HercegBosna.org

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 23686

Legionnaire je napisao/la:

Purger111 je napisao/la:

Kao što sam rekao, s poteza Hercegovine/Crne Gore se postupno širi taj svima nama opće poznat govor.

Pitanje bi bilo kako bi pričali da nije bilo Crkvenoslavenskog, Bugara, Turaka, migracija i jezičnih dogovora. To su sve faktori koji su nam približili i ujednačili govore odnosno proširile tu jednu skupinu govora.

Sasvim je moguće i sasvim vjerovatno.

Ali istorija je išla kako je išla i rezultat je da mi pričamo jedan jezik. Nema se tu šta objašnjavati i pravdati. Kao što Robi reče, kakvu god crtu da stavimo ove varijante DEBELO prelaze tu crtu i zato su isti jezik.
Svaki govornik jedne varijante može da razumije najkomplikovanije konstrukcije , najkomplikovanije riječi , ima savršen osjećaj za položaj riječi rečenici u drugoj varijanti. Možemo da se poigramo sa riječima, smišljali bi nove sa apsolutno istom logikom.

Jedan fenomen (srpski) se dobije iz drugog fenomena (hrvatskog) sa minimalnim promjenama. To znači ako jednog dana lingvističari izađu sa teorijom hrvatskog jezika, u kojem objasne sve o tom jeziku , apsolutno ista teorija se može primjeneti na srpski, promjene su malobrojne i minimalne.

Ali nije.
Razumiješ i Slovaka, pa da li zato pričaš slovački?

Standardi su različiti, pogotovo strukovni.
Dijalekti su različiti.
Ako vi hoćete pričati hrvatskim, to je vaša stvar.
Pričaju i Irci engleskim, a nisu zato manje Irci.
Nazovite si i uredite svoj jezik kako hoćete, nas ne dira.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 23686

Legionnaire je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

Ti još uvijek ne kužiš.
Hrvatski i srpski dijalekti se razlikuju, svatko ima svoje.
Svako miješanje je minimalno.
Sadašnji jezici kojima pričamo su umjetno približavani.

I evolucija proizvodi slična stvorenja. Kit izgleda kao riba, a ihitiosaur kao delfin.
Bulazniš i to naveliko.

Hrvatski i srpski su braća po nastanku.
Predak im je općeslavenski (kao i svim slavenskim jezicima).
Pogledaj kakvi su jezici prije Turaka.
Vaš je srodniji bugarskom, a naš slovenskom.

Armenski ti je jezik koji je srodan grčkom po porijeklu.
Neko vrijeme je bio svrstavan u perzijsku skupinu jezika, jer je petzijski toliko utjecao na njega.

Hrvatski i srpski su odvojeni jezici. To što neki ljudi ne znaju razliku, jbg.

Sličniji si ti kitu nego riba (po DNA) :zubati

Ti bulazniš. Čitav život ćeš živjeti sa kompleksom da pričaš isti jezik sa Srbima. Da tvoj narod nije razvio zaseban jezik. Najbolje je bježati od istine u neke pseudoznanosti.

Ali kit izgleda sličnije ribi.
Srpski i hrvatski imaju drugačiju evoluciju, jbg.
To što smo sada slični....
Da nije bilo turaka, hrvatski standard bi bio sličan gradišćanskohrvatskom, a vaš makedonskom...

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 23686

dudu je napisao/la:

Ovako wikipedija opisuje hrvatski jezik

Citat:

Croatian (/kroʊˈeɪʃən/; hrvatski [xř̩ʋaːtskiː]) is the standardized variety of the Serbo-Croatian language used by Croats, principally in Croatia, Bosnia and Herzegovina, the Serbian province of Vojvodina, and other neighboring countries. It is the official and literary standard of Croatia and one of the official languages of the European Union. Croatian is also one of the official languages of Bosnia and Herzegovina and a recognized minority language in Serbia and neighboring countries.

Priču sa srpskim hrvatskim, nekakvim pidžinom prodaju jugići na en wiki.
Ako srbi žele sebi preuzeti hr standard super.

Nbgd88 · **Pridružen/a:** 30 sij 2020, 21:18 **Postovi:** 2340

Ceha je napisao/la:

dudu je napisao/la:

Ovako wikipedija opisuje hrvatski jezik

Priču sa srpskim hrvatskim, nekakvim pidžinom prodaju jugići na en wiki.
Ako srbi žele sebi preuzeti hr standard super.

