Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi. U širem smislu ona se bavi svim živim bićima. U užem smislu je predmet medicinskih istraživanja čovjek pa govorimo o humanoj medicini.

Medicina obuhvaća:

* znanost o građi, funkciji i razvitku čovjeka, o svim pojavama i zbivanjima njegove unutrašnjosti i okoline koja utječu na zdravlje i bolest
* umijeće prepoznavanja, ocjenjivanja, olakšavanja ili liječenja bolesti kao i socijalne rehabilitacije bolesnika
* vještinu sprječavanja bolesti i poboljšavanja zdravstvenih uvjeta života i biološke evolucije čovjeka
* profesionalno izvršavanje navedenih umijeća u individualnim i socijalnim razmjerima

15.02.2011.Novi uspjeh Sveučilišne bolnice: Prve radikalne operacije karcinoma vulve i vrata maternice u Mostaru
Radi se o kompliciranim operacijama koje mogu trajati i do šest sati, a dosad su se izvodile samo u Zagrebu.






http://www.hercegbosna.org/vijesti/bih/ ... -2942.html

Penicilin


Penicilin je β-laktamni antibiotik korišten u liječenju i uništavanju bakterija u mnogim organizmima. Naziv "penicilin" može se odnositi na mnogobrojne varijante penicilina, ili na grupu antibiotika koji se dobivaju iz penicilina. Penicilin se dobiva od zelene plijesni kistca (Penicillium chrysogenum).

Molekularna formula penicilina je R-C9H11N2O4S, gdje je R dio promjenjivog lanca.

Penicilin je prvi otkrio francuski student medicine Ernest Duchesne 1896. godine, no u svoju današnju široku uporabu ušao je tek poslije istraživanja Alexandera Fleminga 1928. godine.

SKB MOSTAR: Kod tri pacijenta uspješno zatvoren defekt u pregradi između pretkomora srca

http://www.hercegbosna.org/vijesti/bih/ ... -3168.html

U angio-dvorani Klinike za unutrašnje bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar juče je uspješno transkateterski (bez otvaranja prsnog koša) kod tri pacijenta zatvoren defekt u pregradi između pretkomora srca.
Po riječima dječjeg kardiologa prim. dr.sc. Željka Rončevića, riječ je o jednoj urođenoj srčanoj mani, odnosno mani kod koje postoji jedan otvor u pregradi između lijeve i desne pretkomore.

„Kod sve troje pacijenta mana nije otkrivena u djetinjstvu, već tek nedavno, ali nikada nije kasno da se uradi ovakav zahvat“, kazao je Rončević.

Prednost je ovakve vrste zahvata, kako je kazao Rončević, u tome da se ne radi operacija, odnosno ne otvara se prsni koš, što bi se moralo uraditi u klasičnoj operaciji, koja bi se radila na otvorenom srcu.

Ovakvi zahvati mogu se raditi na djeci od tri godine te odraslim osobama do oko šezdeset godina, a pacijenti odmah slijedeći dan nakon zahvata mogu ići kući. Zahtjev je i estetski dobar, jer pacijenti nemaju nikakvih ožiljaka, te mnogo kraće traje od klasične operacije.

„Mi imamo namjeru da ovakve zahtjeve radimo kontinuirano i otvoreni smo za pacijente iz cijele zemlje“, kazao je Rončević, naglasivši kako sve vrste srčanih mana ne mogu raditi na ovakav način.

Ovo je već treći put da se takav zahvat iz oblasti intervencijske kardiologije radi u SKB-a Mostar.

Prirođena srčana mana atrijalni septalni defekt (rupica u pregradi između lijeve i desne pretkomore) zatvara se tzv.“kišobranom“, koji se kateterom ubaci u otvor i u potpunosti ga zatvori. Ranije su ovi defekti zatvarani operacijom na otvorenom srcu uz desetodnevnu hospitalizaciju.

„Kišobranom“ je atrijalni septalni defekt uspješno zatvoren 36-godišnjaku iz Bihaća kao i 25-godišnjoj djevojci iz Travnika i djevojci iz Čapljine rođenoj 1991. godine. Zahvate su izveli prof. dr. sc. Vladimir Ahel, prim. mr. sc. Neven Čače i dr. Davorka Žagar iz KBC-a Rijeka te prim. dr. sc. Željko Rončević iz SKB-a Mostar, uz pomoć medicinskog osoblja angio dvorane Klinke za unutarnje bolesti.

