U Tuzli i Živinicama 'smrtonosno' onečišćenje zraka, prekinuta nastava u školama

Zbog onečišćenja zraka koje mediji opisuju kao "smrtonosno", lokalne vlasti u Tuzli u utorak su odlučile prekinuti nastavu u svim osnovnim i srednjim školama kako učenici ne bi morali izlaziti iz svojih kuća dok se takvo dramatično stanje ne promijeni.

Takvu mjeru naložio je Županijski stožer civilne zaštite koji je izvanredno zasijedao zbog alarmantnih podataka koji ukazuju na onečišćenje zraka koje predstavlja izravnu opasnost po živote i zdravlje stanovništva pa je donesena i preporuka za što manje kretanje ljudi na otvorenome, kao i za uporabu zaštitnih maski.
Naloženo je isključivanje jednog od blokova termoelektrane u Tuzli koja kao gorivo koristi ugljen iz lokalnog ugljenokopa, a pri izgaranju oslobađa velike količine sumpora.

U proteklim danima mjerne postaje u Tuzli zabilježile su velike koncentracije opasnih tvari u zraku.

U središtu tog grada u nedjelju i ponedjeljak tako je registrirana koncentracija od 1750 mikrograma sumpornog dioksida po prostornom metru.

Riječ je o koncentraciji koja je četrnaest puta veća od dopuštene, a iz lokalnog Centra za ekologiju upozorili su da je riječ o dramatičnim pokazateljima.

"Prema standardima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) takva koncentracija sumpornog dioksida u zraku je smrtonosna", kazala je direktorica tog centra Džemila Agić kako je citira "Dnevni avaz".

Dnevna granična vrijednost sumpornog diksida u zraku je 125 mikrograma po prostornom metru, a ona se prema važećim ekološkim standardima može prekoračiti najviše tri puta u godini prije nego postane opasna po zdravlje.

Buško jezero: Hrvatska izvlači milione, bh. općine dobivaju samo mrvice

Na dnevnom redu zajedničke sjednice Vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH koja će biti održana krajem aprila ili početkom maja trebalo bi se, između ostalog, naći i pitanje Buškog jezera.

Gradnju ovog akumulacijskog jezera zajednički su sedamdesetih godina prošlog stoljeća izvele tadašnje vlasti Hrvatske i BiH, s tim da je u općini u Hrvatskoj sagrađena Hidroelektrana Orlovac, dok je u BiH, na području općina Tomislavgrad i Livno, sagrađena akumulacija.

Pokrenuta tužba

„Hrvatska elektroprivreda“ (HEP) na ime proizvodnje električne energije preko HE Orlovac godinama izvlači milione, dok općinama Tomislavgrad i Livno ovo najveće vještačko jezero u Evropi daje samo mrvice.

Predstavnici općina Tomislavgrad i Livno duže od 20 godina traže od HEP-a da im uveća naknade za potopljeno zemljište, čak je pokrenuta i tužba preko jednog advokatskog ureda u Zagrebu, ali zbog nepostojanja međudržavnog ugovora stvari se i dalje ne miču s mrtve tačke.

U Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju BiH (DERK) kalkuliraju podacima da HEP korištenjem vode iz Buškog jezera zarađuje više od 90 miliona eura, dok na ime naknade za potopljeno zemljište Tomislavgradu i Livnu plaća tek nešto više od 600.000 eura.

Potpoljena površina

Ističući da država BiH i ove dvije općine nemaju nikakve kontrole nad ovom hidroakumulacijom niti znaju koliko se struje godišnje proizvede, Zijad Hadžić, potpredsjednik Općinskog vijeća Tomislavgrad, u izjavi za „Avaz“ kaže da je tu u pitanju samo „dobra volja HEP-a“ da im uplate bilo šta.

