Moravska u ranom srednjem vijeku je dobrim dijelom slovačka država.
Nitra i te spike.
Sami Moravci iz današnje Moravske su bili neki prijelaz između Čeha i Slovaka.
Kasnije su se integrirali u Čehe, jbg.

To je bilo 1920.





Naša strana

Oni su dali i Koschnicka, j*ba on mater svoju u mrtvačnici.

Jur ponašanjen srpske vojske i žandarmerije u Kraljevini SHS su vidili u šta ćedu upast.
Pridnost su dali onemu šta su imali: stabilnen životu, organiziranijoj državi, višem standardu, kulturnon okružjh s kojon su se suživili. A naspram ideje života s "istokrvnon" braćon. Zašto se podredit drugiman koji žividu u viku iza tebe.
Isto ka' da pitaš američke crnce iz recimo Alabame bidu li htili bit dilon Nigerije ili ostat dilon SAD.

Isto i u austrijskon dilu A-U u Istri. Ako si zna talijanski, pisali su te u Talijane.
U Ugarskoj izvan Trojednice, ako si zna mađarski, pisali su te ka' Mađara.
Zato je na siveru Bačke pustih "Mađara", a u Srimu ih nije.
U Trojedničken dilu to nisu napravili. Hrvatska je uvik bila pritvrd orih.
Da 1sr nije bia poremetia prirodan tijek stvari, u Istri bi na izboriman dobila hrvatska stranka, a talijanaši ostali rubnon pojavon.

Puno je tu čimbenika bilo.
Da je htia SSSR to dopustit, sprovelo bi se. Možda i bi šta bilo da ni bilo Rezolucije Informbiroa; čita san da je Bugarska bila spremna (Dimitrov) u duhu komunističkog bratstva pridat Pirinsku Makedoniju FNRJ-i.

Zadržimo se na Mađarskoj: da se od nje uzelo sva ozemja di žividu Hrvati, Hrvatska bi površinon došla blizu Srbije. I brojen stanovnika bliže Srbiji. I možda kopnenu granicu s Austrijon.

Imaš našeg svita za koje ćeš po prizimenu pomislit da su Česi. Međutin kad porazgovaraš s njiman, reć ćedu tu da in je did ili pradid doša iz Moravske, ne ćedu reć da je iz Češke.

https://www.jstor.org/stable/41145788

Ti Austrijski slovenci su fascinantni, cjelo to područje Graza, Klagenfurta je imalo slavensku većinu skoro pa do nedavno.

Uostalom zato i Slovenci kazu Gradec, i Celovec po svom

Valjda jedini primjer da je etnicka manjina dobila sansu prikljucit se maticnoj drzavi i odbila tu ponudu glatko, sto je rezultiralo njihovim nestankom.

Inace bi granica bila nekih 50 kilometara prema sjeveru

Niste mnoge spomenuli...
Oksitanci u Francuskoj, Galicijci u Španjolskoj, Ladini u Južnom Tirolu....
Tatari u Poljskoj, Litvi i Bjelorusiji....
Jako mi je žao sudbine Poljaka u Galiciji/Ukrajini i Ukrajinaca u današnjoj Poljskoj.
Poljaka još nešto u Ukrajini ima, ali jako malo.
Nijemci u Alzasu...

Sad se sjetih naroda Saami u Finskoj, Norveškoj, Švedskoj i Rusiji.

Inače, što se etničkih/vjerskih manjina tiče, dosta se zanimam za to i nedavno sam istraživala Židove u današnjoj Europi i, vjerovali ili ne, a ovo je zaista ironija, gotovo jedina zemlja na našem kontinentu gdje doživljavaju značajan porast, pa i minirenesansu jest - Njemačka.

Ovo zadnje bi bilo vrlo bitno, ne bi nas Slovenci više zafrkavali oko granice.
Ali...
Sumnjam da bi nam to dopustili.
Mislim, Prekmurci su nekoć bili Hrvati.

Nakon ww1 se tražilo ovo;

Od Rumunjske (nas zanima samo od Subotice) preko Baje i Pečuha, do Barče.
Taj pojas se širi na zapad, tu ima hrvatskih sela;

To je kojih 20ak km uz granicu, ispod Velike Kanjiže.

Vidio sam neku kartu gdje su naši tražili i Bratislavu, tamo bilo dosta hrvatskih sela.
Realno, ta povijest bi bila zanimljiva.
Hrvatska do predgrađa Beča, Mađarska okružena sa svih strana.

Ali nije to toliko velika kvadratura.
Mađarska Baranja je 4,430 km2.
https://www.google.com/search?q=baranya ... e&ie=UTF-8
A naši su je svojatali samo do Pečuha.
To je kojih 2/3?
3, 3,5 km2?
Dio županija Šomođ i Zala uz granicu nije velik.
Bajski trokut je kojih tisuću km?
Uglavnom, sveskupa je to kojih 5-6 tisuća km2?

Ako uspoređujemo HR i SR sad imamo 56,6k km2 vs 77,5k km2 (Kosovo je dodatnih 11km2).
To je razlika 20-30k km2.
BiH je tu 51k km2.

