LIVNO - Zdravstvene ustanove na području Hercegbosanske županije, prema podacima županijskog Zavoda za javno zdravstvo, u 2011. godini ovoj ustanovi prijavile su 123 osobe koje su umrle od malignih oboljenja, što predstavlja 15,6 posto od ukupnog broja umrlih u ovoj županiji u prošloj godini.

Prema podacima o ukupnom broju umrlih na području šest općina ove županije, kancerogena oboljenja bila su uzrok smrti približno istog broja muškaraca i žena, a broj umrlih veći je za 3,6 posto u odnosu na 2008, a za 1,6 posto u odnosu na 2010. godinu, što je zabrinjavajuće i upozoravajuće.

Na području Hercegbosanske županije u 2010. godini evidentirane su ukupno 732 umrle osobe, od kojih je u 132 slučaja uzrok smrti oboljenje od karcinoma, što predstavlja 17,9 posto od ukupnog broja umrlih u toj godini, piše Srna.

Do 2009. godine najviše umrlih u ovoj županiji bilo je od karcinoma pluća, a u posljednje dvije godine od karcinoma probavnog trakta - debelog crijeva i želuca.

Prema podacima županijskog Zavoda za javno zdravstvo, najčešći uzroci smrti stanovnika Hercegbosanske županije su bolesti kardiovaskularnog sustava, odnosno srca i moždani udar, a zatim maligna oboljenja i oboljenja od dijabetesa.
bitno.ba

Na području Hercegbosanske županije u 2010. godini evidentirane su ukupno 732 umrle osobe, od kojih je u 132 slučaja uzrok smrti oboljenje od karcinoma, što predstavlja 17,9 posto od ukupnog broja umrlih u toj godini, piše Srna.

Pomor na 100.000 stanovnika u 2000. godini bio je: od kardiovaskularnih bolesti 610, a od neoplazmi 267.

Prirodom posla relativno sam dobro upućen u pojavnost i učestalost malignih bolesti na području županija koje statistički i epidemiološki pokrivaju tri Zavoda za javno zdravstvo (HNŽ, ZHŽ i HBŽ) i KB Mostar.
Naime, relativno povećana incidenca malignih bolesti se može donekle opravdati i nekim sasvim praktičnim razlozima:
1. Određen napredak u boljem i kvalitetnijem prijavljivanju malignih bolesti, kroz novousvojeni način prijavljivanja (obrazac o prijavljivanju malignih bolesti), što dugo godina nije bio slučaj. Tako da se sada statistički obuhvati mnogo veći broj novih slučajeva bolesti.

2. Sve bolja i suvremenija dijagnostička oprema (KB Mostar), koja ostavjla sve manje prostora za tkzv. nejasne slučajeve (npr. ona stara: umrla mi tetka od ''sjene'' na plućima)

3. Uvođenje skrininga (ranog probira) u mnogim populacijskim skupinama (npr. mamografija, papanicolay, skrinig markera u starije populacije i sl.) u načelu, poglavito u prvim godinama nakon uvođenja, dovodi do naglog pseudoporasta incidencije novih slučajeva, koji bi svakako bili otkriveni, ali u svojoj kasnoj termalnoj fazi i što je bitno - vjerojatno poslije nekoliko godina (ovisno o tipu i lokalizaciji raka)

4. Sve manji broj ljudi se upućuje na liječenje u RHrvatsku. Veliki dio tih ljudi je obično upućivan upravo zbog tog teškog oblika bolesti, i bili su statistički izgubljeni za našu evidenciju, čime je stvarni broj slučajeva oboljevanja na taj način bio umanjivan.

5. Ipak, unatoč ovog svega gore navedenog, slažem se da je broj novoregistriranih slučajeva raka u ovom području u blagom porastu. Radi se o tri-četiri vrste raka, koji imaju doista zabrinjavajući porast incidence.