Dakle Robbie, dudu, BBC, Ministar, svi forumski prvaci će se žigosati. Kvačice?

Ne bih baš prvi. Ja planiram prepustiti prvenstvo kolegama, da se to dobro istestira. Eventualno ću uzeti verziju 2 ili 3, kad poprave bugove koje nađu na Robbiju i ako korona i dalje bude problem.

Što se tiče rakova, poprilično je očito da će razvoj lijekova za to biti na bazi genetike.

Sve više medicina ide ka individualiziranom, genetičkom pristupu i to je budućnost i vrlo skorašnja realnost medicine 21. stoljeća.

Dakle Robbie, dudu, BBC, Ministar, svi forumski prvaci će se žigosati. Kvačice?

Nemam što misliti. I da hoću primiti cjepivo to neće me zapasti do proljeća.
Kad cjepivo bude široko dostupno jasnije će se vidjeti potencijalne nuspojave. Dakle, na proljeće ćemo imati jasniju sliku u glavi.

Ne bih baš prvi. Ja planiram prepustiti prvenstvo kolegama, da se to dobro istestira. Eventualno ću uzeti verziju 2 ili 3, kad poprave bugove koje nađu na Robbiju i ako korona i dalje bude problem.

cijepivo, dok dođe, će biti skroz nepotrebno.

Srbi su napravili istraživanje do 28.10., kada im je po PCRu bilo zaraženo manje od 1% stanovništva. Prema seroprevalenciji, 21 % ih je imalo iunitet: https://www.b92.net/zdravlje/vesti.php? ... id=1770095

Ovo je dragi moji do trećeg mjeseca gotovo, nemaš se šta cijepiti, imat ćete imunitet, ako ga već nemate. Odite radije izvadit krv i vidit imate li antitijela, jer šansa je velikada ćete ih do 1.3. svi imat.

Bolest već značajno usporava svugdje gdje je smrtnost prešla 0.7 promila stanovništva. Zaraženi sve teže šire zarazu jer dolaze u kontakt s imunima.

A koliko traje imunitet za respiratorne viruse? Ako si bio prehlađen jedne godine, ne znači da nećeš više nikad do kraja života imati prehladu. Isto je i sa gripom.

Ako se prehladis, nikad se vise od identicnog virusa neces prehladiti.

Prehlade uzrokuju mnogi različiti virusi. Pikornavirusi, kao što su rinovirusi, uzrokuju najveći broj proljetnih, ljetnih i jesenskih prehlada. Virusi influence i respiratorni sincicijski virusi, koji se redovito pojavljuju u kasnu jesen i zimu uzrokuju čitav spektar bolesti, uključujući prehlade. Nema teorije da se
svi sojevi preboluju tako da antitijela malo i nimalo štite.

Pravi logo kompanije je ovo



Ove crtice ispod simbolički predstavljaju linije koje se dobiju genetskim sekvenciranjem

Imaš doživotni imunitet na virus prehlade identičan onome koji si prebolio.

Nisam siguran da je virus prehlade ikad identičan, kao ni virus sezonskog gripa. Zato svake godine imaš šansu da ga fasuješ iako si ga npr prošle godine preležao, jer non stop mutira i ne reaguje na ista antitela koje si razvio da ubiješ prethodni virus. Moje amatersko znanje, neka Markan ili neko drugi ko je doktor medicine potvrdi da li sam u pravu ili ne, ali mislim da jesam, inače ljudi ne bi dobijali prehlade i gripove x puta tokom života, ukoliko ti virusi stalno ne mutiraju i svaki put slezina mora da stvara nova antitela za novu mutaciju virusa.

Nisam siguran da je virus prehlade ikad identičan, kao ni virus sezonskog gripa...

A koliko traje imunitet za respiratorne viruse? Ako si bio prehlađen jedne godine, ne znači da nećeš više nikad do kraja života imati prehladu. Isto je i sa gripom.

Pa dobro ja sam htio reći zdravoseljački da to što ćemo svi steći imunitet ove zime na koronu kao što kaže divizija, nema više veze za sljedeću zimu ni za onu iza sljedeće. Inače ne bi ni radili sad cjepivo da je to tako. Sad kako se to virus mijenja svake godine DNA, RNA, to nemam pojma.

