• Povratničke tegobe Hrvata (195358)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (166414)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (95934)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (93120)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9813
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Iskaz bivšeg agenta AID-a Garaplije (III): Čiji novac su ubojice iz „Ševa“ izvlačile u Francusku i Kipar?

Iskaz bivšeg agenta AID-a Garaplije (III): Čiji novac su ubojice iz „Ševa“ izvlačile u Francusku i Kipar?

■ Što je tajna susreta na groblju Bare
■ Ismet Bajramović Ćelo gađan je ispod plećke
■ U Bosnu je unošena droga, a iznošen novac
■ Bajramović je „imao neke aktivnosti“ s Bakirom Alispahićem u vezi s drogom

Bivši šef Podcentra za tajna praćenja u Agenciji za istraživanje i dokumentaciju (AID) Edin Garaplija tokom špijunske afere „Herenda“ svakodnevno se sastajao s tadašnjim direktorom tajne bošnjačke policije i aktualnim dopredsjedavajućim Skupštine Kantona Sarajevo Kemalom Kemom Ademovićem na sarajevskom groblju Bare.

Mračni susreti

Bili su to mračni susreti, jer su i prije i poslije njih iza tajne policije u Sarajevu ostajali leševi. Tu lokaciju, koji su prilikom njihovih razgovora „na brisanom prostoru“ osiguravale dvije grupe operativaca, odabrao je lično Ademović. Bila je, kaže najsigurnija. Garaplija je tužiocima Kantonalnog tužilaštva Sarajevo Vladimiru Špoljariću i Branku Šljivaru, nadalje, ispričao da je tokom spomenutih susreta Ademovića izvještavao o toku operacije „Orao“. Na Barama je Garaplija, također, Ademoviću predao svu dokumentaciju u slučaju „Herenda“, uključujući audio i video snimke, fotografije, kao i dvije izjave u rukopisu o zločinima „Ševa“. Garaplija je kazao da je za njega najupečatljivije nedjelo Herende i „Ševa“ bio atentat na prvog komandanta Armije RBiH, penzioniranog generala Armije RBiH Sefera Halilovića u kojem su stradali njegova supruga i šura.

- Atentat u naselju Ciglane, gdje je bio smješten Halilović, pripremili su Herenda, Dragan Božić i lice pod nadimkom Makedonac. Herenda mi je rekao da su ulazne podatke dobili od Mire Poštić, koja je radila na praćenju telefonskih veza generala Halilovića, a po nalogu Envera Mujezinovića. Poštić je prenijela kretanje, dinamiku vremena i kretanja Halilovića te im javila kada će isti biti u stanu. Herenda i druga dvojica iz grupe su noć ranije postavili eksplozivnu napravu koju je donio Makedonac ispod balkona stana generala Halilovića. Po prethodnom planu i naredbi koju su dobili od Ugljena, eksplozivnu napravu su aktivirali daljinski - naveo je Garaplija.
Sudbina je htjela da rahmetli Mediha na balkon izađe s bratom Edinom. Mladić je bio u uniformi i fizički je podsjećao na Halilovića, pa su pripadnici „Ševa“ odmah aktivirali napravu. Prema ranijoj zamisli, „Ševini“ egzekutori su blizu mjesta napada postavili dijelove koji podsjećaju na granatu kako bi ostavili privid da je riječ o agresorskom projektilu i tako skrenuli istragu u krivom smjeru te zamaskirali plan o atentatu. Uistinu, medijima je kasnije i plasirana priča o agresorskoj granati. Nadalje, prema tvrdnjama Garaplije, Herenda je izvršio i pokušaj atentata na Ismeta Bajramovića Ćelu koji se, također, dogodio na Ciglanama. Prema oprobanoj šemi, „Ševe“ su od Envera Mujezinovića dobile informacije o kretanju Bajramovića.