Zašto bi to bilo super? Valjda je cilj da se ne razumemo. :zubati

Kod 80% klinaca (tinejdžera) u Hr je svaka treća-četvrta reč ili fraza na engleskom jeziku. Bar što se da primetiti putem interneta.

Znači treba masovnije furati ingliš maj frend.

Legionnaire

Ceha je napisao/la:

Legionnaire je napisao/la:

Sasvim je moguće i sasvim vjerovatno.

Ali istorija je išla kako je išla i rezultat je da mi pričamo jedan jezik. Nema se tu šta objašnjavati i pravdati. Kao što Robi reče, kakvu god crtu da stavimo ove varijante DEBELO prelaze tu crtu i zato su isti jezik.
Svaki govornik jedne varijante može da razumije najkomplikovanije konstrukcije , najkomplikovanije riječi , ima savršen osjećaj za položaj riječi rečenici u drugoj varijanti. Možemo da se poigramo sa riječima, smišljali bi nove sa apsolutno istom logikom.

Jedan fenomen (srpski) se dobije iz drugog fenomena (hrvatskog) sa minimalnim promjenama. To znači ako jednog dana lingvističari izađu sa teorijom hrvatskog jezika, u kojem objasne sve o tom jeziku , apsolutno ista teorija se može primjeneti na srpski, promjene su malobrojne i minimalne.

Ali nije.
Razumiješ i Slovaka, pa da li zato pričaš slovački?

Standardi su različiti, pogotovo strukovni.
Dijalekti su različiti.
Ako vi hoćete pričati hrvatskim, to je vaša stvar.
Pričaju i Irci engleskim, a nisu zato manje Irci.

Slovaka mogu da pohvatam i skontam temu o kojoj prica. Pogledaj koji film na slovackom, ako mozes.
Kad sretnes Slovaka, neces pricati hrvatski vec engleski.
Jedno je skontati temu a jedno razumijeti u potpunosti govor. Govorim slovenacki jer sam tamo zivio dvije godine, nesto manje od godine mi je trebalo da progovorim.
A Hrvata mogu da razumijem sto posto, bez da sam proveo minut uceci jezik. Mogu da razumijem Zagrebacki ulicni govor, najkomplikovanije rijeci, logiku iza rijeci, zasto stavlja rijeci u recenici na odredjeno mjesto. Sistem padeza, glagolskih vremena, ama nista ne treba da promjenim.

Na silu neko moze da standardizuje neke rijeci (Ni to nece ici lako, jer eto vidimo da idalje vecinom kazete avion, a ne zrakoplov. )
Ali ne moze sve ovo. Jednostavno narod prica onako kako je naucio.

Citat:

Nazovite si i uredite svoj jezik kako hoćete, nas ne dira.

LOL. O tome ti govorim. Bojite se da ce vam neko dodati gadljivi srpski u naziv jezika.

Legionnaire

Ceha je napisao/la:

dudu je napisao/la:

Ovako wikipedija opisuje hrvatski jezik

Priču sa srpskim hrvatskim, nekakvim pidžinom prodaju jugići na en wiki.
Ako srbi žele sebi preuzeti hr standard super.

Ja smatram da mini-Jugoslavija tkz BiH ne treba da postoji. Nadam se da ce Republika Srpska uskoro odcijepiti. S druge strane smatram govorimo isti jezik kao Bosnjaci i Hrvati, to me ne cini "Bosancem".

dunno · **Pridružen/a:** 25 lis 2019, 17:53 **Postovi:** 2343

Ceha je napisao/la:

Priču sa srpskim hrvatskim, nekakvim pidžinom prodaju jugići na en wiki.

Lako za wikipediju, što ćemo sa svjetskom lingvistikom? Nisu to na wikipediji izmislili jugići nego je to prevladavajući stav u lingvistici. :neznam

Ja stvarno ne vidim problem da se kaže da je to jedan nadjezik sa više standarda, ako lingvistika to tako definira. Niti to čini Hrvate manjim Hrvatima, niti Srbe manjim Srbima, jednostavno je spletom povijesnih okolnosti ispalo tako. Kako je došlo do toga i kakav je hrvatski bio prije 500 godina je irelevantno za sadašnju definiciju.

dudu

u osnovi je sve to hrvatski jer je hrvatski standard daleko najelitniji, s najvećim fondom riječi i najmilozvučniji. u usporedbi s hrvatskim standardom svi ostali zvuče kao seljačići.

