Slažem se Luka Bebić i ostali su prave komunjare. Ivo Josipović komunjara??? Ovaj komentar je u najmanju ruku smiješan(da je u pitanju Vesna pa hajde). Kao i Kajman podupirem Ivu.

I odgovor na "crivare": Mi nikad nismo bili komunjare,to vi umišljate jer ste obična kasaba.

Crivari- jednom komunjare, zauvijek komunjare

Čuj ti ovo, kakve veze ja imam sa starom olinjalom komunjarom Bebićem? Kažem ja, Livno je cvijet hrvatske ljevice, imam takve u obitelji, baš Livnjake. Jedina dobra vijest je da nekako s godinama krenu naginjati desno

Jel podupirete Ivu zato što je agnostik? Znam koliko komunjarama smeta katolička crkva, pa zato pitam?

Ne podupirem Josipovića jer je agnostik, nego zato što nije iskvareni političar i čini mi se dosta iskren! Ako te baš zanima i sam predsjednik Tuđman je bio agnostik! Ja ne vidim ništa loše u agnosticizmu. Katolička crkva nije donijela ništa dobro Hrvatskoj(samo se sjetite kad je Zg dobio nadbiskupiju i gdje je Zadarska nadbis. sad).

Mislim da ni Miroslav Tuđman nije vjernik.

jesu li i danas muslimani blaga vecina u samom gradu?

ma sjecam se da je na izborima u nekoj izbornoj jedinici u Livnu, Stari Grad ili Gornji Grad, ne sjecam se vise, SDA dobio daleko najvise glasova..zato pitam..jel zna netko koje su izborne jedinice koje su obuhvacale grad Livno?


edit: htio sam citirati Franeta, greskom sam citirao sebe

Pa inače u Livnu su tu muslimani većina u MZ Gornji grad pa nije ni čudo da to osvajaju. A Hrvati u gradu imaju i do 70%!

U livanjskom kraju kršćanstvo se ukorijenilo vrlo rano - već u antičko doba. O tome svjedoči i nedavno otkrivena starokršćanska bazilika na Rešetarici kod Livna. Tamo je otkrivena također i starohrvatska nekropola. U Rapovinama kod Livna pronađen je najstariji starohrvatski spomenik u Bosni i Hercegovini: dio oltarne pregrade koji potječe iz ruševina crkve posvećene Sv. Petru apostolu iz 9. stoljeća. Po svojim stilskim obilježjima pripada predromaničkoj arhitekturi, karakterističnoj za starohrvatske sakralne građevine s područja Knina i srednje Dalmacije. Franjevački samostan na Gorici kod Livna osnovan je 1859. god. Franjevci su, međutim, u livanjskom kraju nazočni već od srednjega vijeka. Do turskoga osvojenja Bosne tamo su podignute brojne crkve i franjevačke kuće, koje su kasnije iščezle. O tome svjedoče brojna crkvišta. Ovdje spominjemo crkve Sv. Ivana Krstitelja i Sv. Luke Evanđelista, koja je pretvorena u džamiju. U goričkom samostanu čuva se zvono, koje potječe iz druge polovice 15. st., a pronađeno je na području Livna u 19. stoljeću.