- Herenda je uz pomoć jednog od specijalista za brave u Službi prošao dvoja zaključana vrata. Dakle, pripremili su mu prolaz. On se popeo na terasu zgrade koja se nalazila preko puta kafića u kojem je boravio Bajramović. Herenda je iz snajperske puške „vinčester“ Bajramovića gađao ispod plećke i s boka, jer je imao ulazne podatke da Bajramović nosi pancir. To bočno mjesto je najnebranjenije na panciru, dakle, najlakše je kroz njega pogoditi metu, a što je Herenda naučio na ranijoj specijalističkoj obuci - sjećao se Garaplija iskaza koji je uzeo od jednog od najtajanstvenijih likova ratne i poratne prošlosti.
Kasnije je napad na Bajramovića prikazan kao „obračun mafije“, jer je Bajramović slovio kao kriminalac. No, je li to bilo u pitanju...
- Herenda mi je tada prenio da je imao i neke aktivnosti s Alispahićem (Bakirom) oko droge, što je moglo biti jedan od motiva uklanjanja Bajramovića - tvrdio je Garaplija.
Budući da je Herenda, kako je ispričao Garaplija, potvrdio da je o aktivnostima bio upoznat vrh države, nameće se pitanje za čije interese su radile „Ševe“ te je li Herenda uklonjen jer je previše znao.

Izlasci iz zemlje

- Herenda mi je, također, u svom iskazu rekao da su imali aktivnosti na iznošenju novca izvan Bosne i na unosu pošiljki droge u Bosnu. Kada su pripadnici „Ševa“ i sam Herenda radili na obezbjeđivanju tih pošiljki, Herenda je kazao da je on lično išao u dvije pratnje novca, jednu u Francusku, a drugu koja je otišla na Kipar. Učestvovao je u jednoj holandskoj vezi unosa droge preko izvjesnog Masara. Sve je to rađeno direktno prema nalogu Alispahića i Nedžada Ugljena, koji su sve vrijeme kontrolirali način izvođenja takvih operacija. Kod Herende su prilikom njegovog hapšenja pronađena dva pasoša, jedan službeni i jedan civilni. U njima se vidio veliki broj prelazaka državne granice, koliko se ja mogu sjetiti, oko 30 puta. To sam ja, onda, prokomentirao da je više puta u ratu bio vani od Harisa Silajdžića - kazao je Garaplija.

■ Pokušaj likvidacije Fikreta Abdića

„Ševe“ su imale niz aktivnosti i izvan Sarajeva, pa čak i izvan granica države. Herenda je spomenuo osujećeni pokušaj likvidacije na Fikreta Abdića u Hrvatskoj, a koji je, tvrdio je Garaplija, rađen prema nalogu Bakira Alispahića, Nedžada Ugljena i Envera Mujezinovića.
- Oni su na sastanku u sarajevskom sektoru odredili način i tempirali dinamiku izvršenja tog djela, a zatim je Mujezinović podigao novčana sredstva. On je otišao na lice mjesta, odnosno u bihaćku regiju, gdje su vrbovali izvršioce za to djelo, obučavali ih i pripremali za to - kazao je Garaplija.

■ 'Ševe' pucale na francuske vojnike

Herenda je priznao da je kao pripadnik „Ševa“ pucao i na vojnike u sastavu međunarodnih snaga angažiranih u BiH. Prema Garapliji, on je jednog francuskog vojnika gađao kroz rupu sa zgrade Izvršnog vijeća. Pogodio ga je na prijelazu između Muzeja i zgrade Izvršnog vijeća, stvarajući privid da je pucano iz okupirane Grbavice.
- Tada se digla velika prašina jer su snage bezbjednosti francuskog bataljona i UNPROFOR-a utvrdile da je hitac došao sa zgrade Izvršnog vijeća, a ne s Grbavice. Nedžad Ugljen je za zataškavanje i maskiranje slučaja preko medija angažirao Borišu Delića. Međutim, činjenica je da se od tog momenta promijenila politika Francuske prema BiH - zabilježeno je u izjavi Garaplije.

| Dnevni avaz |