zapravo je nevjerojatno koliko je hrvatski uhu ugodan, a ovi ostali naporni.

s obzirom da sam originalni ikavac sa seljačkim naglaskom smatram se objektivnim na ovu temu. :zubati

dunno · **Pridružen/a:** 25 lis 2019, 17:53 **Postovi:** 2343

dudu je napisao/la:

u osnovi je sve to hrvatski jer je hrvatski standard daleko najelitniji, s najvećim fondom riječi i najmilozvučniji. u usporedbi s hrvatskim standardom svi ostali zvuče kao seljačići.

I zašto onda hrvatski nacionalisti ne idu s pričom da je sve to hrvatski jezik, koji su nam ukrali i prisvojili? :zubati

Srbi rade upravo to, a mi ispadamo kompleksaši.

dudu

dunno je napisao/la:

dudu je napisao/la:

u osnovi je sve to hrvatski jer je hrvatski standard daleko najelitniji, s najvećim fondom riječi i najmilozvučniji. u usporedbi s hrvatskim standardom svi ostali zvuče kao seljačići.

I zašto onda hrvatski nacionalisti ne idu s pričom da je sve to hrvatski jezik, koji su nam ukrali i prisvojili? :zubati

Srbi rade upravo to, a mi ispadamo kompleksaši.

ne znam, ja ne idem, moja tvrdnja je da je to jedan jezik i zove se hrvatski. :kava

nisu ni hrvatski narodni preporoditelji mislili išta drukčije od mene.

hrvatska književnost je temelj hrvatskog jezika i od toga su svi mažnjavali jer nitko osim Hrvata nije imao humanizam i renesansu. hrvatska renesansa je al pari talijanskoj i engleskoj, doslovno elita europske elite. djela poput Dundo Maroje, Judita, Planine, Novela od Stanca, Vazetje Sigeta grada, Robinja, Ribanje i ribarsko prigovaranje su po svojoj formi i sadržaju jednakovrijedna bilo čemu iz Europe tog vremena.

dok su Hrvati u 16. stoljeću gradili ovo (niže slika) drugima je ćuprija bila vrhunac stvaralaštva.

svi ostali su samo naši seljački daljnji rođaci. mislim mi Hrvati iz BIH spadamo u tu kategoriju, ali kako smo Hrvati možemo se prišmajhat ovim elitnima i uzeti svoj dio u tome. :zubati

jednako kako je svaki Hrvat ponosan na Jadran i bijesan na svaki metar istočne obale Jadrana koji nije pod našom kontrolom.

slika

bezimeni12 · **Pridružen/a:** 13 ožu 2011, 23:11 **Postovi:** 8202

Ko je zaista procitao Ribanje i ribarsko prigovaranje, poznato mu je da autor toga djela tamo gdje jezik lici na danasnji hrvatski, taj jezik naziva srpskim. :biceovodobro

dudu

bezimeni12 je napisao/la:

Ko je zaista procitao Ribanje i ribarsko prigovaranje, poznato mu je da autor toga djela tamo gdje jezik lici na danasnji hrvatski, taj jezik naziva srpskim. :biceovodobro

ne naziva jezik nego način pjevanja srpskim, a nazivaju se bugaršticama što valjda onda implicira da su Bugari. :zubati

prije će biti da je naravno tehnika pjevanja došla od bizantinaca (Srba i Bugara).

Citat:

Znanstvenici kao što su Vatroslav Jagić, Tomo Maretić i Matija Murko tvrde da naziv potječe od korijena bugar (Bugarin), ukazujući na smjer širenja bugarštice iz područja današnje Bugarske i Srbije prema Jadranskome moru. Druga imena poput pjesan bugarska, koja znanstvenici tumače kao "bugarska pjesma" i sarpskim načinom, tj. "srpskim načinom", dana su tim pjesmama.

bezimeni12 · **Pridružen/a:** 13 ožu 2011, 23:11 **Postovi:** 8202

Znaci Hrvati su uzeli bugarski za osnovu jezika a ne srpski. :smajl007

Inace, bugarstice nemaju veze sa Bugarskom, tamo nikad tako nesto nije postojalo.

dudu

Bugaršćicu je pod tim imenom prvi spomenuo Hektorović, inače ta forma pjevanja je usko vezana samo za Hrvate jer je pjevana na prostoru Boke, Dalmacije i središnje Hrvatske (među kajkavcima), a ime ipak upućuje da je forma nehrvatskog podrijetla.

