Prenosimo detaljne informacije o slučaju: “MJEŠTANI LIVANJSKIH SELA PORUČUJU: NE DAMO NAŠE IZVORE!
Livno, 26.08.2022.
Deset godina je prošlo od kad je Vlada HBŽ dala koncesiju na Poljanama ispod Tušnice za eksploataciju 5 litara u sekundi vode.
Tada je Branko Džeko bušio bušotinu ispod Tušnice duboku 18 metara širine 90 milimetara. Izvor kojim se napaja selo Tušnica vodom je tada, po kazivanju mještana, znatno oslabio.
Rok za početak eksploatacije po koncesijskom ugovoru je bio 36 mjeseci ili se ugovor automatski raskida.
Četiri godine su prošle od kad je Vlada nezakonito blagoslovila preprodaju iste te koncesije koncesionaru kojem je 2015. godine tadašnja vlada na čelu sa sadašnjim ministrom financija dala koncesiju za solarni park na kojem se u idućih sedam godina nije uložila ni jedna marka.
Šest puta u tri godine su mještani sela pod Tušnicom morali mirnim prosvjedima štiti svoje izvore od „investitora“ koji su pod pratnjom policije prijetili hapšenjima i moćnicima.”
Preko dvjesto potpisa mještana kojim upozoravaju na ugrožavanje svoje životne sredine i privatne imovine nije bilo dovoljno da im itko od nadležnih institucija odgovori ili ih pozove na sastanak.
Prije godinu i tri mjeseca stručno povjerenstvo sadašnje Vlade je izradilo izvještaj na 24 stranice detaljno opisujući sve nezakonitosti oko dodjele i preprodaje ove koncesije. Mještani su bili u pravu i bez razloga im se prijetilo uz asistenciju policije.
Prije četiri mjeseca moćnici zapovijedaju ovoj vladi da promjene stav. Unatoč protivljenju vlastitog povjerenstva čiji su izvještaj prihvatili prije godinu dana, donose odluku i daju mig neupućenoj ministrici Dijani Puzigaća da potpiše novi aneks na Ugovor koji je istekao prije sedam godina.
Po sedmi put mještani mirnim prosvjedom daju do znanja svim institucijama da se i njih nešto pita kad već nisu zaslužili da se u 10 godina održi jedna suvisla javna rasprava.
„Investitori“ po prvi put u 10 godina dolaze među mještane zovu policiju i prijete.
Policija ovih dana obavlja obavijesne razgovore, najavljuje hapšenja, oduzimanje lovačkog oružja, izolira nepodobne pojedince sve u cilju da omogući bušenje rupe dubine 400 metara tik uz vodocrpilište na lokalitetu „Krivića vrtli“ kilometar daleko od lokacije Poljane na kojoj je originalno izdana koncesija.
Ako presuše naši izvori kako mislite da će vode biti u Mandeku iz kojeg Podhum crpi vodu!?
Još jednom ćemo skupiti potpise i obratiti se institucijama sa pobrojanim kršenjima zakona koja ste vi iz Vlade usvojili u svome izvješću tražeći zaštitu svojih osnovnih prava.
U međuvremenu moćnici, pripremite marice, jer se mi takvih nismo bojali ni kad su vaši udbaški mentori sijali strah istim metodama kao što to i vi danas činite!
Udruga građana „Turani“

GDJE JE LIVNO?l
Livno je sjedište i središte HBŽ u kojoj, prema popisu stanovništva iz 2013., živi 76,8 posto Hrvata, 13 posto Srba i 9,5 posto Bošnjaka.
Iako iz perspektive domaćeg stanovništva Bosna počinje iza Kupreških Vrata, Hercegovina iza Studenih Vrila, a Dalmacija od Kamenskog i Vagnja, ipak se moramo svrstati u Bosnu ili u Hercegovinu.
Postavlja se pitanje imaju li pravo oni Livnjaci koji danas kažu da je livanjski kraj sastavni dio šire Hercegovine. Ja mislim da imaju zbog zemljopisa, jezika, folklora, povijesnih zapisa i administrativnog pripadanja.
Po zemljopisnom, povijesnom i kulturnom kriteriju Livno je:

1. VODNI SLIV
Sve vode u Bosni idu u Crno More. Sve vode u Hercegovini idu u Jadransko more.
REZULTAT: Hercegovina

2. GANGA
U Hercegovini a ne u Bosni se piva ganga.
REZULTAT: Hercegovina

3. PUČKA ARHITEKTURA
Nekada se kuće u Bosni uglavnom nisu gradile od kamena, kvadratnog su presjeka, a krov je uglavnom na četiri vode. U Livnu nisu.
REZULTAT: Hercegovina

4. PORIJEKLO STANOVNIŠTA
Najveći dio prezimena u Livnu podrtlom su iz Dalmacije, a onda iz Hercegovine
REZULTAT: Hercegovina

