Ovisi što želiš i koliko ti se da.
Ja sam završio FER, a u realnosti ne programiram previše, više vodim projekte i drugima solim pamet što trebaju raditi

Pola tih akademija ti je upitnog smisla i treninga, ali smatram da nije naodmet uvijek nešto novog naučiti.
Popričaj malo s nekim ljudima, pogledaj oglase za posao, izvidi situaciju na tržištu, napravi SWOT analizu pa zaključi sam.
https://hr.wikipedia.org/wiki/SWOT_analiza
Besplatnog ručka nema, ali je uvijek korisno biti proaktivan.

Složio bih se sa svime ovime. Potrebno je znati da je programiranje jaka tehnička znanost, i najsrodniji fakulteti tome su matematika, fizika i strojarstvo, to se vidi i po tome da se ti studenti medjusobno najviše druže. .

Nužni preduvjeti za uopće pokušati biti programer:
-Imati bar donekle žicu za matematiku, 95% programera koje znam su bili odlični (ili vrlo dobri kod strogog profesora) iz matematike u srednjoj školi
-Imati zaista zanimanje za programiranje, tehnologiju, softvere, pa i hardvere
-Pomaze jako uključenost u krugove programera, znaci "utopiti se" u to društvo, i provesti godine u njemu (razmjena informacija, razumijevanje trendova, sleng) prije nego sto osoba bude spremna za raditi posao i baciti se na tržište rada. Idealno, takva sredina je fakultet računarstva (computer science), ili srodne jake tehničke ili prirodne znanosti (matematičari i fizičari isto najčešće znaju programirati jer imaju par programerskih kolegija na faksu plus vrlo jaku bazu matematike i analitičkog tipa razmišljanja, koja im omogucava da 10 puta brže svladaju vještine programiranja od nekoga tko studira francuski ili povijest).
- Postoje i samouki programeri (ljudi koji se na Netu nauče, čitaju i uče GODINAMA, na Githubu su Itd) no oni moraju uložiti natprosječan rad. A natprosjecno moraju uložiti da bi dobili sistematsko znanje bez rupa (faks je ipak organizirana institucija koja bi ti idealno trebala pomoći da učiš na tudjim greškama i iz tudjeg iskustva uobličenog u knjige, predavanja i izbor zadataka, a ne isključivo na temelju svojih pokušaja i pogreski), iskustva kroz projekte (ns faksu ti netko zadaje projekte, kritizira i ocjenjuje, kaže ti sta ne valja), poznanstva i veze s drugim programerima koja se najlakše dobiju na faksu (i naravno kasnije na poslu još više), a tu su i predrasude poslodavaca kod programera bez diplome.

Za završiti programerski faks treba recimo uložiti 2-4 sata dnevno programiranja, slušanja predavanja/ čitanja, ili povezanog korisnog rada, ili najbolje praktičnog rada na projektima, kroz period od 4-5 godina.
To je oko 5000 sati rada, utopljenosti u struku.
Sličan broj sati treba i samoukom programeru (možda i nešto vise radi početničkih grešaka koje faks pomaze zaobići davanjem zadataka koje postavlja ipak iskusan instruktor).

Nekakav "kurs programiranja" može ti dati 100-njak sati rada (predavanja+"domaće zadaće") , u specifičnom programskom jeziku.

Kursom se ne može postati programer (isto kao sto se ne može jednim kursom postati ni matematičar). Ti kurseva su korisni jedino ljudima koji žele unaprijediti svoje znanje i naučiti osnove programiranja da bi im pomoglo na poslu i da bi pojačali kvalifikacije. Tipičan primjer su ekonomisti ili računovođe, kada nauče malo VBA za Excel, da bi si sami automatizirali neke poslove i uštedjeli sate manualnog rada, pa si isprogramiraju neki macro. Ili recimo za dizajnere ima smisla naučiti web design. Arhitekti nauče raditi u CAD-u jer im je korisno za posao, mada to nije programiranje nego korištenje aplikacije. Razni ljudi nauče malo programirati, najčešće u nekom specifičnom jeziku vezanom za struku. Ali nitko od njih ne može raditi na poziciji programera jer jednostavno nemaju kvalifikacije, sto se na radnom mjestu brzo vidi. Programer je netko sa širokim znanjem (algoritmi, strukture, nekoliko programskih jezika), i tisućama sati rada.