- Lani su nam uplatili nešto više od 800.000 KM a Livnu možda do 450.000 KM. To je uistinu malo ako znamo da su tu 54 kvadratna kilometra potopljene površine. Poređenja radi, Ramsko jezero tri puta je manje, ali Prozor dobiva godišnje možda 10 do 12 miliona KM za naknade - ističe Hadžić.

Ko sve koristi vodu

Hadžić naglašava i da se voda iz Buškog jezera ne koriste samo na HE Orlovac nego na još tri hidroelektrane na Cetini, kojima je Buško jezero regulator vode.

- A nama se samo Orlovac nudi da naplatimo sredstva. Mi smo zakinuti i kada je u pitanju raspodjela, jer dobivamo 59 posto, a Livno 41 posto. Ranije je taj omjer bio 67 naprema 33 posto, ali je u međuvremenu promijenjen zakon na nivou FBiH te je uvedena jedna apstraktna stavka koja se odnosi na količinu vode s pojedine općine - navodi Hadžić.

TOMISLAVGRAD: Preko dresiranog magarca kradu ogrjev



U zadnjih nekoliko godina krađa bukova ogrjeva u Gospodarskoj jedinici Šuica uzela je maha i pri tome se koriste sva raspoloživa sredstva za prijevoz, između ostaloga, i dresirani “lopov” magarac, ističu iz Šumarije Tomislavgrad.

Kako navode, vlasnik magarca, koji živi u neposrednoj blizini bukove šume, istoga natovari stablima koje je bespravno isjekao te magarca uputi najkraćim putem prema kući.

“Da bi došao do kuće, magarac treba prijeći magistralnu cestu, ali on to ne čini dok se ne pojavi vlasnik, čak ne kroči nikako na prometnicu”, tvrde iz tomislavgradske Šumarije.

Navode kako je na njihovom području ilegalno posječeno desetak tisuća kubika u posljednjih desetak godina. Počinitelji nisu procesuirani, a ako koji i jest onda nisu, kako kažu, adekvatno sankcionirani.

“Ovo je jedinstvena prilika da se sva ‘krivnja’ za bespravne sječe svali na jadnoga magarca”, poručili su tomislavgradski šumari./Fena/HMS/

Tomislavgrad dobiva prvi vjetropark u BiH koji će proizvoditi struju za 27.500 kućanstava



Tomislavgrad bi koncem ove godine trebao dobiti svoju prvu vjetroelektranu koja će se prostirati na dužini od 22 kilometra.
Riječ je o prvom energetskom projektu vjetroenergije u Bosni i Hercegovini koji nosi naziv VE Mesihovina. Prema informacijama iz Elektroprivrede HZ HB, koja je investitor ovog projekta vrijednog oko 81 milijun eura, trenutačno je u tijeku izgradnja temelja za vjetroagregate, izgradnja kanala za polaganje interne kabelske mreže i polaganje kabela između vjetroagregata.

Također, u tijeku je prijevoz komponenti vjetroagregata te su ovih dana započeli radovi na montaži prvih vjetroagregata.

“Vjetroelektrana (VE) Mesihovina nalazi se u središnjem dijelu općine Tomislavgrad. Imat će 22 vjetroagregata tipa SWT-2.3-108 ukupno instalirane snage 50,6 MW i godišnje proizvodnje oko 165 GWh”, navode iz EP HZ HB. O kolikom projektu je riječ, najbolje govori podatak o tome koliko će kućanstava ta vjetroelektrana opskrbljivati električnom energijom. “Uz prosječnu potrošnju kućanstva od 6000 kWh/g VE Mesihovina može opskrbiti električnom energijom oko 27.500 kućanstava”, ističu iz Elektroprivrede HZ HB.

Dodaju i kako se završetak radova i puštanje u pogon VE Mesihovina očekuje krajem 2017., piše Večernji.

Dnevnik.ba

Nisam znao da je Tvornica kabela preživjela i da opet uspješno radi:

http://prevent.ba/news/147/64/Konsolida ... ac-kablova