HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: sri lis 16, 2019 10:06 pm.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 67 post(ov)a ] 
Autor/ica Poruka
 Naslov: Gračanica
PostPostano: ned tra 15, 2012 10:33 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet sij 13, 2012 5:01 pm
Postovi: 9433
slika

Grb Gračanice. Lipe, sat kula i stari Soko Grad od kojeg je, kažu, nastala Gračanica i gdje postoji srednjovjekovna tvrđava. Lipe su zelene jer su stanovnici uglavnom muslimani.


Osnovni podaci o gradu sa službene stranice

slika
slika




Gračanica je grad u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, sastavni dio Tuzlanskog kantona i centar istoimene općine. Zahvata veći dio doline rijeke Spreče u njenom donjem toku i dio planine Trebava. Graniči sa općinama Gradačac na sjeveru, Srebrenik na istoku te Lukavac na jugoistoku. Granične općine sa južne i zapadne strane su Bosansko Petrovo Selo i Doboj Istok. Općina je do rata 1992-1995 pokrivala površinu od 387 km², da bi joj nakon Daytonskog sporazuma pripala teritorija od 219 km².

Na ovom području po statistici iz 2000. godine živi 55.144 stanovnika u 18 mjesnih zajednica.


slika


Gračanica se po prvi put spominje u osmanskim izvorima 1528. godine. Naselje je pripadalo nahiji Soko, i bilo je poznato po rudniku željeza. Centar nahije Soko predstavljao je srednjovjekovni utvrđeni grad Sokol, koja se nalazi na oko 6 km udaljenosti od grada.

Naselje Gračanica je predstavljalo najveće naselje nahije Soko. Status grada (kasabe)Gračanica je stekla nešto prije 1548. godine, a do 1604 godine Gračanica je brojala deset mahala sa osam džamija i mesdžida, više kulturno-prosvjetnih ustanova, hamamom itd., te 25 registriranih esnafa. Po broju stanovnika dosegla je nivo Donje Tuzle (današnja Tuzla). Negdje krajem 17. vijeka, Ahmed-paša Budimlija, najznačajniji gračanički vakif, izgradio je čaršijsku džamiju, hamam (javno kupatilo) i sahat kulu koja je godinama prepoznatljivo obilježje gračaničke čaršije. U prvoj polovini 19. vijeka, gradačački kapetani iz porodice Gradaščević (Osman-beg, Murat-beg i Hadži Bećir-beg) osnovali su još tri značajna vakufa, te izgradili dvije medrese, više desetina dućana, hanova i drugih koristonosnih objekata.

U vrijeme austrougarske okupacije BiH 1878. godine, pred Gračanicom se odigrala jedna od najvznačajnijih bitaka, u kojoj su združene snage Bošnjaka pod komandom pljevaljskog muftije Mehmed Vehbi ef. Šemsekadića pobijedile okupatora i prisilile ga na povlačenje ka Doboju.

Tokom austrougarskog doba, Gračanica doživljava intenzivan privredni, urbani i kulturni razvoj. Izgrađen je veći broj zgrada, uređena glavna gradska ulica (čaršija), izgrađena uskotračna pruga koja je povezivala Gračanicu sa željezničkom prugom Doboj-Tuzla.

U vrijeme Drugog svjetskog rata, Gračanica je uglavnom izbjegla veća stradanja, uprkos blizini četničkih uporišta na Ozrenu i Trebavi, zahvaljujući dobroj organizaciji odbrane (kroz Domobransku dobrovoljačku bojnu, tzv. legiju). Od 1943. godine do kraja rata, Gračanica je u više navrata padala u partizanske ruke i bivala ponovo zauzimana od ustaških i njemačkih snaga, pri čemu je velik broj Gračanlija odlazio s partizanima. Konačno je oslobođena 7. aprila 1941. godine. Tokom pola vijeka socijalističke Jugoslavije, Gračanica doživljava intenzivan razvoj u svim poljima. Izgrađena su brojna stambena naselja i proizvodni pogoni (uglavnom lahke industrije), a od kasnih 80-tih zapaža se ubrzan razvoj malih privatnih preduzeća.

U vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, Gračanica je dala znatan doprinos odbrani zemlje. Na južnoj polovini prijeratne općine Gračanica (područje Ozrena) u jesen 1991. godine neustavno i jednostrano je proglašena nova "srpska opština" Petrovo. U proljeće 1992., nakon niza subverzivno-terorističkih napada u organizaciji lokalnog SDS-a, započelo je spontano samoorganiziranje građana kroz tzv. mahalske straže, zatim mobiliziranje rezervnog sastava milicije, a potom i Teritorijalne odbrane. Agresor je otpočeo ratna dejstva u maju 1992. godine, ali branitelji su mu se uspješno suprostavili, a u ljeto i jesen iste godine postigli su i značajne uspjehe oslobađanjem dva sela, Gornje Lohinje i Lendića. Do kraja godine, u Gračanici je od jedinica Opštinskog štaba TO formirana 111. brdska brigada, a potom i Operativna Grupa 2 (OG-2), na čelu koje je do početka 1995. stajao pukovnik Osman Puškar i u sastav koje su ušle još i 109. brigada (Doboj Istok) i 117. brigada (Lukavac). Osim odbrane vlastite zone odgovornosti, dijelovi jedinica OG-2 su učestvovali u borbama na drugim ratištima, od gradačačkog do olovskog i vareškog. Godine 1994. od najboljih boraca OG-2 formirana je nova 212. oslobodilačka brigada, sa komandom u Gračanici, koja se tokom iste godine istaknula u mnogim borbama, a posebno u oslobođenju važnih kota Vijenac i Vis. Početkom 1995., izvršeno je preimenovanje brigada OG-2, pri čemu 111. brdska brigada postaje 221. brigadom, a 212. - 222. oslobodilačkom brigadom. OG-2 je preformirana u 22. diviziju KoV, kojoj je pored dotadašnjih brigada OG-2 pridodata i 225. brigada Banovići. Ova divizija je odigrala značajnu ulogu u borbama na ozrensko-vozućkom ratištu u jesen 1995. godine. Tokom čitavog perioda agresije na BiH, Gračanica se stalno nalazila na meti agresorske teške artiljerije, pri čemu je, pored ogromne materijalne štete, život izgubio i velik broj civila.


Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Gračanica imala je 59.134 stanovnika, raspoređenih u 28 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Gračanica ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Boljanić, Bosansko Petrovo Selo, Kakmuž, Karanovac, Porječina i Sočkovac, te dijelovi naseljenih mjesta: Skipovac Donji i Skipovac Gornji. Od ovog područja formirana je općina Petrovo.

slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: ned tra 15, 2012 10:36 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: čet ruj 24, 2009 11:09 am
Postovi: 15446
Lokacija: Heartbreak Hotel
Uh što ste imali plaho Hrvata - 47? I to na svakom popisu po 20 manje, znači sad ima negdje cirka 7?

Jbt, pa vama su Hrvati čista egzotika, kao Eskimi! Jel poznaješ ijednog, valjda ti je jedan bio nastavnik ili profa? :D

_________________
I'm not trying to be sexy. It's just my way of expressing myself when I move around.


Zadnja izmjena: Bobovac; ned tra 15, 2012 10:38 pm; ukupno mijenjano 1 put/a.

Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: ned tra 15, 2012 10:38 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet sij 13, 2012 5:01 pm
Postovi: 9433
NARODNI UNIVERZITET

Od 1959.godine,u Gračanici postoji i djeluje Narodni univerzitet kao profesionalna društvena institucija za obrazovanje odraslih, kulturu i informisanje.Od tada vrlo aktivno djeluje u oblasti obrazovanja odraslih: obrazovanje za najrazličitija zanatska zanimanja, obrazovanja zemljoradnika, zdravstveno prosjećivanje i obuku domaćica pa do osnovne škole za obrazovanje odraslih, srednjih i viših škola raznih profila.
Narodni univerzitet je suvremeno i kvalitetno objedinjavao opće obrazovnu i opće kulturnu aktivnost.U njegovom sastavu bile su sljedeće institucije: Centar za obrazovanje odraslih i selo, Biblioteka dr.Mustafa Kamarić,Radio Gračanica, Kino i Centar za kulturu,kasnije Dom kulture.Do preseljenja u novi Dom kulture 1978.i 1979.godine,Dom kulture koristio je prostor zgrade medrese,dio nekadašnjeg Partizana i staro kino.
Pretrpivši mnoge organizacione promjene 1992.godine transformirao se u Bosanski kulturni cventar u sljedećim oblicima rada: Dom kulture- kulturna djelatnost.biblioteka,radio stanica i kino.

BKC-Dom kulture

Kako bi se unaprijedio kulturni život na općini, 1976.godine općinsko rukovodstvo na čelu sa ondašnjim predsjednikom općine, Ćamilom Naimkadićem, pokreće obimnu aktivnost za izgradnju savremenog kulturnog centra - Doma kulture u Gračanici: uz izuzetnu podršku građana - uveden je mjesni samodoprinos, tokom 1978. i 1979. godine izgrađena je prva faza i druga faza modernog zdanja ukupne površine 2600 kvadratnih metara. U njoj je veća pozorišna i kino dvorana, biblioteka, Radio Gračanica, Kuglana, Disco club, Kafe, prostrani - višenamjenski hol za različite izložbene postavke, Mala sala za predavanja i predstavljanja, te umjetnički atelje i prostorije administracije i uprave.
Nekadašnji Narodni univerzitet, transformira se u Bosanski kulturni centar, djeluje kao javna ustanova u oblasti kulture i informiranja. Pod krovom Bosanskog kulturnog cerntra Gračanica smješteni su i djeluju : Radio Gračanica, Biblioteka dr. Mustafa Kamarić, nadaleko čuveno gračaničko Kino, Galerija i Zavičajno-muzejska zbirka.
Programske dominante Bosanskog Kulturnog centra su:
- Festival dječijeg dramskog stvaralaštva, koji se organizira svake godine krajem travnja/aprila.Do sada je održano devet festivala uz učešće djece iz cijele Bosne i Hercegovine.
- Ljetne večeri pod lipama Gračanice - općinska ,tradicionalna kulturna manifestacija kolažnog tipa u srpnju/ julu i kolovozu/avgustu.
- Sarajevo Film Festival - repriza filmova sa ovog festivala održava se svake godine u kinu Gračanica. Repriza filmova sa ovog festivala održava se u Gračanici od 1997. godine . Do sada je u Gračanici održano 10 repriza filmova sa ovog Festivala.
- Dani knjige - tokom listopada/oktobra u Mjesecu knjige.
- Dani Bosanskog kulturnog centra Gračanica - kulturno-zabavna i revijalna manifestacija amatera, samostalnih stvaralaca, profesionalnih grupa u raznim oblastima umjetnosti.
- Stalna postavka Zavičajne zbirke: arheološki nalazi iz neolita, eneolita, brončanog doba i srednjeg vijeka, historijska zbirka iz Osmanskog perioda, numizmatička zbirka,itd.
Tokom godine, Bosanski kulturni centar Gračanica organizira promocije knjiga,pozorišne predstave,tribine, izložbe slika,modne revije, književne susrete, poetske večeri, te različite gostojuće kulturne programe i sadržaje.