Upisi novi faks. Recimo IT, ali samo ako te zanima. Ali na prijemnom ispitu ćeš imati matematiku i fiziku.
U medjuvremenu dok studiraš, živiš na račun države kao student, sve 5.
Ni u po Zagreba nije lako naći posao s diplomom Geografije, mada i oni imaju nešto radnih mjesta, pogotovo u zadnje vrijeme kada EU izmišlja radna mjesta. A nešto valjda i turističke zajednice mogu zaposliti.

Vujadine, čuvaj novce, šaljem ti 300 evra mjesečno za hrvatovanje po forumu.

Prosječan radni dan programera sastoji se :

-50% debuggiranje i popravljanje, traženje razloga zašto postojeci programi ne rade, testiranje
-20% pisanje novih programa
-30% surfanja po internetu

I guranje PayPal linka na sve strane da im šalješ donacije. "Food on the table", najčešća linija koda mase programera.

A jesi cicija, naprave ti ljudi besplatno Kodi primjerice, i odrzavaju ga, ulozeni su u to sati rada.

Dani i mjeseci, ne sati.
Imaju oni privatne projekte sa strane, ne žalim ih.

Ako surfaju radi posla svi programeri su ti na jednoj te istoj stranici. Stackoverflow. Upises u google how to bla bla in c++/java/python/stagod i izbaci ti odma post nekog jadnika sa stackoverflowa koji je ima isti problem.

Istina nije ni jedan gladan. Ali eto svak u zivotu oce malo priznanja.

Ako nema na stackoverflow onda si najebo.

Drugi rezultati gdje te Google dovede su neki forumi s razbacanim postovima, najcesce pogresnim savjetima, polurjesenjima, nezgrapnim i ne-elegantnim rjesenjima gdje te nasavjetuju da nesto sto se moze rijesiti sa 4 linije koda rijesis ogromnim predlozenim programom (punim gresaka) s tim da moras instalirati i neki library da bi radilo . Jer odgovori nisu ocjenjivani prema tocnosti i pomoci.

Stackoverflow-u trebam uplatit nekakvu donaciju, bar simbolicnu.

Onda bolje da upišem doktorske studije na mom fakultetu nego da počinjem od nule nešto drugo opet 4 godine + master.

Ako je po Bolonji onda je valjda 3+master.

Bolje i 3 godine (bachelors) faksa koji daje znanja koja je lako prodati, nego 5 godina nečega sto ti garantira čekanje na burzi rada, pri čemu ti svake godine sansa pada jer nitko ne želi stare i s rupom od 5 godina u CVu.

Zavisi kako koji fakultet i smjer. Ukupno je 5 godina. Ili 4 osnovne + 1 master ili 3+2.

Meni matematika i fizika nikako ne idu. Znači da otpišem to programiranje.

Vise je tu u pitanju neki nacin povezivanja stvari koje ti dadne dobro znanje matematike. Mislis strukturirano i sistematski. Znas kako rjesit problem na ispravan nacin. Nije da koristis slozenu matematiku previse u samom programiranju. Rekao bih ako ti nema smisla matematika i ako tamo ne povezujes stvari da je tesko da ce se to dogoditi kod programiranja.

Ovaj program je vrh.





Ali i oni u firmi traže programere, a ne geografe ili prostorne planere.

Fizika ti ne treba, ali bez matematike...
Nema nekog smisla...

Ajde, ajde, ako bude dobar može dobit i više
vUjo (tu treba bit ono stilizirano, uhato, ustaško U ).

Da preformulišem: nije da mi baš ne ide matematika, već godinama nisam u kontaktu sa tom naukom i dosta toga što sam znao zaboravio sam. Jbg, kad nešto dugo ne koristiš, izgubiš neki pojam o tome.

Ne trebaju ti integrali i derivacije za svakodnevno programiranje.
Ali ti treba elementarno zbrajanje, oduzimanje, množenje i djeljenje, operacije s modulima (djeljenje s ostatkom).
Ako se baviš grafikom treba ti i linearna algebra (operacije s matricama), ali to nije teško.
Treba ti booleova logika (unije i presjeci), te nizovi i skupovi, eventualno i limesi mogu biti korisni.
Nije bitno učenje, nego za neke stvari moraš imati feeling.
Ako ga nemaš, trebao bi ga steći, a za to treba vremena.