Do konca 17. stoljeća franjevačke kuće i crkve su porušene. U vrijeme progona u 16. i 17. stoljeću katolici su bježali u krajeve pod kršćanskom vlašću, da bi se u boljim vremenima opet vraćali. Tijekom 17. stoljeća pastoralnu brigu o ovim krajevima vodili su franjevci iz ramskoga samostana, a kada je taj samostan opustio god. 1687, onda su tu brigu preuzeli fojnički franjevci. Tridesetih i četrdesetih godina 18. stoljeća franjevci intenziviraju svoj dušobrižnički rad u livanjskom kraju. Prvih desetljeća 18. stoljeća oni tamo nemaju stalnog boravišta. Prva se kuća spominje 1741. god. u Čukliću, ali bez crkve. U dušobrižništvu franjevcima pomažu i svjetovni svećenici - glagoljaši. Župa, koja obuhvaća cijeli livanjski kraj, broji tada (1741. god.) 3.968 katolika, dok će se njihov broj 1768. godine povećati na 6.665. Osim u Čukliću, franjevci su uskoro podigli kućice u Ljubunčiću i Vidošima, a za kratko je vrijeme bila i u Mišima. Pod konac l8. stoljeća sjedište livanjske župe ustaljuje se u Vidošima, odakle franjevci pastoriziraju sav livanjski kraj. Od prostrane livanjske župe sa sjedištem u Vidošima formirat će se tijekom 19. stoljeća nekoliko novih župa (Ljubunčić, Čuklić, Livno, Lištani, Grabovica, Grahovo i Glamoč). Kuća u Ljubunčiću je izgorjela 1797. godine, ali je uskoro podignuta nova. Godine 1802. izgorjela je i kuća u Vidošima, no i ona je ubrzo nadomještena novom. U Vidošima je izgleda postojala i crkvica od šepera. Inače se bogoslužje uglavnom obavljalo na otvorenom prostoru.

Godine 1833. na mjestu Brina (od tada zvanom Gorica), u blizini Livna, franjevci su kupili zemljište s kućom i tu se nastanili. Podigli su još jednu zgradicu koja je služila za crkvu. Godine 1849. Gorica je postala ekspoziturom župe Vidoši, 1851. kapelanijom, te najzad 1858. samostalnom župom. Sjedište župe preneseno je u sam grad Livno 1900. godine.

Od godine 1849. franjevci vode pučku školu u Livnu. Do 1878. god. učiteljevalo je 14 franjevaca i 6 svjetovnjaka, od kojih dvojica pravoslavne vjere. Godine 1874. u Livno su došle sestre milosrdnice i tamo otvorile pučku školu za djevojčice.

Franjevci su 1852. god. od turskih vlasti dobili dopuštenje za podizanje samostana i crkve. God. 1854. započela je gradnja obiju zgrada po nacrtu Franje Moysesa iz Splita. Gradnju je vodio Ante Ciciliani iz Trogira (r. 7.2.1815; kod franjevačkih pisaca njegovo se prezime javlja u pogrešnom obliku Ceciliani; o tome: Čuvari baštine /Zbornik radova/, Imotski 1989, str. 356). Njega je u vođenju gradnje 1856. naslijedio Špiro Marić s otoka Visa. Crkva je bazilikalna trobrodna građevina s transeptom. Godine 1874. izmijenjen joj je krov, a 1876. Jozo Rako iz Dalmacije izradio je drveni oltar.

Uz podignuto zapadno krilo samostana, gradi se god. 1861-66. i južno, a na zapadnom se 1873. dograđuje još jedan kat. U vrijeme zaposjednuća BiH 1878. god. u samostanu je smješteno austrougarsko vojno zapovjedništvo, a i nekoliko drugih ustanova (pošta, sud...). Dio samostana je do 1884. god. korišten kao vojno skladište. U samostanu je bio smješten i dio bogoslova, a od god. 1905. do 1909. u njemu se nalazila bogoslovija za cijelu Bosnu Srebrenu.

Odmah po izgradnji samostana u njega je dovedena voda. Drvene vodovodne cijevi zamijenjene su god. 1885. željeznim.

Samostan je renoviran 1923, te 1987. godine. Po nacrtu Zlatka Ugljena proširen je za jedan trakt 1984-85. godine. Od 1942. do 1965. godine državne su vlasti držale dio samostanskih prostorija u svome posjedu.

U blizini samostana nalazi se groblje s kapelicom (izgr. 1885. god.) i nizom zanimljivih nadgrobnih spomenika (fra Mije Sučića, fra Dane Čulića, fra Frane Ćurića i dr.), a autori tih objekata su braća Mato i Jozo Radnić-Baje.