BIBLIOTEKA

Gračanička biblioteka je jedna od najstarijih kulturnih institucija na općini Gračanica,a jedno spada i među najstarije narodne biblioteke u Bosni i Hercegovini. Osnovana je između dva svjetska rata, davne 1924.godine. Inicijatori za osnivanje biblioteke u Gračanici bili su Mustafa Kamarić i Hajrudin Bujkalić. Svojim aktivnim radom ubzo je privukla pažnju naprednih elemenata i postala nosilac cjelokupnog kulturnog života u gradu. Njena čitaoica sa dnevnom štampom bila je jedina u ovoj okolini. 1927.godine dobila je ime Narodna biblioteka i tada je imala oko 2.500 knjiga što je za ono vrijeme bila prava rijetkost i u mnogo većim mjestima. Zanimljivi su podaci da je dolaskom električne energije u Gračanicu 1930.godine, u čitaonici biblioteke proradio prvi radio aparat u gradu, te da je biblioteka bila osnivač i kina 1939.godine gdje su prikazani prvi nijemi filmovi.

Intenzivniji razvoj biblioteke u Gračanici počeo je 1962.godine većom nabavkom knjižnog fonda i proširenjem bibliotečke djelatnosti po mjesnim zajednicama, radnim organizacijama kao i brojem uposlenih. Svoj uspon biblioteka dostiže 1971.godine kada je vođena akcija "jedna knjiga na jednog stanovnika". 1980.godine biblioteka je dobila i namjenski prostor u novoizgrađenom Domu kulture pa je posjedovala i dvije čitaonice sa više primjeraka novina i časopisa. Pred sam rat (1992-1995) biblioteka je imala oko 60.000 knjiga, te pored dva odjeljenja u gradskoj biblioteci imala i istureno odjeljenje u Bosanskom Petrovom selu i pokretnu biblioteku. Agresijom na BiH poremećen je rad i ove ustanove time što je veliki dio knjižnog fonda stradao i samim materijalnim statusom ove institucije kako u ratu tako i u poratnim godinama. Danas Narodna biblioteka djeluje u sastavu JU BKC Gračanica i nosi ime jednog od svojih osnivača "dr. Mustafa Kamarić".

KINO GRAČANICA

Od 1959.godine,u Gračanici postoji i djeluje Narodni univerzitet kao profesionalna društvena institucija za obrazovanje odraslih, kulturu i informisanje.Od tada vrlo aktivno djeluje u oblasti obrazovanja odraslih: obrazovanje za najrazličitija zanatska zanimanja, obrazovanja zemljoradnika, zdravstveno prosjećivanje i obuku domaćica pa do osnovne škole za obrazovanje odraslih, srednjih i viših škola raznih profila.
Narodni univerzitet je suvremeno i kvalitetno objedinjavao opće obrazovnu i opće kulturnu aktivnost.U njegovom sastavu bile su sljedeće institucije: Centar za obrazovanje odraslih i selo, Biblioteka dr.Mustafa Kamarić,Radio Gračanica, Kino i Centar za kulturu,kasnije Dom kulture.Do preseljenja u novi Dom kulture 1978.i 1979.godine,Dom kulture koristio je prostor zgrade medrese,dio nekadašnjeg Partizana i staro kino.
Pretrpivši mnoge organizacione promjene 1992.godine transformirao se u Bosanski kulturni cventar u sljedećim oblicima rada: Dom kulture- kulturna djelatnost.biblioteka,radio stanica i kino.

Tokom prvih deset godina Sarajevo film festivala, gračaničko Kino jedino je u Bosni i Hercegovini svake godine organiziralo reviju festivalskih filmskih projekcija. Kasne devedesete godine obilježavale su bosansko-hercegovačke premijere svjetskih filmskih klasika i pune kino dvorane što će se zvati zlatnom erom gračaničkog kina. Danas kao i drugdje oko nas, s razvojem filmske i televizijske tehnologije Kino Gračanica živi na svom rubu preživljavajući uz pomoć entuzijasta i sreću pravih zaljubljenika u filmsko platno.