Purger111 · **Pridružen/a:** 04 srp 2019, 23:20 **Postovi:** 3546

bezimeni12 je napisao/la:

Znaci Hrvati su uzeli bugarski za osnovu jezika a ne srpski. :smajl007

Inace, bugarstice nemaju veze sa Bugarskom, tamo nikad tako nesto nije postojalo.

Samo uzmimo u obzir da je do 14. stoljeća Bugarska često kontrolira velike komade Srbije.

Clint Eastwood · **Pridružen/a:** 15 srp 2019, 21:21 **Postovi:** 882

Može se iz aviona prepoznati tko je tko po govoru, iliti što je čiji govor/jezik, i to je dovoljno da se ne radi o jednom jeziku.

bezimeni12 · **Pridružen/a:** 13 ožu 2011, 23:11 **Postovi:** 8202

Razlike ne postoje, to je jedan jezik-srpski.
Srpski jezik u oba svoja izgovora, ekavskom i ijekavskom i oba svoja pisma cirilica i latinica je prelijep jezik i niko ko ga je uzeo za svoj knjizevni jezik ne bi trebao da se srami, tako ni Hrvati.

Npr. u Dubrovniku je kao sto svi znamo pored plemstva zivio i obican hrvatski puk koji nije razumio italijanski jezik toga vremena. Zato su gazde to prevodile potcinjenima da znaju sta im je raditi, kako se ponasati.

Citat:

il di primo di 9bre 1638

De mandato degli Signori officiali sopra la pramatica si grida, et proclama infrascritto tenore in lingua seruiana per maggior intelligenza di ogni uno alla loggia del Commune per Iuan riuiero perlegente me Florio Stai et segue

Prevod:

Citat:

Prvog novembra 1638. Po naređenju gospode činovnika pramatike izvikuјe se i proglašava dolěnapisani sadržaј na srpskom јeziku da bi ga svak bolje razuměo sa opštinske luže (lođe) od strane Ivana zdura (telala) uz prěthodno čitanje moјe, Floriјa Stai, i slědi.

Izvor: (Državni arhiv u Dubrovniku, seriјa 87, knj. 1, fol. 29)
I hrvatski puk Dubrovnika je sve razumio ovako na maternjem jeziku.

Purger111 · **Pridružen/a:** 04 srp 2019, 23:20 **Postovi:** 3546

Citat:

14 povijesnih dokaza da je Dubrovnik hrvatski grad:
1)1154 g. - Arapski geograf, kartograf i putopisac Muhamed Al-Idrisi (1099-1164), opisujući Hrvatsku (Bilad Garwasija), piše u svom djelu "Kitab al Rudjar" sljedeće: "Ragusa, Ragusah udaljen je od Stona 30 milja. (Stanovnici) su Dalmatinci koji imaju brojne brodove za dugu plovidbu. Ovo je posljednji grad u Hrvatskoj (Garwasijah)". 2)1433 g. - Sudionici Sabora u švicarskom gradu Baselu, porijeklom Česi ("Gestis Bohemorum"), kažu za teologa Baselskog Sabora i kardinala, Dubrovčanina Ivana Stojkovića da je iz Raguse, koja je grad u Hrvatskoj: "Johannes de Ragusia, (quae est civitas in Carvatia)"
3)1486-1487 g. - Njemački plemić i hodočasnik iz Konstanze (regija Bavarija) Conrad von Grünenberg ostavio je puno važnih svjedočanstva za srednjovjekovni Dubrovnik. Napravio je sliku Dubrovnika na kojoj je sačuvan crveni natpis u gornjem lijevom kutu: "Ragusa hobstat in kunglich Croatie" ili "Dubrovnik je glavni grad u Hrvatskoj Kraljevini". Također kaže da Dubrovnik da je "ist die kunglich hobstat in Croattyen" (1) ili "kraljevski glavni grad u Hrvatskoj" i "Erizbistum, und hat och das gantz kungrich Croatyen" (2) ili "nadbiskupija, čija jurisdikcija obuhvaća cijelo Hrvatsko kraljevstvo
4)1506 g. - engleski putopisac i hodočasnik Richard Guylford pise opisujuci Dubrovnik (na staroengleskom jeziku): "U Dubrovniku su ih najviše impresionirale utvrde grada, koji je najutvrđeniji i najčvršći grad u zemlji Slavoniji ili Dalmaciji i u provinciji Hrvatskoga kraljevstva ("the moste stronge and myghty Towne [...] in the Coutre of Slauanye or Dalmacie and in the Prouynce of the Royalme of Croacie")
5)1527 g. - Dubrovački benediktinac i pjesnik Mavro Vetranović (1482-1576) piše svoju znamenitu pjesmu "Lovac i vila", u kojoj ima Vilin poziv dubrovačkoj vlasteli. Poziv veli : "Još neka da znate, po svijetu svak pravi, da ste sve Dalmate natekli u slavi, Ne samo Dalmate, gospodo pridraga,… neg još sve Hrvate skupivši jednaga". U 1539 g. Vetranović u poslanici pjesniku i vlastelinu s Hvara Petaru Hektorovicu kaze: "a navlaš kud jezik hrvatski prohodi, neumrla po vas vik tuj vrijednos da hodi...."
6)1564 g. - Nikola Nalješković, dubrovački pjesnik (1510.-1586.) piše u poslanici Ivanu Vidalu, vlastelinu i pjesniku korčulanskom ove lijepe rijece pa ubraja u "narod Hrvata" i grad Dubrovnik : "Tim narod Hrvata vapije i viče da s'kruna od zlata, kojom se svi diče. Gospoda slavna pak bnetačka gdi čuju da tebe hvati svak, ljube te i čuju. Krkar se grad vami diči jak nevista imavši drag kami srid zlata pričista A tiebi Dubrovnik sa svu te moć slavi: ovi je blažen vik cić tebe svaki pravi".
7)Iste godine Nalješković piše Hvaraninu Hortensiju Brtučeviću da "Hortense posteni, slavo svih Hrvata". Petru Hektoroviću sa Hvara Dubrovčanin Nikola piše sljedeće: "Molim to togaj rad, ne moj, svi Hrvati da na te placu sad, hotjej ga parjati"
8)1597 g. - Dubrovački hrvatski renesansni pjesnik Dinko Zlatarić (1558-1613), izdao zbirku svojih prijevoda pod naslovom: "Elektra, trađedija, Ljubmir, pripovijes pastijerska te Ljubav i smrt Pirama i Tizbe, iz veće tuđijeh jezika u hrvacki složene" Tako je, danas znamo i to da Dubrovčani su zvali svoj jezik hrvackim.
9)1665 g. - Dubrovački plemić i pjesnik Vladislav Menčetić u "Trublji Slovinskoj" kaze u cast Petra Zrinskog: "Tva svijes znana tebe uzvisi vrh svijeh časti svijeta ovoga, o tvom svjetu diha i visi narod puka hrvatskoga" U drugom dijelu pjesme: "Od ropstva bi davno u valih potonula Italija, o hrvatskijeh da se žalih more otmansko ne razbija"
10)Petar Tolstoj je u svom putopisu Putovanje u Italiju i na otok Maltu 1697-1698. zapisao da su bokeljske gore naseljene Hrvatima. . (daljše od Ercegnovog put ležal mimo beregov zaselenih Horvatima do Perasti v albanskom knjaževstve) Putopis ruskog grofa Petra Tolstog, lipanj 1698 g. Tolstoj naziva u svom djelu stanovnike Dubrovacke Republike Hervatima. "Oko tog samostana po gradovima žive Ragusani - pomorski kapetani, mornari i astronomi (...) govore svi slavenskim jezikom, a talijanski znaju svi i nazivaju se Hervati, vjeru drže rimsku".
11)Anselmo Katić Dubrovčanin, biskup merkanski i trebinjski, u svom pjesničkom djelu 1754. godine lijepo domoljubno kaže: "Nije Lova, gdje nije Sokola, Sve siruje gdje raste Topola, Nije brata sto ne rodi Majka, Nad Hervata i nije Junaka".
12)24. listopada 1757 g. povodom pobjede vojska austrijskog generala Hadika Rudjer kaže u pismu svom bratu "Eviva Haddick e i nostri Croati" - "Živeo Hadik i NASI HRVATI". (RAD : 185 : Matematičko-prirodoslovni razred : Knj. 49(1911). Str. 377).
13)Rus, Bronevskij, u svojim Zapisima pomorskog časnika, na početku XIX. stoljeća kaže da su Dobroćani hrabri, poduzetni, gostoljubivi i revni katolici i da u starije vrijeme nisu pravoslavcima dopuštali da u njihovu mjestu ostanu više od jednoga dana.
14)Oko 1820 g. - Marko Bruerević-Desrivaux (1770-1823), pohrvaćeni dubrovački Francuz, piše u pjesmi "Satira": "Ti koji dni traješ i noći knjige promećeš, Pomnjivo tražeći slovinskoga naroda slave Bi l' uzrok men' po sreći dokazati znao S pivnice jer svako do glasovita Pregata Slavne bi se slatko hrvatske odreko starine?"