Godine 1885. nastavljeno je unutarnje uređenje crkve. Za nju je te godine Franjo Lach iz Ljubljane izradio šest pobočnih oltara. Godine 1887. izgrađen je prvi zvonik, a 1906. i drugi. Godine 1905-06. crkva je temeljito obnovljena. Interieur je uređen po projektu Josipa Vancaša (umjesto stropa izveden je svod, izmijenjeni su prozori, postavljene su podne pločice itd.). Pobočne oltare restaurirao je franjevački brat laik Klarenz Hemmerlmayr iz tirolske provincije, i tom su prilikom iz Tirola nabavljeni kipovi za oltare te propovjedaonica. Iste 1906. god. u radionici trapista u Banjoj Luci izgrađena su crkvena vrata od hrastova drveta s likovima Sv. Petra i Pavla. Tada je naručen i glavni oltar, koji je nakon nekoliko godina postavljen u crkvu. Njega je, zajedno s kipovima svetaca (Petar i Pavao, Ilija i Juraj), te reljefima (Abraham žrtvuje Izaka, Melkisedak, Posljednja večera), izradio Ferdinand Prinoth iz St. Ulricha (Gröden, Tirol).

Godine 1906. crkvu je dekorirao slikar Marko Antonini. Kod samog ulaza on je predstavio crkvu u gradnji zajedno s njezinim graditeljima. Zatim slijede druge teme: Rođenje Isusovo, Marijino krunjenje (u konhi apside), te osobito nadahnuta djela Molitva u Getsemanskom vrtu i Pričešćivanje apostola. Značajne su mu još teme: Isus predaje ključeve Sv. Petru, Obraćenje Sv. Pavla, Branitelji bezgrešnog začeća Bl. Dj. Marije, Kamenovanje Sv. Stjepana i dr. Zadnjih godina u tijeku je restauracija ovih slika u prezbiteriju koje izvodi Suzana Damiani, profesorica na ALU u Zagrebu. U crkvi se nalaze i tri slike Gabrijela Jurkića.

Crkva je god. 1980-81. renovirana: pokrivena je bakrom, a zidovi s vanjske strane su prefugirani i učvršćeni.

Samostan obiluje kulturno-umjetničkim sadržajima. Budući da je izgrađen novi stambeni trakt, stari dio samostana ostao je na raspolaganju za muzejsku zbirku i galeriju te je preuređen za ovu namjenu. Zadnjih godina sagrađena je nova zgrada muzeja. Od starijih likovnih djela nekoliko ih je iz 18. stoljeća: Madona s djetetom (talijanski majstor), Sv. Ivan Nepomuk (majstor sjevernjačkog podrijetla), Sv. Petar i Pavao (barokni majstor) i dr. Nevelik broj slika potječe iz 19. stoljeća, mahom od nepoznatih majstora.

Ono po čemu je samostan na Gorici posebice poznat jest zbirka slika Gabrijela Jurkića. * Samostan posjeduje također i slike drugih autora, uglavnom naših suvremenika, među kojima su N. Pivac, Lj. Lah, I. Šiško, J. Konta, M. Rosić, I. Propadalo, A. Pervan, J. Badrov, A. Pivčić i dr. U samostanu je živio i slikar-amater fra Anđeo Kaić, koji je slikao stariju seosku i gradsku arhitekturu, tipičnu za livanjski kraj.

Samostanska je knjižnica vrlo bogata, posjeduje oko 40 naslova periodičnih publikacija s konca 19. i prve polovice 20. stoljeća. Samostan danas prima oko 25 naslova časopisa i novina.

U arhivu se čuvaju matice iz 18. stoljeća, Kronika fra Nikole Lašvanina, Kronika goričkog samostana, rukopisne ljekaruše, rukopisi teoloških priručnika i dr. U arhivu je pohranjen i Šerijatski zakonik na arapskom jeziku iz 1480. god. u prijepisu iz 18. stoljeća.