RADIO GRAČANICA

Svoj redovni program,Radio Gračanica, kao općinsko radio-difuzno glasilo,koje je osnovala Opštinska konferencija Socijalističkog narodnog naroda Gračanica, počela je emitirati od 01.03.1969.godine. Krenulo se s nekvalitetnom opremom od svega 50W snage. Vremenom popularnost Radija raste. Program je koncepcijski,sadržajno i tehnički stalno unapredjivan i popravljan.

Neposredno pred izbijanje rata za Bosnu i Hercegovinu, 1992.-1995. godine, prvi na udaru agresora bili su mediji. Studio i režija Radio Gračanice "dignuti su u vazduh" 25.03.1992., a njen srednjetalasni prijemnik 19.05.1992. godine. Medjutim, Radio Gračanica počinje emitirati svoj ratni program, ovoga puta na ultra kratkim talasima. Danas, Radio Gračanica proizvodi 14 sati sopstvenog programa dnevno.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: ned tra 15, 2012 10:38 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned svi 03, 2009 10:11 pm
Postovi: 18558
Lokacija: Multietnička federalna jedinica sa hrvatskom većinom
Bio u Gračanici. Pitomo i svidjelo mi se.

_________________
Šeherzada
Gdje god postoji postojanje cirilice ili neke od njenih varijanti kakva je recimo glagoljica ili bosancica, tu je postojala dominacija bugarske iliti pravoslavne crkve, slavenskog krscanstva


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: ned tra 15, 2012 10:41 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet sij 13, 2012 5:01 pm
Postovi: 9433
Bobovac je napisao/la:
Uh što ste imali plaho Hrvata - 47? I to na svakom popisu po 20 manje, znači sad ima negdje cirka 7?

Jbt, pa vama su Hrvati čista egzotika, kao Eskimi! Jel poznaješ ijednog, valjda ti je jedan bio nastavnik ili profa? :D


Sad Hrvata ima već 194, već ih uvozimo. :zubati

Naravno da znam, imao sam ih u susjedstvu, u školi, ali nema ih puno.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: ned tra 15, 2012 10:43 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet sij 13, 2012 5:01 pm
Postovi: 9433
Malo slika.

slika

Pogled na grad.

slika

Zgrada općine.

slika

Medresa

slika

Dom kulture, parkić nekim Francuzima.

slika
slika

Korzo

slika

Mali park

slika

Sat kula

slika
slika

Bijela dzamija

slika
slika

Katolička crkva

slika
slika

Pravoslavna crkva



slika

Ostaci Tvrđave iz Sokol Grada. :zubati


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: čet svi 10, 2012 8:24 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned svi 03, 2009 10:11 pm
Postovi: 18558
Lokacija: Multietnička federalna jedinica sa hrvatskom većinom
Bio sam u nekom prodajnom centru u Gračanici. Stepenice vijugave na kat, gore ima i restoran.
Odlično izgleda. :palacgore2

_________________
Šeherzada
Gdje god postoji postojanje cirilice ili neke od njenih varijanti kakva je recimo glagoljica ili bosancica, tu je postojala dominacija bugarske iliti pravoslavne crkve, slavenskog krscanstva


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: čet svi 10, 2012 8:54 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet sij 13, 2012 5:01 pm
Postovi: 9433
To mora da je Etna, tu uglavnom svi sa strane svraćaju pošto je pristupačan prilaz, kraj ceste, ogromna terasa sa koje se može vidjeti dobrih sisa.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: sub svi 12, 2012 12:20 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri svi 27, 2009 2:12 pm
Postovi: 5635
Lokacija: sisak
bio u gračanici 1991. negdje u 5. ili 6. mjesecu, došao tokom noći s kolegom iz specijalne, nukić hidajet se zove, trebali mu nekakvi dokumenti za višu kriminalističku, negdje krajem 1991. ili početkom 1992. dao je otkaz i vratio se u bih. mislim da je tijekom rata bio specijalac u tuzli. sreli smo se jednom ne sjećam se više točnog datuma, ali bilo je za rata, pratio je jedan transport oružja iz zagreba za tuzlu. znaš li ga možda....

