• Povratničke tegobe Hrvata (188310)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (165807)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (95431)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (92511)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9777
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Platformaši ispunili samo jedno obećanje – imidž države promijenjen, ali nagore!

Platformaši ispunili samo jedno obećanje – imidž države promijenjen, ali nagore!

Sto dana federalne vlasti

U prvih sto dana mandata federalna Vlada Nermina Nikšića pokazala je samo efikasnost kod raspodjele izbornog plijena

Piše: ASIM METILJEVIĆ, Slobodna Bosna

ZAPLET KRIZE: Ključni zaplet postizborne drame u BiH, kojoj se kraj ne nazire, dogodio se sredinom prosinca protekle godine kada su četiri stranke predvođene SDP-om potpisale famoznu "Platformu zajedničkog nastupa u institucijama BiH"
 
Nepisano je pravilo parlamentarizma da se tek nakon isteka prvih sto dana rada zakonodavne i izvršne vlasti izriču javne ocjene o njenim učincima, promašajima i mogućim dometima. Postizborne prilike u BiH prilično su specifične: od izbora je prošlo već 250 dana a Vlada Federacije BiH radi tek punih 100 dana, Vlada Republike Srpske 150 dana, a državna vlada ni jednog dana! Iako je rad izvršne vlasti na entitetskoj razini visoko autonoman, ipak je u nekim segmentima uvjetovan (ne)radom vlade na državnoj razini. Na primjer, manjak sredstava u entitetskim budžetima izravno je povezan s blokadom kreditnog aranžmana s MMF-om. Isplatu pete tranše kredita MMF uvjetuje konstituiranjem vlade na državnoj razini, a ta odluka najviše pogađa entitetske budžete, kojima bi trebalo pripasti skoro 80 posto novca iz pete tranše kredita.
Sve dok vlast ne bude konstituirana na svim razinama, nije moguće objektivno suditi ni o radu entitetskih vlada. U takvim okolnostima, puno je primjerenije ocjenjivati politiku stranačkih pobjednika koji se ni osam mjeseci nakon izbora nisu u stanju dogovoriti oko raspodjele izbornog plijena.

ZBIJANJE NACIONALNIH REDOVA

Ključni zaplet postizborne drame u BiH, kojoj se kraj ne nazire, dogodio se sredinom prosinca protekle godine kada su četiri stranke predvođene SDP-om potpisale famoznu "Platformu zajedničkog nastupa u institucijama BiH", kojom je inaugurirana federalna crveno-zeleno-crna koalicija SDP-a, SDA, HSP-a i Radom za boljitak. Iako je savez dvije vodeće, predominatno bošnjačke stranke, SDP-a i SDA, s dvije u osnovi marginalne stranke oskudnog legitimiteta hrvatskog naroda, HSP-om i Radom za boljitak, navodno bio usmjeren protiv višegodišnje dominacije nacionalnih stranaka, upravo je platformaški savez potaknuo do jučer nezamislivu političku kooperaciju ljutih rivala, SNSD-a i SDS-a, odnosno HDZ-a i HDZ 1990. Svi naknadni pokušaji platformaša da razbiju novoformirani srpski odnosno hrvatski nacionalni blok dodatno su gradili njihovu monolitnost. Postizbornu krizu generirale su stranke Platforme, poglavito kreator Platforme, SDP, čije je rukovodstvo, opijeno relativnom izbornom pobjedom, precijenilo vlastitu snagu a podcijenilo odlučnost izbornih rivala iz srpskog odnosno hrvatskog nacionalnog bloka.
O lošim političkim procjenama platformaša, pored ostalog svjedoči i sam tekst Platforme koji vrvi nerealnim i dakako neostvarenim obećanjima.

ZABORAVLJENA OBEĆANJA

U prvom poglavlju Platforme, posvećenom euroatlantskim integracijama, zapisano je obećanje da će BiH "podnijeti aplikaciju za članstvo u EU do kraja mađarskog predsjedavanja". Također su zapisali obećanje da će do ovog roka, dakle do 30. lipnja, ispuniti i sve preostale uvjete iz MAP-a, koji se prvenstveno odnose na rješavanje statusa vojne imovine. Sličnih obećanja ima napretek, ali do obećanog roka četiri stranke Platforme nisu uspjele pronaći pouzdane partnere s kojima bi započeli ozbiljne razgovore oko formiranja vlasti na državnoj razini.
No, Platforma nije samo spisak lijepih ali nerealnih želja SDP-a, kako se najčešće govori u javnosti. Platforma je opasna zabluda s vrlo štetnim i vrlo konkretnim ekonomskim posljedicama.
Kao jedan od svojih ciljeva platformaši su zacrtali i "promjenu imidža zemlje". To je jedini cilj koji su do sada uspjeli ostvariti: imidž zemlje je promijenjen i trenutno je, na žalost, najnepovoljniji u proteklih desetak godina. O tome svjedoči promjena izgleda kreditnog rejtinga BiH koji je do sredine svibnja u izvještajima agencije Moody's bio "stabilan". Sredinom svibnja Moody's je korigirao prognoze pa je "stabilan" izgled kreditnog rejtinga renominiran u "negativni izgled". Pad kreditnog rejtinga BiH Moody's je obrazložio političkim razlozima, odnosno činjenicom da se izborni pobjednici nikako ne uspijevaju dogovoriti oko formiranja parlamentarne većine na državnoj razini.
Dva mjeseca nakon agencije Moody's, oglasio se i ugledni britanski časopis Euromoney, koji kvartalno objavljuje rang listu 184 država svijeta po kriteriju političkog i ekonomskog rizika. U posljednjem izvještaju Euromoneyja, BiH je prošla najgore do sada: svrstana je na posljednje mjesto u Evropi, odnosno na 130. mjesto u svijetu, među nestabilne države s niskom razinom pravne i ekonomske sigurnosti.
Odavno nije odaslana gora poruka stranim investitorima.