Dobro, te osnove znam, pa nisam mutav.

Ne radi se toliko o znanju koliko o predispozicijama. Ljudi koji su dobri u programiranju imaju tendenciju da budu makar vrlo solidni u matematici.

Samo znanje matematike ne treba toliko, ali bitan je apstraktni nacin razmisljanja i sistematski pristup koji je vrlo slican i zajednicki matematici, programiranju i fizici. On se moze i nauciti i znatno unaprijediti, ali mora postojati i odredjeni afinitet, lakoca i kreativnost, da ne kazem talent. To "matematicki apstraktno razmisljanje" je za MAT, PROG i FIZ otprilike ono sto je motorika i fizicka spretnost/okretnost za sportove. Ne moras dobro igrati ni nogomet ni rukomet da bi bio dobar kosarkas, ali znamo jos iz osnovne skole da 2-3 ista klinca u razredu dominiraju vise-manje svim sportovima na satu tjelesnog. Nije bas situcija da su 5 ucenika najbolji u nogometu, a da su skroz drugih 5 ucenika najbolji u razrednoj kosarci. Obicno postoji visoko preklapanje.


Znaci nije pitanje "nikada nisam trenirao nijedan sport, ima li smisla da treniram tenis?", nego je pitanje imas li u sebi nekakvog jaceg talenta i afiniteta za sportove ili ne. Ako si imao 2 iz matematike mozes ti itekako biti odlican programer, ali samo ako si tu dvicu imao jer si se zajebavao, nisi pisao zadace niti ista ucio, a da jesi imao bi 5. Ako si imao dvicu uz puno muke, onda je to losa predispozicija.

Razmišljanje u varijablama i kako od jedne doći do druge je ona najveća poveznica i matematike, i informatike, i fizike, pa i kemije.
Matematika je puna varijabli, fizika je puna varijabli, svaki program je ispunjen varijablama. U glavi mora postojati lakoća vizualiziranja veza medju svim tim varijablama, i kreativnost i spretnost u manipuliranju i baratanju s njima. To je ta motorika koja se traži.
Linije koda nisu daleko od jednadžbi, kao ni kemijske reakcije.


Jelte, nije ti bez razloga na FER-u na prijemnom ispitu bila samo matematika i fizika (u omjeru 70%-30%), cak ni samog programiranja nije bilo. Oni koji su pravili pravila upisa, znaju dobro ove tendencije i predispozicije o kojima govorimo. Prijemni na FER je odlican primjer cistog polaganja vjere u to da onaj tko je solidan u MAT i FIZ, trebao bi biti dobar kandidat za IT.

Eto to sto su ostali rekli daleko elokventnije. Generalno vrijedi da ako si povezivao stvari u matematici onda ces i u programiranju. Ja sam matematiku prva dva razreda srednje imao lose ocjene iz cistog razloga jer nisam radio. Kasnije kad sam poceo vjezbat sam poceo i kopcat. Programiranje mi je doslo prirodno. Ali i uz tu predispoziciju mislim da je Robbie dobro procjenio da trebas nekih 3 godine bachelor programa da pohvatas dobro o cemu se tu radi.

Jedinu ozbiljniju matematiku koju koristim jest u 3d grafici gdje se sve radi pomocu matrica i vektora koji opisuju gdje je jedan objekt u 3d prostoru pozicioniran, kako je rotiran itd.

Pitanje je da li ti se da s time zezati po cijele dane.

Fer nije samo IT, ima tu i elektrotehničkih smjerova, što objašnjava i potrebu za fizikom .
I FERovac bi trebao biti inžinjer, a ne samo programer...
No imaš pravo. Osoba kojoj ne leži mat ili fiz neće završiti taj fax.
Za razmišljanje se slažem, fizika je uostalom "matematika svijeta" ili primjenjena matematika.
Moj odgovor je išao više na konkretnu poveznicu, za uredske aplikacije mu neće trebati znanje fizike.
Kod ne bi nazvao jednadžbama, iako ti usporedba nije loša.
Pitanje kaj želi.
Ako želi glumiti "indijca", može i to:D