5. KRAJOLIK
Livno je kraški krajolik karakterističan za Hercegovinu i Dalmaciju, za Bosnu nije.
REZULTAT: Hercegovina

6. JEZIK
U Livnu se govori ikavica, što je karakteristično za Dalmaciju i dio Hercegovine. Hrvati u Livnu ne izgovaraju glas H a ponekad ni F (npr. ,,Rvacka”, "Pilip” itd. ) što je jezik Sinjana i Imoćana
REZULTAT: Hercegovina

7. KULINARSTVO
Jeste li ikada čuli za bosanski pršut? Za pršut je potrebna suha klima i bura. Prušut se radi u Hercegovini i Dalmaciji.
REZULTAT: Hercegovina

8. NARODNE IGRE
U Livnu se oduvijek bacalo kamena s ramena, u Bosni ne.
REZULTAT: Hercegovina

9. CRKVA
Livno je u Banjalučkoj biskupiji.
REZULTAT: Bosna

10. GLAVNI GRAD LIVNJAKA?
Livnjaci su uvik trgovali u Splitu i išli u školu i liječenje u Split.
REZULTAT: Ni Bosna ni Hercegovina

11. POVIJEST
- do 1326. Livno je u sastavu hrvatske države
- od tada do turske okupacije pripada bosanskom kraljevstvu
- za turske okupacije je bosanskom sandžaku
- za A-U je u sastavu Bosne
REZULTAT: Bosna

12. U Kraljevini Jugoslaviji podjelom na banovine je u Primorskoj pa u Banovini Hrvatskoj
REZULTAT: Hercegovina

13. PODJELA U SFRJ
BIH je u Jugoslaviji bila podjeljena na na četiri oblasti: Sarajevska, Mostarska, Banjalučka i Tuzlanska. U Mostarsku oblast spadalo je i Livno.
REZULTAT: Hercegovina

14. ŠTO LJUDI KAŽU?
Većina je nekada govorila da su Bosanci. Drugi kažu da nisu ni B ni H , nego Tromeđa (Završje), a manji dio, oni uz jezero da su Hercegovci.
Bosanci će uglavnom reći da je Livno Hercegovina, Hercegovci da je Bosna.
REZULTAT: Završje

14. LOKALPATRIOTIZAM
U Hrvata iz Livna nikada nije bilo izraženog lokalnog patriotizma niti prevelike povezanosti prema Bosni, niti prema Hercegovini. Uvik smo se osićali prvenstveno Hrvatima
REZULTAT: niti Hercegovina, niti Bosna

Danas su pojmovi ,,Bosna” i ,,Hercegovina” prominili značenje. Pojam ,,Bosna” počinje značiti područje s većinskim muslimanskim stanovništvom, dok pojam Hercegovina, odnosno Herceg-Bosna, počinje značiti područje s većinskim hrvatskim stanovništvom.

Nevidna voda najdublja je do sada istražena jama na dinarskom masivu i u Bosni i Hercegovini. Smještena je 2 kilometra od granice Bosne i Hercegovine s Republikom Hrvatskom na platou iznad sela Odžak u općini Livno, Hercegbosanska županija. Jama ima dva ulaza koji čine najniži dio krške udoline i nalaze se na oko 1.200 metara iznad mora. Manji ulaz ima dimenzije 20x30 m, a veći 30x50 m. Impresivnom ulaznom vertikalom od 163 m stiže se na policu s Nevidnim jezerom po komu je i cijela jama dobila ime. Slijede još dvije vertikale od 82 i 142 m do ulaza u Mosoraški meandar. Meandar nastavlja nizom skokova od 2 do 5 m do nove vertikale od 28 metara. Slijedi Mihovilov i Velebitaški meandar. U jami je od 250 m dubine prisutan stalni vodeni tok, dok je za vrijeme kiša cijeli objekt hidrološki vrlo aktivan.

S istraživanjem se stalo na dubini od -653 metra gdje se nalazi jezero dublje od 20 m koje se sastoji od dva dijela: prvog površine 40x15 m eliptičnog oblika, te drugog zakrivljenog površine 30x12m. Jezera su međusobno spojena manjim prolazom u razini vode duljine oko 4 m, te velikim otvorom dimenzija 15x20 m u stropu završne dvorane, tako da zid između njih čini prirodni most. Temperatura jezera je 8 °C. U jezeru su primjećene potopljene sige, što ukazuje na mogućnost da voda u jezero dolazi iz ponora u rubu Livanjskog polja.

Do otkrića Nevidne vode najdubljom jamom u Bosni i Hercegovini smatrala jama Jojkinovac na Grmeču s oko 460 metara dubine.

Nevidnu vodu istražuju Speleološki odsjeci Mosor, Split, Sv. Mihovil i Velebit (Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza) po kojima su i meandri u jami dobili ime.

https://relax-portal.info/video-stipe-kristo-livno-se-budi-a-tvrtka-b-krug-zeli-biti-dio-te-pozitivne-price/

Proizvodna tvrtka u Livnu sa 100 zaposlenih.
Napokon nešto i u HBŽ, da je još nekoliko ovakvih....

Samo naprid
Livno bi trebalo bit drugi grad po važnosti za Hrvate BiH
Lijepo bi bilo kad bi imali mostarsku, zapadnohercegovačku i livanjsku frakciju koje bi se borile za utjecaj