Baš gledam.
Točno je onako kako sam ti rekao;
1. link;
a) Observers colappse wave function simply by observing 5:00.
Koji je čin opažanja. Izmjena fotona, koja kolapsira valnu funkciju.
b) drugi pokus s odgođenim izborom na D0 sam ti objasnio. Nekauzalnost.
Ostatak je problematičniji. D3 i D4 su valjda jasni.
D1 i D2 su problematični.
Rezultati na njima su očito pojava neodređenosti sustava.
Jer ako crvena linija padne na D0, a plava linija na D2 ili D1, potpuno je isto kao da je
plava linija pala na D0, a crvena na D2 ili D1.
Radi toga dobivamo interferenciju na točkama D0-D2.
Što, kao što sam rekao , ima smisla.
Po Feymanu, čestica se kreće svim mogućim stazama, pa tu interferira sama sa sobom.
Jednostavno, zar ne?
Ovaj dio sa svješću, ne bih komentirao.

2. link; sve jasno i prođeno...

Ovo od danas, gledao sam to već
Bohr je brijao na stvari slične holografiji, da.

Kaj se ovog o Einsteinu tiče, da čovjek je griješio.
Ali mene si krivo shvatio. Ja sam rekao da ne utječe naša svijest (dao sam ti priču s psom). Rekao sam da vrijedi nelokalnost i nekauzalnost. Što su full dobra rješenja, kao i holografija :
To nema veze s klasičnom mehanikom.
Kvantno zapetljanje je dokazano.

Ovo o svijesti je filozofija koja ne bi trebala imati nikakve veze sa znanošću.
Dao sam ti realna objašnjenja po kojima se to može izbjeći

Vas 2 sta se svadjatr oko svijesti.recimo i da je svijest ta koja slama valnu funkciju odakle mi to znamo?dali ima takav pokus bez svijesnog promazraca sa kamerama pa se kasnije pregleda?jebiga ceha ti to olako meni je i val i cesticq.nije to samo to je glavna misterija,kako je takvo nes moguce?a svijest mora takodjee bit fizikalna jebako nije onda je to ezoterija!

Schrodinger se tome rugao i koristio onaj imaginarni experiment sa mackom a ovi su to ruganje uzeli i koriste ga za pojasnjavanja lol

Vas 2 sta se svadjatr oko svijesti.recimo i da je svijest ta koja slama valnu funkciju odakle mi to znamo?dali ima takav pokus bez svijesnog promazraca sa kamerama pa se kasnije pregleda?jebiga ceha ti to olako meni je i val i cestica.nije to samo,to je glavna misterija,kako je takvo nes moguce?a svijest mora takodjee bit fizikalna jer ako nije onda je to ezoterija!

Schrodinger se tome rugao i koristio onaj imaginarni experiment sa mackom a ovi su to ruganje uzeli i koriste ga za pojasnjavanja lol

Ne lomi svijest valnu funkciju nego detekcija određenosti sustava.
Svijest je jako nategnuto objašnjenje, bez jasne definicije. Zato je treba izbjegavat.

Što se tiče vala i čestice, pa imaš i u "normalnom" svijetu stvari koje su čas jedno čas drugo.
Npr. kad računaš kretanje vode obično gledaš cijelu tekućinu. U cijevima gledaš diferencijalno slojeve, a u nekim drugim uvjetima ćeš gledati kap po kap.

to je skroz drugo :) z val vode znamo da je to val kapi! valcestica neznamo od koje je supstance neg ispada da je priroda bivanja val a ne tocka!

mislim aj dobro al to je hebeno cudno

A ovo je val vjerojatnosti na kojem će položaju biti pojedina čestica.

Priroda bivanja nije samo valna niti samo čestična, nego valnočestična ili čestičnovalna .
U tome i je stvar.
A svako mjerenje utječe na tu prirodu...
U kvantnoj mehanici čestice su čestice, samo što su nekad "razmazane", odnosno prostor i vrijeme (ili prostorovrijeme) poprima svojstva koja su neuobičajena u svakodnevnom životu.
Zato i toliki nesklad s teorijom velikog (odnosno općom relativnosti)...

Aaa to je vec razumljivo!
Znaci supstanca je to of cega jr elektron damo ga prostorbrrmenski kontinuum razmaze,sa time mogu ziviti,hvala!

Znaci nako ko u startreku kad zajebu warp buble pa se razvuku prostorije i sta vec ne

Recimo tako nekako (s time da imaš i druge vrste čestica, protone, neutrone itd).
Warp je fora.
On miče svemir oko tebe, ne tebe

Mozda si ti Ceha i u pravu (u ovom slucaju).