_________________
Ne postoje vječni prijatelji i vječni neprijatelji!


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: sub svi 12, 2012 8:29 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet sij 13, 2012 5:01 pm
Postovi: 9433
Ne bih rekao, možda nije baš iz Gračanice a i mlad sam da bih ga znao.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: uto srp 03, 2012 9:57 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet sij 13, 2012 5:01 pm
Postovi: 9433
http://balkans.aljazeera.net/makale/gracanica-uspjesna-preduzetnicka-prica#.T_NL3ZcXATI.facebook

Citat:
Gračanica - uspješna preduzetnička priča

3 juli 2012 Izmijenjeno 08:52 CEST

Više od 70 posto zaposlenih radi u proizvodnji, a općinska uprava sa 110 zaposlenih jedna je od najmanjih u Bosni i Hercegovini.

Priča o općini Gračanica priča je o uspjehu preduzetništva.

Grad koji nikada nije imao velike socijalističke kombinate razvijao se u Jugoslaviji, baš kao i poslije posljednjeg rata, zahvaljujući preduzetničkoj inicijativi lokalnog stanovništva.

Više od 70 posto zaposlenih radi u proizvodnji, a općinska uprava sa 110 zaposlenih jedna je od najmanjih u Bosni i Hercegovini.

Gotovo sve je podređeno razvoju biznisa, izvještava iz Gračanice reporter Al Jazeere Vladimir Bobetić.

U centru grada, koji još zovu i Čaršijom od posla, nalazi se bista Josipa Broza Tita.

Ipak, kako izvještava Bobetić, ovaj grad nikada nije imao benefite socijalističke Jugoslavije - velika industrijska postrojenja, petogodišnje planove, hiljade zaposlenih u jednom preduzeću...

A opet i tokom tih vremena i nakon posljednjeg rata u Gračanici se razvijalo preduzetništvo.

Rizik se isplatio

Od 7.279 zaposlenih u Općini, 6.600 radi u proizvodnji.

"Ljudi su sami kretali u biznis, nastavili ga poslije rata. Mi iz lokalne zajednice smo bili partneri svim tim projektima. Gračanica zato slovi kao razvijena općina", rekao je općinski načelnik Nusret Helić.

Gračaničku privredu danas čini mnoštvo malih i velikih preduzeća, ukupno njih skoro 1.000, koji se uglavnom bave proizvodnjom.

To što proizvedu u najvećoj mjeri i izvezu, a neki od njih uspijevaju pobijediti i kineske konkurente; ne masovnom proizvodnjom, već kvalitetom.

Vlasnik fabrike plastične ambalaže Helaplast Suad Delić početkom krize nije htio poslušati bankare.

Umjesto da zadrži proizvodnju na tadašnjem nivou, nastavio je s ulaganjem, a kako kaže, rizik se isplatio.

"S obzirom da radimo uglavnom ambalažu za prehrambenu industriju i u vrijeme krize, jer hrana se ipak troši, mi smo imali određeni rast. Tako da svake godine rastemo cirka 20 posto", kaže on.

U tri smjene

Preradom plastike bave se još dvije firme u Gračanici.

U prvoj se, između ostalog, proizvode kese za većinu regionalnih lanaca supermarketa, a veliki dio proizvodnje baziran je na recikliranom materijalu.

"Radimo u tri smjene. Imamo 66 radinika, a u planu je da u narednom periodu investiramo u novu opremu, koja nam je neophodna za povećanje kapaciteta", kazao je Mujo Hasić, vlasnik kompanije Virplast.

U drugoj fabrici proizvodi se plastična galanterija, koja se izvozi na tržište zapadane Evrope i regiona.

Dio proizvodnog programa može se naći u svim maloprodajnim objektima jedne poznate evropske drogerije prisutne i na tržištima zemalja regiona.

