RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Treći – ma kako se zvao

Napisano 04.10.2012. 14:21

Politika: Hrvati izabrali i prije listopada

Treći – ma kako se zvao
 

Hoće li se takav politički sustav s većinskim hrvatskim pučanstvom zvati samoupravna jedinica, entitet, zajednica županija, skup općina u okviru Bosne i Hercegovine; hoće li biti u teritorijalnom kontinuitetu ili diskontinuitetu – podložno je razumnom dogovoru, misli biskup Perić 
 
Piše: Josip Vričko, Dani

Mostarcima, i to, zanimljivo, s obje strane Neretve, skoči tlak (a i pritisak) čim čuju da netko kaže ili napiše kako je Mostar grad slučaj. Jer, pitaju se, onako baš mostarski: A Sarajevo, zar nije i to – slučaj?! Možda su zbilja u pravu, ali i ovi predizborni dani što će kulminirati u nedjelju, pokazali su kako je Mostar, zapravo, u središtu pažnje čak i kada je Mostarcima – samo njima u Bosni i Hercegovini – uskraćeno da glasaju na lokalnim izborima. Hrvatske stranke, osobito, iznova bratski, HDZ-ovi mirno čekaju listopadski rasplet. Nedvojbeno je, po svim istraživanjima, kako će se dvadesetogodišnja neprikosnovenost Čovićeve stožerne stranke potvrditi i na ovim izborima.

Slijedom čega je jasno kako stariji HDZ, uz neupitnu kolaboraciju Ljubićeve devedesetke, samo čeka da se obavi taj nužni listopadski posao, pa da se posvete odsutnom hrvatskom boju za, kako ga je stožernik Čović krstio u jednoj drugoj (ali i dramatičnoj) izbornoj noći u teve srazu s Zlatkom Lagumdžijom stolni grad.

Biskupov vapaj Josipoviću

A da je tomu tako, možda i znakovitije od svih istupa političkih dužnosnika iz oba – istočnog i zapadnog – Mostara, doima se promemorija mjesnoga biskupa Ratka Perića upućena predsjedniku Hrvatske Ivi Josipoviću. Prošla su, jasno, vremena kada su na vlasti bili oni koji su tvrdili da se svećenici moraju držati sakristija, pa, dakle, nema ništa naročito sporno što Perić piše predsjedniku susjedne države. Ili, rezervne domovine, ovisi tko kako gleda.

Zanimljivo je, međutim, kako je biskup mostarsko-duvanjski ovaj poduži vapaj uručio svome visokom gostu još 15. travnja ove godine, kada je Josipović pohodio Mostar. No, hercegovačko izdanje zagrebačkog Večernjeg lista objavilo je promemoriju tek prošlog petka. Iz čega nije teško zaključiti kako je počela kampanja za ono što je hrvatski politički cilj broj jedan – institucionalna ravnopravnost i bijeg iz pozicije takozvanog konstitutivnog naroda. Tako i jeste biskup postavio svoje obraćanje Ivi Josipoviću, koji je mimo, prije svega hercegovačkih, očekivanja pokazao pažnje vrijedan senzibilitet prema bosanskohercegovačkim Hrvatima. Osobito glede formiranja Federalne vlade bez hrvatskih izbornih pobjednika – Čovićeva HDZ-a, posebice. Pri čemu je, također iznenađujuće i na zaprepaštenje socijaldemokratskoga druga Lagumdžije, hrvatskom predsjedniku sekundirao i hrvatski premijer Zoran Milanović.

 Nije, jasno, ni Perić propustio prigodu evocirati uspomene na te dane, te u svome vapaju Josipoviću, uz ino, kaže kako je ključni aspekt hrvatskog pitanja u BiH nedostatak političkih institucija i sustav koji omogućuju da Hrvate u vlasti ne predstavljaju uvijek osobe koje imaju potporu hrvatskog političkog tijela. Ovo se, tvrdi biskup, omogućava raznim pravnim i izbornim odredbama, međunarodno nametnutim. A o djelu raznih međunarodnih poklisara, što su svih ovih postdejtonskih godina širili demokraciju po Bosni napaćenoj, Perić predsjedniku 28. članice EU piše gotovo s gađenjem.

„Visoki predstavnici, dok su bili u upravi, osobito su se znali oboriti svojim oktroiranim odlukama protiv zakonitih težnji Hrvata. A kada se vrate svojim kućama, onda govore: treba rehabilitirati hrvatsku samoupravu, kako su zanemarili Hrvate, kako Hrvati u BiH moraju imati svoju regiju, kako su zabrinuti što Hrvati nisu uključeni u federalnu valst i slično”, napominje biskup, te se rezignirano pita: Zašto je jednom narodu zabranjeno što je drugom narodu zajamčeno?!