Našao sam jednu dobru ideju/teoriju koja bi teoretski mogla biti uskoro potvrđena, a predstavlja veliko pojednostavljenje Einsteina (de facto odbacuje OTR, ali prihvaća STR), kao i dobar dio kvantne mehanike;
http://www.forum.hr/showthread.php?t=923191&page=5
Mead G4V

Za ostatak, ima svega u kvantnoj. Ona u principu govori samo da ništa nije sigurno, već da postoji vjerojatnost kako će nešto ići. Što bi bilo sasvim ok, da nekad ne spaja "nespojivo", odnosno krši lokalnosti (i vremenske i prostorne ).

Kvantna mehanika nije "samo teorija", jer je eksperimentalno potvrdjena tisucama eksperimenata, a nije pala niti na jednom. Ne samo da je potvrdjena eksperimentalno, nego danas niti jedan Iphone ne bi radio bez nje.

Kvantna mehanika daje predvidjanja fenomena dok jos nisu pronadjeni u prirodi, i onda te fenomene zaista i nalazimo. Isto tako vrijedi i obrnuta verifikacija, fenomeni koje opazamo u prirodi kvantna mehanika objasnjava i daje vrlo precizna numericka predvidjanja tih istih fenomena.Na primjer kvantna mehanika predvidja valnu duljinu svjetlosti koju daje neonska lampa tocno do na 5-6 decimala, dok klasicna fizika ne da fula numericki nego ne moze uopce objasniti kako neonska lampa uopce moze svijetliti.

Tako da, ne radi se o teoriji nego o necemu cemu vjerujemo na zivot i smrt (cijela elektronika spada u domenu solid state fizike koja se objasnjava kvantnom fizikom). Jednako kao sto vjerujemo da je Newtonova mehanika dovoljno dobar opis prirode kaka sjedamo u zrakoplov, jednako tako vjerujemo i u kvantnu fiziku zahvaljujuci kojoj su razvijene elektronicke komponente tog istog zrakoplova.

Kvantna mehanika ocito nije konacna teorija (nije spojena s gravitacijom, na tome rade "strunasi"), ali mozete joj vjerovati 99.9999% sve dok se ne nalazite u blizini crne rupe. A, nijedne crne rupe nema u blizini, tako da...

Kvantna mehanika funkcionira i to jako dobro.
Ono što bi moglo biti upitno su njena tumačenja, što zapravo koja formula predstavlja.
A da će biti boljih teorija, to je sigurno.

Kvantne "skole" (kopenhaska koja se uci u skolama, i druge), koje interpretiraju npr. sto je to valna funkcija itd., nemaju neke razlike s obzirom na racun, odnosno predvidjanja teorije. Neke od tih skola/interpretacija su medjusobno razlicite tek u nekim trenutno eksperimentalno nedostupnim granicnim fenomenima.

Za opazaca, sasvim je svejedno da li je "kolaps valne funkcije" stvaran ili ne.

Da sve te interpretacije nisu iste (razlicite su prakticki samo filozofski), dao bi se napraviti eksperiment da se vidi koja je tocna.

To sam i rekao. Funkcionalnost je dobra, pitanje je samo tumačenja što se zapravo događa.
Da nije tako, ne bi radio ni smartphone, ni GPS.

edit: kopenhagenska je do nedavno bila standard.

Mene su ucili kopenhasku interpretaciju, tj. razvijali mi intuiciju u pretpostavkama kopenhaske interpretacije.


Cak i ona ima 2-3 razlicite "slike", odnosno stila racunanja.

http://uncw.edu/phy/documents/Shafer_09.pdf

Kod nas se uce sve tri slike. Mozes racunati s valnim funkcijama, mozes racunati sve preko apstraktnog vektorskog prostora, preko matrica, itd.

Mene su ucili kopenhasku interpretaciju, tj. razvijali mi intuiciju u pretpostavkama kopenhaske interpretacije.


Cak i ona ima 2-3 razlicite "slike", odnosno stila racunanja.

http://uncw.edu/phy/documents/Shafer_09.pdf

Kod nas se uce sve tri slike. Mozes racunati s valnim funkcijama, mozes racunati sve preko apstraktnog vektorskog prostora, preko matrica, itd.

Nije loš link
Ja nisam dospio do tolikih detalja, nisam na faksu uzeo kvantnu kao izborni

edit; iako su se razlike u računanju spomenule već u srednjoj

A zasto mislis da je nuzno precizno odgovoriti na pitanje "Sto je to valna funkcija"? Pitanje ima samo smisla ako se odgovor na to pitanje moze utvrditi. Ako se ne moze utvrditi, to znaci da taj odgovor nema posljedice na stvarnost, odnosno da zapravo i ne postoji.