Jedan od pacijenata Senad Kurtović iz Bihaća kazao je kako je imao rupicu na srcu, koja mu je operacijom uspješno zatvorena. Dodao je da se nakon operacije osjeća odlično, te da je prezadovoljan tretmanom koji je dobio u SKB-u Mostar.
(Fena)

U Mostaru simpozij ''Humani papilomavirusi u stvarnom vremenu''



Simpozij pod nazivom "Humani papilomavirusi u stvarnom vremenu" bit će upriličen 4. lipnja na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru u 10 sati.

Na simpoziju će biti prezentirane nove znanstvene spoznaje o epidemiološkim, virusološkim, imunološkim, te kliničkim aspektima infekcije humanim papilomavirusima.

Simpozij je namijenjen educiranju liječnika različitih specijalnosti te znanstvenicima koji se bave istraživanjem humanih virusa.

Organizatori simpozija su Sekcija za humane papilomaviruse Hrvatskog društva za urogenitalne i spolno-prenosive infekcije HLZ-a i Sveučilišna klinička bolnica Mostar.

http://bljesak.info/web/article.aspx?a= ... aa1c12c7ae

Tko je tko u SKB - Članovi Stručnoga vijeća SKB Mostar:

Prim. prof. dr. sc. Monika Tomić, dr. med., Klinika za unutarnje bolesti s centrom
za dijalizu
Prof. dr. sc. Branko Bakula, dr. med., Klinika za kirurgiju
Prim. doc. dr. sc. Helena Škobić, dr. med., Klinika za neurologiju
Prim. prof. dr. sc. Zdenko Ostojić, dr. med., Klinika za ortopediju
Prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, dr. med., Klinika za onkologiju
Prof. dr. sc. Zdravko Mandić, dr. med., Klinika za očne bolesti
Prof. dr. sc. Ivan Gilja, dr. med., Klinika za urologiju
Prof. dr. sc. Milivoje Boranić, dr. med., Klinika za dječje bolesti
Prim. doc. dr. sc. Ivo Curić, dr. med., Klinika za infektivne bolesti
Dr. sc. Miro Klarić, dr. med., Klinika za psihijatriju
Prim. dr. Suzana Jelčić-Arapović, Klinika za kožne i spolne bolesti
Dr. sc. Vajdana Tomić, dr. med. Odjel za ginekologiju i porodništvo
Dr. Miro Leventić, Odjel za ORL i MFK
Prim. dr. Ljiljana Vujičić-Cupač, Odjel za plućne bolesti i TBC
Prim. dr. Zoran Pehar, Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju
Prim. dr. Zoran Karlović, Odjel za anesteziju, reanimaciju i intezivno liječenje
Mr. sc. Slavica Ćorić, dr. med., Odjel za hemodijalizu
Dr. sc. Goran Opsenica, dr. med., Klinički Zavod za radiologiju
Dr. Darko Alfirević, Klinički Zavod za patologiju, citologiju i sudsku
medicinu
Prim. dr. Radoslav Lončar, Zavod za nuklearnu medicinu
Prim. Ružica Papoči, dr. med., Zavod za transfuzijsku medicinu
Ivan Brkić, dipl. ing., Zavod za laboratorijsku dijagnostiku
Mr. sc. dr. Maja Ostojić, Zavod za mikrobiologiju i molekularnu dijagnostiku
Prim. mr. ph. Vesna Fideršek, Služba za medicinsku opskrbu
Damir Matijević, dipl. ing., Služba za tehničke djelatnosti
Slavko Raguž, dipl. org. zdrav., Kadrovska služba
Radica Božić, dipl. ecc., Služba za gospodarsko-financijske poslove
Franka Vladić, dipl. iur., Služba za pravne i opće poslove
Jure Kožul, dipl. ing., Prometna služba

Šteta da tema o zdravlju bude neiskorištena.