U bogatoj muzejskoj zbirci nalazi se i kirurški pribor franjevačkog liječnika fra Mije Sučića (†1868), koji je nesebično pružao liječničke usluge svima bez razlike. Tu su i brojni etnografski predmeti, značajni za livanjski kraj, zatim staro oružje, novac itd., ali i vrijedni arheološki nalazi među kojima se ističe rimski reljef Dionisa iz 1-2. stoljeća.

Samostanska crkva nije župna, ali je pastoralno aktivna. Nedjeljom se drže dvije mise za puk. Crkva ima orgulje (7 registara) a izgradila ih je tvrtka Braća Zupan iz Kamne Gorice 1891. godine.

U samostanu je od 1997. godine smješten novicijat Franjevačke provincije Bosne Srebrene.

muslimana u gradu ima oko 40% po mojim procjenama e sad ako se u grad ubrajaju i brina, žabljak,zastinje, hrvati imaju i oko 70% većinu
al u samom gradu smo u blagoj premoći oko 60:40

muslimana u gradu ima oko 40% po mojim procjenama e sad ako se u grad ubrajaju i brina, žabljak,zastinje, hrvati imaju i oko 70% većinu
al u samom gradu smo u blagoj premoći oko 60:40

Po tebi u gradi ima oko 4.000 Muslimana? Ja stvarno ne mislim da ima toliko, jer ih je i prije rata bilo manje oko 4.000 u gradu. Sad ih definitvno ima manje u gradu.

ja sam to već pisao na ovom forumu u livnu ima oko 40% muslimana(bošnjaka) u gradu ne žive oni samo u Gornjem Gradu nego ih ima i u novogradnji, prikorici i u skoro svim djelovima grada
i ima ih sigurno 40% (bez brine zastinja itd) u novogradnji u svakoj zgradi ima sigurno 20-30% muslimana pa vi računajte

Samo sam se pitao kako može biti Muslimana u gradu Livnu više nego po popisu 1991' godine, inače
riječ je o popisu, koji je prosječno precijenio broj stanovništva za 10% (svi gastarbajteri su popisani u BiH i
dosta toga je popisivano).

Znači po tebi je više Muslimana u gradu Livnu, nego ih je bilo prije rata?

Molio bih za malu pomoć.

Prilažem kartu Livna, pa ako bi netko mogao provjeriti:
1.) Je li policija točno označena?
2.) Je li mezaristan točno označen?
3.) Je li Gornji Grad bar okvirno obuhvaćen?
4.) Je li sve obuhvaćeno industrijska zona ili sam obuhvatio previše?

Unaprijed hvala.



Klikom na poveznicu možete povećati kartu.

http://img89.imageshack.us/img89/7047/livnotoponimi.jpg

policiju si potpuno promašio to sto si ti označio kao policiju to ti je pošta i hotel dinara
sto se tiče mezaristana ti si označio samo 1 od nekoliko u gradu ovaj sto si ti označio je to je groblje Firdusa
sto se tiče gornjeg grada nisi zahvatio ni pola gornjeg grada (postoji i mjesna zajednica GG koja je puno šira)
industrijska zona je većinom obuhvaćena stim da postoji jos jedna zona na begovači. probati cu ja ovo označiti na karti
pa cu uploadati

Mislio sam na Firdusov mezaristan.

Ako možeš, molim te označi policiju i industrijsku zonu na Begovači + to što sam ispustio kod glavne ind. zone.

Isto tako, ako znaš granice MZ Gornji Grad - označi.

Inače, Google Earth karte (čiste, uključujući i ovu kartu Livna) imaš na novotvorenoj temi na podforumu Srednja Bosna. Ali meni odgovara i ako popravke napraviš na ovoj karti.


Hvala.

uglavnom ovako crvenim je označena mjesna zajednica Gornji Grad
plavim sam označio većinski bošnjački dio livna
zelenim su neki od mezaristana ili groblja
žutim policiju
crnim veis kulu ako treba jos sta samo upitaj
to je otprilike tako možda sam negdje koju stotinu metara zeznuo

Puno ti hvala.

Samo još jedno pitanje, nalazi li se javna česma na onom parkiralištu 50 do 100m u smjeru zapada od Policije?