Banovina Hrvatska je bila 65k km2, s Istrom, Lošinjem, Cresom, Lastovom, te Zadrom i Rijekom bi bila oko 70.
Ali tu bi trebalo još ubaciti i Dvor, a mogli bi i smanjiti Srbiju za kojih još 5k km2 od Subotice do Iloka.
Pa bi omjer bio 75 vs 72.
A što znači da bi RH i bez tog mađarskog dijela bila veća od Srbije, samo je pitanje kome bi pripao ostatak BiH, to je koje 2/3, koje 34k km2.
Po meni bi bilo ok da se to raspolovi, ali onda ostaje još CG, Kosovo, Makedonija...
"Hrvatska Mađarska", odnosno Prekodravlje, bez Gradišća bi pokrilo pola Kosova.
A to je cca jedini srpski etnički prostor, iako bi se dalo raspravljati i o sjeveru CG, pogotovo zapadnom Sandžaku, bar nakon ww2.

Samo u Šopronu je bio referendum, tamo je trebao biti glavni grad Gradišća.
Ljudi odbili, grad dobio nadimak "Vjerni Šopron".

Kad su se crtale granice Banovine, nije bilo nikakvog ostatka BiH, niti je postojalo pitanje kome će to pripasti. Što nije obuhvaćeno Banovinom Hrvatskom, ostaje Srbima.

Od kuda ti to?
Bilo je 9 banovina, dvije i dijelovi od još tri, su se objedinile u Banovinu Hrvatsku.

BiH nije bilo, ali ostatak teritorija na području današnje BiH nije bio Srbija.
Oko tih dijelova se još trebalo dogovoriti.
Pa crtao ti je Maček svakakve karte, od onih s granicom na rijeci Bosni kod Doboja i hrvatskim Bobovcem, pa nadalje.

Maček je tražio i komad Vojvodine, sve zapadno od Subotice i Mitrovice.
Mislim, tražili su i Srbi po Hr, svašta, ali....

Izmišljotina je da je Banovina Hrvatska=srpsko-hrvatska podjela BiH.
BiH u kJ nema.
Banovina Hrvatska je samo davanje većinskih hrvatskih kotareva i dvije hr. banovine, na autonomiju Hrvatima.

Inače, Hrvati su tada bili većina i u dijelovima Boke, poput Kotora, ali je to dogovoreno da se neće tražiti, da će biti izlaz Srbije na more, CG primorje.
To je bio hr. ustupak.

Uspostava Banovine = srpsko-hrvatska podjela KJ (uz slovenski dio koji je otprije definiran kad Dravska banovina i sa Srbima nije imao fizičkog kontakta, a s Hrvatima otprije definiranu granicu)

Otkud tebi ideja da je ne-banovinski dio BiH ostavljen kao otvoreno pitanje o kojem bi Srbi ikada više bili spremni pregovarati? I na ovakve granice Banovine je srpska javnost i opozicija podivljala.

Upravo tako.
Ali to bi bio njihov problem, nakon što mi uzmemo svoj dio.

Što nije točno.
Granice su bile privremene.
Mislim, pročitaj malo bilo što literature iz tog vremena...

Granica općenito je ostavljena za kasnije.
Postigao se neki sporazum, s kojim je svaka strana bila nezadovoljna, u nekoj mjeri.

Hrvatska opozicija je bila još gora.
https://hrcak.srce.hr/file/396095

Drinska banovina pravoslavni 65%, muslimani 23%, katolici 11%
Vrbaska banovina pravoslavni 59%, muslimani 24%, katolici 17%

Kod stvaranja Banovine Hrvatske iz Vrbaske su izdvojeni Derventa i Gradačac, iz Drinske Brčko, Šamac, Travnik i Fojnica, tako da se broj katolika dodatno smanjio i udio pravoslavnih još malo povećao.

Dunavska banovina pravoslavni 58%, katolici 32%, protestanti 12%
Šid i Ilok su prebačeni u Banovinu Hrvatsku, to je malo promijenilo postotke.

Crtanje granica originalnih banovina je bilo prava studija u gerrymanderingu: Vardarska, Zetska, Drinska, Vrbaska i Dunavska su imale oko 60% Srba (računajući i Crnogorce i Makedonce koji su se tako morali pisati), Moravska je imala čistu srpsku većinu, Savska i Primorska su imale čistu hrvatsku većinu i Dravska čistu slovensku večinu. Za sve te miješane banovine je namješteno da imaju oko 60% Srba.

To je popis iz 1931, ima u pdf izvorni dokument, a izvađeno je npr. ovdje:

https://sh.wikipedia.org/wiki/Popis_stanovni%C5%A1tva_u_Kraljevini_Jugoslaviji_1931.

Ne, HSS je tražio granice Trojedinice kao minimum na koji se Banovina Hrvatska trebala proširiti u konačnici.
Dakle, tražilo se Boku i cijeli Srijem. Čak je osnovana i komisija koja se time trebala baviti. No onda je rat ubrzo izbio.
Doduše, nisam uvjerena da bismo imali velike šanse da to završi povoljno po nas, nismo imali baš nikakve mehanizme pritiska na Beograd.

Gradišćanski Hrvati su se oštro podijelili oko toga...
Imaš čak sela koja su pripojena Austriji zbog referenduma na nivou općine koja kasnije, nakon otprilike pola godine, izglasavaju ponovno pripojenje Mađarskoj. I tomu je udovoljeno.

S obzirom na naslov, samo da napomenem da status Hrvata u Srbiji i Crnoj Gori posve odgovara naslovu.
Također, u Austriji bi obrazovno-jezična prava trebala biti na puno većoj razini.
Sramota je da se u Gradišću hrvatski kao manjinski jezik izučava samo u prva četiri razreda osnovne škole.