Nego jel`te, jel se vama čini da ćemo ove godine proći bez gripe? Ja ne znam nikoga tko ju je dobio a ni u medijima ne čujem ništa o nekoj epidemiji.
Jbg, ipak je još 9 dana do konca veljače, ne znam da ima vremena za jedan ozbiljan val fluence.

Ne znam kad sam zadnji put imao gripu ili bilokakvu zarazu.
Ali zato sam šiknuo u sebe više cjepiva nego američki astronauti. (P.S. loša usporedba, u svemiru je sterilno )

Dobro se cijepiti protiv svega za što postoje cjepiva, a naročito neke glavne zaraze te spolno prenosive bolesti, a pogotovo kod nas gdje je zdravstvo besplatno pa te ne košta. Ljudi instaliraju antivirus program na kompjuter, a ne da im se prošetat do bolnice i instalirat isti takav u sebe.
Na zapadu ljudi plaćaju npr 100KM za najobičnije cjepivo i to smatraju investicijom u sebe, kao i obrazovanje, možeš si povećat imunost za 50%, fino zdrav si cijelo vrijeme i sposoban za nove radne pobjede.

Plivazdravlje je dobar sajt: http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/cl ... hlade.html

Korisno za svakoga pročitat

http://www.zdravobudi.hr/Default.aspx?sid=8648

http://hr.wikipedia.org/wiki/Protutijela

http://en.wikipedia.org/wiki/Vaccination

Nema veće mafije od farmaceutske industrije

Argumenti protivnika cijepljenja od 19. stoljeća do danas nisu se puno promijenili - toksičnost cjepiva, neučinkovitost, tj. nedostatak potrebe za cijepljenjem, financijski motivirana sprega proizvođača s medicinskom strukom i politikom, te opasnost od društvene kontrole posredovane cijepljenjem.

Ipak, ne treba zanemariti ni tradicionalne kvalitete, luk je jedan od najboljih "cjepiva".

Odlična knjiga,ti znaš dobro engleski:

The Vaccination Crisis by Vence Ferrell

http://www.scribd.com/doc/2593749/vaccinecrisis

To se više odnosi na tablete nego na cjepiva (Amerikanci se npr. fakat kljukaju tabletama, vitaminima, steroidima, itd). Cjepivo protiv tetanusa i hepatitisa daje imunost na te bolesti, i njih ne može dobiti onaj koji je cijepljen. Argument neučinkovitosti je glupost. Isto tako je pojas u autu "neučinkovit", pa ga po toj
logici treba izbacit iz auta.


Ili čemu da čovjek sa srcem koje otkazuje ide na operaciju kad je šansa da ga poprave tek 50%.

Pa čak i da je zaštita samo 10% (tj. da umanjuje vjerojatnost zaraze 10%), cijepljenje je opravdano, međutim većina cjepiva ima učinkovitost preko 99.5%, što je vrhunsko dostignuće koje je glupo ne iskoristit.


A što se tiče profita i lobija, a jebiga, prirodno je da kad je nešto biznis da se želi i zaradit, il bi trebali prestat ić u restorane zato što nam se konobari neiskreno smješkaju i brinu se tobože za naše raspoloženje, a ustvari samo žele da im daš napojnicu.

Kad ti žena ode u butik prodavačica klima glavom za šta god uzme da joj dobro stoji. Itd.

Mislim da profit kao motiv, vama iz Viteza ne treba objašnjavat. Vi volite pare ništa manje od onoliko koliko ga vole farmaceutske kompanije.

A slušaj možemo se prestati cijepiti. Ima dijelova svijeta gdje se ljudi i ne cijepe. Recimo u Africi:

Očekivano trajanje života:

Mozambik: 39.2 godina
Zambija: 42.4 godina
Siera Leone: 42.6 godina


Argument "vidi, ja se ne cijepim, a ništa mi nije, zdrav sam" je mlaćenje gloginja tuđim kurcem. Lako je s time mahat okružen populacijom gdje se svi cijepe pa te nema ko zarazit.

Idi u Afriku gdje se nitko ne cijepi pa budi jack i tamo piši tu knjigu, da vidimo koliko ćeš dugo biti zdrav.


