RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

«1 3 4 » 

Monarhistička Jugoslavija

Tekst o monarhističkoj Jugoslaviji je zapravo collage eseja i izvadaka iz knjiga, svjesno neformalnoga oblika da bi se dobilo na čitkosti i preglednosti. Svega je jedno djelo (monografija Franje Tuđmana) povjesničarsko u strogom smislu; dio Krležina eseja «Nad odrom Stjepana Radića» pripada žanru književne publicistike, kao i Araličin članak iz zbirke o previranjima u raspadajućoj Jugoslaviji, «Zadah ocvalog imperija».
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 8676 put(a)

Povijesni orisi: novije povjestice vrela, kritike, raščlane i prikazi

Novija povijest, a to prije svega znači 19. i 20. stoljeće, predmetom je ove svemrežne stranice. Budući da su osnovne značajke povijesnih događaja u doba srednjega vijeka i turske vladavine prikazane na prethodnoj stranici Povijesnih orisa, moderno razdoblje koje za narode jugoistočne Europe (kao i za većinu ostalih Europljana) počinje poslije-Napoleonskim gibanjima- bit će glavnom temom sljedećih analiza.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 5766 put(a)

Kronologija hrvatsko-muslimanskog sukoba

07.04.1992. Republika Hrvatska odlukom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tudjmana medju prvima je priznala neovisnost, samostalnost i teritorijalni integritet Republike BiH.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 35043 put(a)

STRAH HARA BOSNOM

Rusilastvo je bitna odlika ideologije rodbinskog drustva i u tom drustvu bez povijesti sve ono sto se dogadalo prije mnogo stoljeca moze izbiti u svakom trenutku kada se poremeti ravnoteza patrijarhalnog zivota.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 8474 put(a)

Mijene rubnosti

Pojava i utvrdjivanje Osmanskog Carstva na sredisnjim dijelovima balkanskog prostora djelovala je od druge polovice XV. stoljeca, dakle, ne samo na maticna nego i na "rubna podrucja" hrvatskoga srednjovjekovlja
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 5862 put(a)

PUT PREMA NACIONALNOM BOSNJASTVU

Zbog posebnosti Bosne i njezina autohtonog stanovnistva, bilo je sasvim realno da se i tu stvori nacija koja, dakako, nije mogla uzeti ni srpsko ni hrvatsko ime.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 9415 put(a)

OD "CRKVE BOSANSKE" DO ISLAMA

Na podrucju Bosne pojavila se u srednjem vijeku zagonetna crkvena organizacija koju historiografija oznacuje kao "crkvu bosansku«. Za razumijevanje slozene i umnogome nejasne bosanske povijesne problematike pojava te crkve neobicno je znacajna jer se na njezinu objasnjavanju temelje i shvacanja buducih zbivanja.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 17054 put(a)

POSEBNOST BOSNE

»Prvo Crkva bosanska, a potom Islam sa svojom dugotrajnom tradicijom i kulturom koja po mnogim skorasnjim misljenjima ne bi trebala imati mjesta na Balkanu.O tome su govorili ljudi iz sfere umjetnosti, nauke i kulture (Njegos, Cubrilovic, Andric).
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 13566 put(a)

POVIJESNO-ZEMLJOPISNI OKVIR

Srednjovjekovna Bosna ima sve znacajke ostalih juznoslavenskih »drzava«. Ta politicka vlast (a ne drzava!) utemeljena je u vojnoj druzini i funkcionirala je kao patrijarhalna porodica. N. Klaic postanak bosanske politicke vlasti povezuje s avarskom dominacijom u kojoj je nastao bosanski vladarski naslov b a n.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 14415 put(a)

Hrvati u Evlija Celebijinu putopisu

Za proucavanje nase hrvatske proslosti osobito je znacenje, da nam se otvore i ucine pristupnima turski izvori. Turska historijska literatura obiluje dragocjenim podacima iz hrvatske povijesti XVI.-XIX. vijeka, a da i ne govorimo o rukopisnim dokumentima, koji leze po raznim arhivima i u privatnim rukama, neprouceni i neobjavljeni.
Pročitajte više » | 20.11.2009. | Pregledano 10306 put(a)

I tada prijelom

Jacanjem franjevackog reda i opcenito katolickog utjecaja, u Bosni je u suton njezine samostalnosti stvoreno novo uporiste drustvenog okupljanja.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 10040 put(a)

Franjevacka komponenta

Pojavom bosanskoga imena u vrelima XIV. i XV. stoljeca etnodrustveno ustrojstvo bosanskoga srednjovjekovlja nije postalo odredjenijim, jasnijim. Dapace, u njegovoj su razvojnoj matici upravo u tom razdoblju ojacale i neke druge etnokulturne sastavnice. Jednom je od najvaznijih bilo djelovanje franjevackog reda u Bosni.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 17033 put(a)

Hereticka i prostorna razina

Usporedo s uskom staleskom razinom pripadnosti sto je sadrze cirilske isprave, u latinskim vrelima XIV i XV stoljeca o srednjovjekovnoj Bosni pojavljuje se i znacenjski sire narodnosno nazivlje. Najprije u latinskim spisima o heretickoj "Crkvi bosanskoj".
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 8759 put(a)

Kolika razina pripadnosti?

Iz druge polovice XIII. stoljeca i prva dva desetljeca XIV stoljeca nije sacuvana nijedna bosanska isprava. Etnodrustvene pojave te epohe bosanske povijesti stoga ostaju izvan povjesnikova obzora, ali u casu kad je Bosna za bana Stjepana II.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 8544 put(a)
«1 3 4 » 

Anketa

Ustavi