Čudo mostarske matematike

Biskup Perić je u obraćanju Josipoviću dokraja otvoren pa mu poručuje kako će Hrvati nestati bez svoga entiteta ili zajednice županija (ovo drugo je, op. J.V., već pomalo zaboravljena ideja Martina Raguža). Riječju – bez (svojih) institucija.

„Hoće li se takav politički sustav s većinskim hrvatskim pučanstvom zvati samoupravna jedinica, entitet, zajednica županija, skup općina u okviru Bosne i Hercegovine; hoće li biti u teritorijalnom kontinuitetu ili diskontinuitetu – podložno je razumnom dogovoru”, misli Perić.

Jasno, (i) mjesnom biskupu je Mostar otvorena rana, pa upozorava Josipovića na Statut koji je jedini takav u BiH, pa, eto, jedna hrvatska izborna jedinica koja može imati četiri puta više birača nego bošnjačka, jednako ima u Gradskom vijeću tri predstavnika kao i ova druga. Usto, Perić podsjeća i na nedavnu odluku Ustavnog suda BiH koji je Statut proglasio djelomično neustavni. Ali, do danas da presuda nije implementirana, zbog čega u ovome gradu i nije bilo izbora.

 Kao svojevrstan odgovor na Perićevu promemoriju Josipoviću, potkraj prošlog tjedna su se oglasili bošnjački vijećnici u mostarskom GV-u. Njihovo (iznenadno) uprizorenje nije, međutim, prošlo bez – a kako bi u Mostaru?! – drame; Predsjednik Kluba Bošnjaka i jedan od prvih SDA-ovaca u ovome gradu Faruk Ćupina objavio je prošlog četvrtka kako napušta stranku, ali ostaje u Vijeću kao neovisni kandidat. Ćupina, navodno, nije mogao prijeći preko toga što su novinarima dostavljeni zaključci Kluba Bošnjaka u vezi sa Statutom Mostara, a koji će biti proslijeđeni Parlamentarnoj skupštini BiH – bez njegova znanja. A on je, ipak, predsjednik.

Biju Bošnjaci, al’ biju i Hrvati

Usprkos ovoj abdikaciji, vrlo su zanimljive opservacije ovoga sad već neovisnog vijećnika, ali i pravnika o Statutu i odluci Ustavnog suda BiH. Iz Ćupine progovara pravnik kada kaže kako se Ustavni sud mora poštovati. Ali, govori sada Ćupina političar i Bošnjak, ima naprosto nekih odluka koje su – u Mostaru! – neprovedive.

Biju, dakle, Bošnjaci, ali biju i Hrvati; čelnik mostarskog HDZ-a Slađan Bevanda poručuje Ćupini kako se ne treba(mo) baviti posljedicama provođenja odluke Ustavnog suda, nego (samo) njegovom provedbom. Zašto, pita se on, Mostar ne bi bio uređen kao i sve druge jedinice lokalne samouprave u zemlji, jednako kao, primjerice, Travnik, Bugojno ili Zenica? Gradski vijećnik Marko Gilja je, pak, još oštriji i tvrdi kako zna tko zapravo vodi bošnjačku politiku u Mostaru. 

„U priči bošnjačkih političara prepoznajem stavove mostarskog muftije Seida ef. Smajkića. On vodi bošnjačku politiku u ovom gradu, što je apsurd”, obznanio je Gilja, inzistirajući, dakako, da Grad Mostar bude jedna izborna jedinica.

Usred ovoga bošnjačko-hrvatskog sraza i, evo, kadrovskih promjena u čelništvu mostarskog SAD-a, u Mostaru se zatekao zamjenik visokog predstavnika Roderick Moore i obznanio kako OHR neće niti na koji način mijenjati odluku koju je donio Ustavni sud BiH, ali će sudjelovati u iznalaženju načina da se spomenuta odluka provede. Što je neizravan odgovor Ćupini kako se ipak mora držati zakona kao pijan plota.

Povijesni listopad, ipak

Usto, Moor je navijestio kako će se mostarsko pitanje rješavati nakon listopadskih izbora, e kako se tijekom predizborne kampanje slučaj Mostar ne bi dodatno radikalizirao. Je li taj plan propao? Teško je reći, jer radikalizacija je gotovo mostarska konstanta, pa nije lako odrediti kada je (još) gore – nego inače. No, sredinom listopada u Parlamentu BiH će se održati sastanak na temu provedbe odluke Ustavnog suda BiH koja se odnosi na grad na Neretvi. Hrvatima je to uvjerljivo značajniji datum od onoga 7. listopada.


Nema komentara

Anketa

Ustavi