Nbgd88 · **Pridružen/a:** 30 sij 2020, 21:18 **Postovi:** 2340

bezimeni12 je napisao/la:

Razlike ne postoje, to je jedan jezik-srpski.
Srpski jezik u oba svoja izgovora, ekavskom i ijekavskom i oba svoja pisma cirilica i latinica je prelijep jezik i niko ko ga je uzeo za svoj knjizevni jezik ne bi trebao da se srami, tako ni Hrvati.

Npr. u Dubrovniku je kao sto svi znamo pored plemstva zivio i obican hrvatski puk koji nije razumio italijanski jezik toga vremena. Zato su gazde to prevodile potcinjenima da znaju sta im je raditi, kako se ponasati.

Citat:

il di primo di 9bre 1638

De mandato degli Signori officiali sopra la pramatica si grida, et proclama infrascritto tenore in lingua seruiana per maggior intelligenza di ogni uno alla loggia del Commune per Iuan riuiero perlegente me Florio Stai et segue

Prevod:

Citat:

Prvog novembra 1638. Po naređenju gospode činovnika pramatike izvikuјe se i proglašava dolěnapisani sadržaј na srpskom јeziku da bi ga svak bolje razuměo sa opštinske luže (lođe) od strane Ivana zdura (telala) uz prěthodno čitanje moјe, Floriјa Stai, i slědi.

Izvor: (Državni arhiv u Dubrovniku, seriјa 87, knj. 1, fol. 29)
I hrvatski puk Dubrovnika je sve razumio ovako na maternjem jeziku.

Nemoj ih brate mili, pusti, muke na njih vaskolike =))

Cilj je da se uopšte ne razumemo. Dakle, croatian tinejdžeri imaju jednostavan izbor - američki jezik ili cajke. :zubati

Robbie MO

Da su Srbi i Bugari prije 150 godina za književni jezik uzeli neki pogranični dijalekt između Srbije i Bugarske, danas bi Srbi i Bugari pričali kako mi ovdje pričamo.

No, Hrvati i Srbi su uzeli jedan dijalekt na granici dotična dva etnikuma da im bude standardni, i zato i danas pričamo isti jezik.

Taj dijalekt je otprilike Dubrovnik (koji čini 70% srednjovijekovne hrvatske produkcije književnosti) i istočna Hercegovina.

Dakle, to što danas pričamo isti jezik je posljedica srednjovijekovne kulturne dominacije Dubrovnika koji je jedini imao para i vremena za baviti se umjetnošću, odabira istog dijalekta kao osnove za standardni, i zatim odumiranja svih ostalih dijalekata u 20. i 21. stoljeću (torlački, kajkavski, čakavski) i ostalih nestandardnih formi (ikavica, a kod Srba bome i ijekavica).

Kaftanzoglio · **Pridružen/a:** 19 kol 2015, 12:38 **Postovi:** 4021

Clint Eastwood je napisao/la:

Može se iz aviona prepoznati tko je tko po govoru, iliti što je čiji govor/jezik, i to je dovoljno da se ne radi o jednom jeziku.

Može se prepoznati da li se radi o Austrijancu ili Nijemcu čim ti kaže dobar dan pa se ne radi o dva jezika.

Može se prepoznati da li se radi o Južnoamerikancu I Španjolcu u prvoj rečenici pa se ni tamo ne radi o više jezika. Ne znam da li oni imaju lingviste koji se zalažu da postoje argentinski, čileanski, urugvajski i tako dalje.

Ne pratim baš povijest kako je do toga došlo i čiji jezik je najstariji niti me zanima, ali je činjenica da u ove 4 države svi normalno pričamo bez prevoditelja.

HercegBosna.org

Glavne razlike/osobine 4 "ex-yu" jezika.

Online