Uspjeh Nedima Šabića, kao i ostalih privrednika Gračanice, bio bi veći da postoje podsticaji države.

Krizi dali mat

"Ukoliko zanemarimo taj porez na dobit, od kojeg su oslobođeni izvoznici, svi ostali elementi su praktično isti s ostalim učesnicima u prometu. Tako da u našem prostoru ne postoji gotovo nikakav stimulans za izvoz", kaže on.

Galvanizacijom plastike malo ko se bavi u Evropi.

Samir Ćurić, vlasnik firme Plamingo, u tome je prepoznao šansu za svoje preduzeće.

Valjalo je ispuniti sve evropske standarde kavaliteta, a onda ni kriza nije predstavljala problem.

"Tamo gdje propadne jedna velika firma, ja kad uzmem dva posto posla od te firme, ja sam zaposlio 100 posto kapaciteta. U vrijeme krize ja sam dobio najviše proizvoda za Zapad", priča Ćurić.

"Privredni razvoj Gračanice, koji je počeo nakon 1878. godine, dolaskom Austro-Ugarske na ove prostore, kao da nije ni stao. Zaustavljao se samo zbog ratova", izvještava Bobetić.

"I dok se velike svetske ekonomije, poput Španije, Italije i Grčke, već godinama unazad bore da savladaju krizu, ovde, u Gračanici, bar na osnovu onoga što smo uspeli da vidimo, krizi su dali mat. I to najviše zahvaljujući entuzijazmu ovdašnjih privrednika, a kako to obično biva, uz malu ili gotovo nikakvu pomoć države."

Izvor: Al Jazeera


Malo su slagali al ajde. :D


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: uto srp 03, 2012 10:13 pm 
Offline

Pridružen/a: sub svi 30, 2009 11:01 pm
Postovi: 15806
Upozorenja: 1
Koliko Gracanica ima stanovnika?

_________________
Pravda za Davida! Vasa je vlast, nas je narod. Srpska bice slobodna. Do godine u slobodnoj Banja Luci.

https://www.rtvbn.com/3966719/bosic-dodiku-nisu-ranije-smetale-koalicije-sa-sda-


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: uto srp 03, 2012 10:24 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet sij 13, 2012 5:01 pm
Postovi: 9433
Oko 60 000, manje više, više manje nego više.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: uto srp 03, 2012 10:30 pm 
Offline

Pridružen/a: sub svi 30, 2009 11:01 pm
Postovi: 15806
Upozorenja: 1
Dali je to broj za citavu opstinu ili samo gradski dio?

_________________
Pravda za Davida! Vasa je vlast, nas je narod. Srpska bice slobodna. Do godine u slobodnoj Banja Luci.

https://www.rtvbn.com/3966719/bosic-dodiku-nisu-ranije-smetale-koalicije-sa-sda-


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: uto srp 03, 2012 10:40 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet sij 13, 2012 5:01 pm
Postovi: 9433
Ahaha pa nismo Beograd već malo veće selo. Za čitavu opštinu, grad nema ni blizu toliko, ne znam ni ja sam, različiti su podaci, zavisno od toga što se broji u grad.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: uto srp 03, 2012 10:51 pm 
Offline

Pridružen/a: sub svi 30, 2009 11:01 pm
Postovi: 15806
Upozorenja: 1
Pa bas zato te i pitam koliko gradski dio opstine (znaci sam grad) ima stanovnika?

_________________
Pravda za Davida! Vasa je vlast, nas je narod. Srpska bice slobodna. Do godine u slobodnoj Banja Luci.

https://www.rtvbn.com/3966719/bosic-dodiku-nisu-ranije-smetale-koalicije-sa-sda-


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: uto srp 03, 2012 11:07 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sub vel 11, 2012 1:30 pm
Postovi: 12199
Leb, baš su vas nahvalili na TV sa tim preduzetničkim duhom.