Previše se daje pozornosti toj mutaciji.

Pretpostavljam to bi obično trebala biti mala mutacija, virus praktično ostaje isti. Mislim da bi imunitet morao trajati dulje vrijeme, vjerojatno godinama.

AstraZeneca i Oxford priznali grešku: Rezultati efikasnosti vakcine dovedeni u pitanje

Kompanija AstraZeneca i Univerzitet Oxford priznali su jučer da su napravili grešku tokom testiranja vakcine protiv koronavirusa, što pokreće mnoga pitanja o preliminarnim rezultatima koje su objavili.

Kako piše Time, izjava koja opisuje grešku uslijedila je nekoliko dana nakon što su kompanija i univerzitet vakcinu opisali kao visokoefikasnu, ali nisu spomenuli zašto neki sudionici studije u prvoj od dvije injekcije nisu primili toliku dozu koliko se očekivalo.

Iznenađujuće je da je grupa dobrovoljaca koja je dobila manju dozu vakcine mnogo bolje zaštićena od onih koji su dobili dvije pune doze.

U grupi s malim dozama, navodi se iz AstraZenece, čini se da je vakcina efikasna u 90 posto slučajeva, dok je u grupi koja je dobila dvije pune doze zabilježena efikasnost od 62 posto. U kombinaciji te dvije grupe, kompanija je izjavila da je vakcina djelovala u 70 posto slučajeva. Međutim, način na koji su kompanije dolazile do rezultata je naveo mnoge stručnjake da preispitaju njihove metode.

Prije nego što započnu istraživanje, naučnici objašnjavaju sve korake koje poduzimaju i kako će analizirati rezultate. Svako odstupanje od tog protokola može dovesti rezultate u pitanje.

U izjavi od srijede, iz Oxforda je rečeno da neke bočice korištene u ispitivanju nisu imale odgovarajuću koncentraciju vakcine pa su neki dobrovoljci dobili pola doze. Navedeno je da će testiranje u kasnoj fazi završiti sa dvije grupe. Prema njihovim riječima, problem u vezi s proizvodnjom je ispravljen.

Stručnjaci kažu da relativno mali broj ljudi u grupi koja je dobila manju dozu otežava saznanje je li djelotvornost primijećena u grupi stvarna ili je to statistička neobičnost. Otprilike 2.741 osoba primila je polovinu doze vakcine, nakon čega je uslijedila puna doza. Ukupno 8.895 ljudi dobilo je dvije pune doze.

Činjenica koja također baca sumnju na istraživanje je ta da niko od ljudi u grupi s malim dozama nije imao više od 55 godina. Stručnjaci se slažu da mlađi ljudi imaju tendenciju jačeg imunološkog odgovora od starijih, što bi svakako mogao biti jedan od odlučujućih faktora u konačnim rezultatima.

Sumnjiva je i odluka da se objedine rezultati dviju grupa sudionika koji su primili različite nivoe doziranja kako bi postigli prosječnu efikasnost od 70 posto, rekao je saradnik globalnog zdravstvenog programa u Chatham Houseu David Salisbury

"Poduzeli ste dvije studije za koje su korištene različite doze i došli ste do rezultata koji ne predstavlja nijednu dozu. Mislim da mnogi ljudi imaju problema s tim″, rekao je Salisbury.

Sarah Gilbert, jedna od oksfordskih naučnica koja je vodila istraživanje, rekla je da odgovor na pitanje zašto se manja doza pokazala efikasnijom još uvijek ne znaju i da se razlog vjerovatno odnosi na pružanje tačne količine vakcine koja će pokrenuti najbolji imunološki odgovor.

"Bitno je dati pravu dozu, ne premalo i ne previše. Previše bi vam moglo dati i nekvalitetan odgovor. Dakle, želite baš pravu količinu i pomalo pogađate", kazala je Gilbert.

Detalji rezultata ispitivanja bit će objavljeni u medicinskim časopisima i dostavljeni britanskim regulatorima kako bi mogli odlučiti hoće li odobriti distribuciju vakcine. Ti izvještaji će sadržavati detaljnu raščlambu koja uključuje demografske i druge informacije o tome ko se razbolio u svakoj grupi i dati cjelovitiju sliku o tome koliko je vakcina efikasna.