Ne znam je si li znao, ali recimo cak i klasicna mehanika (koja je daleko intuitivnija od kvantne) ima vise slika. U osnovnim i srednjim skolama se uci samo Newtonova slika, no postoje i Lagrangeova i Hamiltonova, gdje ne postoje uopce sile, nego Lagrangiani i Hamiltoniani. I sila je izmisljotina odnosno umna konstrukcija, a kamoli valna funkcija.
Bitno je da radi.

https://en.wikipedia.org/wiki/Lagrangian_mechanics

https://en.wikipedia.org/wiki/Hamiltonian_mechanics

U okviru kolegija "Klasicna Mehanika" koji se predaje na par fakseva, uce se sve tri formulacije. Kod problema klasicne mehanike, ja osobno sve racunam Newtonovom mehanikom, s izuzetkom jedne ili dvije vrste problema gdje Lagrangeova metoda daje puno brze rjesenje.
Hamiltonova (pa i Lagrangeova) formulacija se medjutim masovno koriste u kvantnoj fizici i fizici elementarnih cestica, gdje se rijetko govori o "polozaju", "brzinama" (nego o stanjima), pa tako nema ni nikakve "akceleracije", a samim time ni sila. Hamiltonijan je u kvantnoj fizici "operator" koji ima veze s energijom.

Hamiltoniane i Lagrangiane smo imali, ali mislim da nisu posebno objašnjavani (ili se više toga ne sjećam ).
Tnx. za linkove.
Interpretacija je potrebna samo iz jednog razloga, daljnjeg razvitka fizike.
Lakše ti je zaključiti neke stvari ako imaš neku predodžbu o čemu se radi
I ne mora biti ni do kraja ispravna, ali treba biti korisna.
Mislim da je tu dobar primjer s kretanjem fluida. Spušta se po razinama u ovisnosti koja je potrebna

Kad te uce kvantnu, prvo krenu od najjednostavnijih sustava tipa beskonacna potencijalna jama, na kojem ces nauciti bazicni kvantni racun ali ce te totalno zbuniti u smislu razumijevanja prirode. Sto je i dobro, jer prvi korak u ucenju kvantne je postati totalno zbunjen da vise nicemu ne vjerujes i nista ti nije "ocito". Znaci moras dekonstruirati vjeru u dotadasnu intuiciju prirode. Onda novu intuiciju gradis jednostavno rjesavanjem dosta problema gdje kroz rjesenja tih problema malo po malo dobijas osjecaj kako kvantni sustavi odnosno priroda zbilja se ponasaju.
Ta intuicija nikad nije 100%, ali je barem tocna. Saljiva izreka je "suti i racunaj".

Prva prava vjezba gdje vidis da kvantna jebeno radi je kad potpuno opises atom vodika, i izvedes elektronske orbitale i tocno sve energije, za koje su te u kemiji naucili da su takve i da ne pitas previse zasto.

To je jasno i zgodno
Većina kemije i proizlazi iz kf.

ISIL obrazovanje

Gomila teorija mikrokozmosa, recimo da neke i stoje ali čak i največem ateisti onom jadu Hokingu nije sve najčišće, pa kad su ga nafatali oko vremena prije velikog praska onda je opalio teoriju o multiverzumu u kojem ima gomila velikih prasaka, pa kad je i tu došlo pitanje koliko ima multiverzuma, onda je on preko microsoftovog robotskog glasa upitao: ko je ovdje veći zafrkant ???

Cernov sudarač nije dao revoluciju u nauci koja bi išla ateistima na ruku, nije ih doduše ni opovrgla, jer mnogi svjetski naučnici visokih referenci jako su podijeljeni oko teorije struna, pa čak i bozona koji su gradivna mikro čestica gravitacionih kvanta mikro masa.
Činjenica je da je teorijska misao daleko ispred pokusa kojim bi bila podkrijepljena i još zadugo se neće doći do univerzalne formule kozmosa sve dok se ne utvrdi da li postoji tamna materija i energija, da li je naš univerzumjoš uvijek u ekspanziji implozije ili ga razvlače druge sile...

Mora se priznati da se nauka obogaćuje i da prisutnost velikog kreatora svega vidljivog i nevidljivog nikada neće biti dovedena u pitanje sve dok se naš universum ne bude mogao promatrati "iz vana"..., a to je sudeći prema astronomskim razmjerima prostora i udaljenosti sa rubom naprosto nemoguća stvar.

Vezista, ti nisi završio nikakav pridoslovnoznanstveni faks, zar ne ?
Mislim, ja vjerujem u boga, ali znanost ne bi trebala imati previše veze sa vjerom.

Znanost je otkrivanje Božjeg rukopisa u materijalnom svijetu-dakle,prije ili kasnije znanstvenik će naići na Stvoritelja.Ako je iskren i pošten.