SKROMNI REZULTATI

Rad federalne zakonodavne i izvršne vlasti u prvih 100 dana mandata uglavnom se sveo na hajdučku raspodjelu izbornog plijena i na instaliranje stranačkih poslušnika na ključna mjesta u federalnim institucijama i javnim poduzećima.
Izvan toga, federalna Vlada nije uradila ništa, niti je pak u prvih 100 dana pokazala kapacitet za "aktivni pristup" u kreiranju društvenih i ekonomskih procesa. Federalna ekonomija jedva drži glavu iznad vode, a federalna Vlada ne zna zašto proizvodnja pada kao što ne zna kako bi eventualno mogla rasti. Federalna Vlada premijera Nermina Nikšića, nije uspjela aktivirati ni one ekonomske projekte koje je naslijedila od svojih prethodnika: izgradnja autoceste na koridoru 5C odvija se jednako traljavo kao i ranije, energetski projekti stoje blokirani, priliv stranog kapitala je najniži u posljednjem desetljeću, a privatizacija stoji zarobljena zbog suprotstavljenih stranačkih interesa. Tim premijera Nikšića u prvih sto dana mandata nije pokazao odlučnost i sposobnost za velike poduhvate bez kojih Federacija BiH ne može izaći iz duboke ekonomske i socijalne krize. 

■

JEDINSTVO NIKŠIĆEVE VLADE
Teška pitanja pod tepihom
Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija nedavno je na sva usta pohvalio rad federalne Vlade premijera Nikšića, a kao ključni argument iznio je činjenicu da je federalna Vlada sve dosadašnje odluke usvojila jednoglasno.
Stoji činjenica da je federalni kabinet premijera Nikšića u dosadašnjem radu pokazao priličnu monolitnost, ali ne treba žuriti sa zaključcima. I sve prethodne federalne vlade bile su jedinstvene kada su se dijelile privilegije i fotelje, ali su se redovno hvatali za guše kada su otvarali teška pitanja. Kao što je na primjer pitanje "dvije škole pod jednim krovom" koje je dominiralo u predizbornoj kampanji SDP-a a od kojeg sada SDP-ov premijer Nermin Nikšić bježi kao đavo od krsta. Može li federalna Vlada ujediniti dvije elektroprivredne kompanije, može li poništiti nelegalnu privatizaciju u Aluminijskom kombinatu Mostar i Fabrici duhana Sarajevo? Može li vlasnicima vratiti nezakonito prisvojene hotele u Neumu?
To su pitanja na kojim će se testirati jedinstvo aktualne federalne Vlade.

■

NADMUDRIVANJE KVAZI ELITA
Kukić zaustavljen, na redu je Krišto
Ni osam mjeseci nakon izbora ne naziru se konture buduće parlamentarne većine na državnoj razini. SDP-ov eksperiment s kandidiranjem Slave Kukića okončan je u skladu s ranijim predviđanjima. Kukić je u Parlamentu BiH dobio prostu, ali ne i entitetsku većinu, pa će se nakon trodnevnog "usuglašavanja" kolegija Predstavničkog doma, koje će naravno okončati bez uspjeha, zastupnici ponovo izjašnjavati o Kukiću, ali ovoga puta po sistemu "ko je protiv". Kukić bi mogao biti izabran samo u slučaju da se protiv njegovog izbora izjasni manje od 10 zastupnika (dvije trećine) iz Republike Srpske.
Potpuno je izvjesno da će Kukić otpasti nakon drugog kruga glasanja, što se savršeno uklapa u taktiku SDP-a koji s Kukićem ionako nije ozbiljno računao.
Nakon Kukića, Predsjedništvo će vjerojatno kandidirati Borjanu Krišto iz HDZ-a, ali je posve jasno da ni kandidatkinja HDZ-a neće osigurati potrebnu entitetsku podršku - ovoga puta iz Federacije BiH!
Beskrajno nadmudrivanje neodgovornih političkih elita može prekinuti jedino Predsjedništvo BiH, ukoliko izađe s jasnim stavom da će izabrati samo onog kandidata koji ima nesumnjivu podršku parlamentarne većine u oba entiteta. Takav dokaz moguće je osigurati potpisom dovoljnog broja zastupnika.

| Slobodna Bosna | HB.org |