Jesi i ti neki privatnik/direktor? :zubati


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: uto srp 03, 2012 11:12 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet sij 13, 2012 5:01 pm
Postovi: 9433
Jagnjeca brigada je napisao/la:
Leb, baš su vas nahvalili na TV sa tim preduzetničkim duhom.

Jesi i ti neki privatnik/direktor? :zubati


Jesam u duši i po karakteru. :D

Slagali su da prije nije bilo velikih kobminata u onoj državi. Fering, Olimp i Fortuna su zapošljavali par hiljada radnika.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: uto srp 03, 2012 11:23 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sub vel 11, 2012 1:30 pm
Postovi: 12199
Lebowski je napisao/la:
Slagali su da prije nije bilo velikih kobminata u onoj državi. Fering, Olimp i Fortuna su zapošljavali par hiljada radnika.


Ma ćuti, bolje ovako zvuči. :zubati

Inače, fino ti te slike izgledaju što si stavljao. Uglavnom me ne privlače bosanski gradići, ali ovo izgleda jako lepo.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: uto srp 03, 2012 11:50 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet sij 13, 2012 5:01 pm
Postovi: 9433
Ma nije toliko lijepo, drugo je na slikama. :D

Nego da još malo reklamiram. :zubati

slika

slika

slika

slika

slika

slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: uto srp 03, 2012 11:55 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet sij 13, 2012 5:01 pm
Postovi: 9433
http://www.obrazovanje-odraslih.ba/

Centar za obrazovanje odraslih, jedna vrlo korisna institucija, vrlo lako do prekvalifikacija, škole znanja- koliko sam čuo samo u Širokom ima slična.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: sri srp 04, 2012 12:07 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned lip 17, 2012 12:09 am
Postovi: 15569
Lebowski je napisao/la:
slika

Grb Gračanice. Lipe, sat kula i stari Soko Grad od kojeg je, kažu, nastala Gračanica i gdje postoji srednjovjekovna tvrđava. Lipe su zelene jer su stanovnici uglavnom muslimani.


A kakve su boje lipe tamo gdje stanovnici nisu uglavnom muslimani?

_________________
+ Gledaj orle od miline, Gračanicu kraj Prištine... +


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: sri srp 04, 2012 12:10 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet sij 13, 2012 5:01 pm
Postovi: 9433
Metemma je napisao/la:
Lebowski je napisao/la:
slika

Grb Gračanice. Lipe, sat kula i stari Soko Grad od kojeg je, kažu, nastala Gračanica i gdje postoji srednjovjekovna tvrđava. Lipe su zelene jer su stanovnici uglavnom muslimani.


A kakve su boje lipe tamo gdje stanovnici nisu uglavnom muslimani?


Ah, tek sad vidjeh da nam je i trava na grbu zelena. :zubati


Bio sam ironičan, valjda je jasno.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: sri srp 04, 2012 5:00 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pon ruj 14, 2009 5:26 pm
Postovi: 12811
Lokacija: HRVCON eFP
Lebowski je napisao/la:
Metemma je napisao/la:

A kakve su boje lipe tamo gdje stanovnici nisu uglavnom muslimani?


Ah, tek sad vidjeh da nam je i trava na grbu zelena. :zubati


Bio sam ironičan, valjda je jasno.


Nisu pogodili nijansu, ovakvo je previše muslimanski zelena :)

_________________
Sanjam da pripojim RH BiH


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Gračanica
PostPostano: pet srp 06, 2012 2:10 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet sij 13, 2012 5:01 pm
Postovi: 9433


A ovako smo se branili od Srbočetnika. :D
Jebemu, kao da je bilo prije 100 godina, koliko se svijet promijenio za 20 godina. A opet ko da je jučer bilo.

Ne mogu da vjerujem da je grad bio ovoliko porušen.




Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 67 post(ov)a ]  Stranica 1, 2, 3  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 2 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO