 20:31 Postovi: 697
|
mislin da oni traže neku situaciju di će zadovoljit i srbe i bošnjake,da neće jednostrano nešto donosit,a možda uopće nereagiraju nego puste da se izbori održe ka i u ostalin općinama RS-a... baš me zanima šta će bit od svega ovoga
_________________ CENZURA
|
|
Vrh |
|
|
Melcher
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 17 tra 2012, 17:28 |
|
Pridružen/a: 16 vel 2012, 15:37 Postovi: 954 Lokacija: AID Headquarters
|
Moj rođak je uposlen u srebreničkoj općini. Pravnik je, i veli da bi odluka mogla pasti vrlo skoro.
_________________ Bismillah ir rahmani rahim, rabbi yessir, velatuassir, rabbi temim, bil hajr - Amin!
|
|
Vrh |
|
|
Dalmatia
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 17 tra 2012, 17:44 |
|
Pridružen/a: 27 tra 2011, 20:31 Postovi: 697
|
Melcher je napisao/la: Moj rođak je uposlen u srebreničkoj općini. Pravnik je, i veli da bi odluka mogla pasti vrlo skoro. dali onda znaš koliko se bošnjaka vratilo tamo... priko 3 000?
_________________ CENZURA
|
|
Vrh |
|
|
Ibar
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 21 tra 2012, 17:46 |
|
Pridružen/a: 02 pro 2011, 22:58 Postovi: 9127 Lokacija: Zagreb
|
Srebreničanin živi sa dvije žene i ima 10 djece Srebreničanin Nezir Merdžić, nastanjen u naselju Kadarići nadomak Ilijaša, živi s dvije supruge i otac je čak desetero djece! Bigamija je u našoj zemlji zakonom zabranjena, pa Merzić nije zakonski vječan s obje svoje saputnice. No, uprkos tome, živi s obje, pa ga je ta činjenica dovela u mnoštvo neobičnih situacija. Tako je, naprimjer, dvije najmlađe kćeri dobio u razmaku od samo 17 sati, od kojih je jednu na svijet donijela njegova žena Senada, a drugu životna saputnica Rahima. Dvije kuće Na Merdžićevom velikom posjedu od 25 duluma sagrađene su dvije kuće. Njegove voljene ne stanuju zajedno, već u odvojenim kućama. - Bude trzavica. Ne slažu se uvijek, ali ipak se mogu pohvaliti da često vlada i sloga. Supruga Rahima živi s troje moje djece, a Senada s jednom kćeri – otkrio je Nezir za Dnevni avaz. No, Merdžić je ispričao da je imao još dvije žene, s kojima trenutno nije u kontaktu. Jedna je u Americi sa četvero djece, a druga je u BiH s dvoje. Nezirovi susjedi govore sve najbolje o njemu, priznajući da i nije baš lako imati dvije supruge i toliko djece. - Dok pričam s vama, mislim o sijenu koje moram dovesti do kuće. Mnogo štete izazvao je veliki snijeg, ali očekujem pomoć od države za sanaciju krova štale. Tko radi, ne može biti gladan. Četiri puta sam ranjen u ratu. Bio sam i u Americi, ali i u Bosni ima života za vrijedne ljude – kaže Merdžić. Na njegovoj farmi trenutno ima oko 100 koza i 30 goveda. Kaže da mu u poslu pomaže obitelj, ali i da ima i radnike na imanju. Sreća i zadovoljstvo - Imamo sve što nam treba. Nezir nije prodao ni pedalj zemlje u Srebrenici, već je i obnovio kuću i prijeratno imanje svog oca – kazala je Senada, koja nije željela komentirati činjenicu da živi u bračnom trokutu. Avaz piše da s Rahimom, drugom Nezirovom suprugom, “nije u dobrim odnosima”. Kako navodi Avaz, Nezir je sa suprugom Senadom boravio u Americi. Nakon povratka u BiH, upoznao je Rahimu te počeo zajednički život s njom. Nedugo zatim, u BiH se vratila i Senada s djecom, s kojom je Nezir, također, nastavio živjeti, uprkos činjenici da je bio i s Rahimom.
|
|
Vrh |
|
|
Lebowski
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 21 tra 2012, 17:49 |
|
Pridružen/a: 13 sij 2012, 17:01 Postovi: 12364
|
Ja ne mogu vjerovati da ovakvo nešto postoji kod nas ili na Zapadu. A ima i tamo. Za ove južnije krajeve razumijem razloge al kod nas nikako.
|
|
Vrh |
|
|
Ibar
|
Naslov: Re: Srebrenica Postano: 21 tra 2012, 17:50 |
|
Pridružen/a: 02 pro 2011, 22:58 Postovi: 9127 Lokacija: Zagreb
|
Ja znam dosta Cigana koji tako zive
|
|
Vrh |
|
|
Online |
Trenutno korisnika/ca: / i 5 gostiju. |
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|