Istina, ako živiš u Europi ili Americi i prestaneš se cijepit u većini slučajeva ti ništa neće biti. Ali tvrditi da je to dokaz da je cijepljenje suvišno je budalaština. To što se ne cijepiš a uspijevaš ostati zdrav, je opet zbog cjepiva - zato što se svi drugi ljudi cijepe, pa u populaciji nema zaraza.
Mislim da do 20% stanovništva unutar neke populacije se može ne cijepit, a da se zaraza ne počne širit u konstantne epidemije. Međutim da svi poslušaju savjete iz te knjige, u roku pet godina bili bi zdravi ko Afrika.

Ljudi koji su putovali u Afriku znaju koliko su cjepiva morali primit prije putovanja, i opet mnogi turisti koji se idu zavlačit po prašumama fasuju malariju, jer za nju nisu dobili cjepivo. To cjepivo još ne postoji.

Veliki broj stručnjaka i liječnika je progovorio o ovoj temi,pa i u RH...

http://www.zivot-ili-cijepljenje.hr/hr/ ... jenje.html

Svugdje u životu postoji profit i rizik.

I pri uzimanju lijeka/ lijeganju na operacijski stol, i pri ulaganju u nekretnine, biznis ili dionice, i pri ženidbi, i pri odabiru studija.

Nema ni jedna situacija koja nosi samo profit.

Nema smisla odbijat prelazit preko ceste, jer postoji rizik da te zgazi kamion.

Sama činjenica da imamo 100 puta manje zaraza nego u Africi, 35 godina dulji životni vijek, te da ne znaš nikoga oko sebe koji je imao nuspojave zbog cjepiva, govori da su svi side effects zanemarivi ili prihvatljivi.

Nema smisla uzimati sve zdravo za gotovo,niti izvoditi zaključke kako nas je naučilo u sustavu...

Pa da, ali treba razdvojit znanstvena i medicinska dostignuća, od kritike kompanija koje prodaju neke proizvode i legitimno idu za profitom.

Po uzoru na ove stranice protiv korištenja cjepiva, mogu i ja isto stavljat strašne slike smrskanih tijela ljudi koje je zgazio kamion, te svjedočanstva ljudi koji su u sličnim nesrećama ostali bez ruku i nogu, i nać još 20 fanatika u Americi koje će se sa mnom zalagat za zatvaranje cesta.

Naravno da možeš postavljati,samo što ću se ja prvi nasmijati tome...a ovo drugo mi nimalo nije smiješno...

Jel' ti smiješno da jedeš GMO hranu,npr?

Daleko ste od glavne poante.
Cjepiva su samo "drži vodu dok majstori odu".

Ono što čini dug i zdrav život je higijena i čista voda. Tamo gdje je nema više trebaju cjepiva, sasvim jednostavno.

O GMO ne znam dovoljno, pa stoga i ne bih to previše jeo. Postoje dobri razlozi za zabrinutost oko toga, jer se radi o genetski izmijenjenoj hrani, a nisu poznati svi mehanizmi oko gena i na koji način se ti proteini kasnije ugrađuju u naše tijelo (trebali bi biti u probavnom sustavu razbijeni do na najjednostavnije elemente, ALI...), vrlo lako se nešto može zajebat ili da ima nešto što ne znamo a da dođe kasnije na naplatu nakon 30 godina korištenja takve hrane.

Međutim mislim da je jedna krem bananica sa pedeset onih E-dodataka 10000 puta štetnija od bilo kojeg peciva od GMO pšenice. I to dokazano.

Čista voda i higijena je prva stvar koja je suzbila zaraze još u Rimu, da.
No, drugi korak produljenja životnog vijeka je bio izum cjepiva prije 100 godina. Dug i zdrav život je kombinacija svega što ljudi koji se time bave predlažu da se radi.


Vjerovati da će arhitekt bolje nacrtati most ili poslovnu zgradu nego zidar Pero, a istovremeno biti sumnjičav da će ti doktor epidemiologije dati bolje savjete od babe Mare koja prodaje sušenu papriku, je hohštaplerstvo.

Ne znam baš koliko je pametno trpati u sebe razna cjepiva, ja se ne bih usudio samo tako na svoju ruku unositi razne klice u organizam, drugo su one bolesti za koje je cjepljenje obavezno. Protiv gripe se nikad nisam cjepio, a nisam je imao već više od 10 godina.